Faktograf.hr

Samo činjenice

Poslodavci ne smiju kažnjavati radnike zbog samoizolacije

Vlasnik Tehnixa najavio je da će smanjivati plaću radnicima ako završe u izolaciji. Sad tvrdi da je krivo shvaćen i da je zapravo htio pomoći radnicima iz Bosne.
Tehnix

Pučka pravobraniteljica, na osnovu medijskih napisa, pokrenula je ispitni postupak u slučaju tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca čiji je vlasnik Đuro Horvat radnicima koji su u samoizolaciji, jer su bili u kontaktu s osobama oboljelim od Covida-19, odlučio smanjiti plaću za 10 posto te ih tijekom samoizolacije smjestiti u hotel u vlasništvu kompanije.

Kako nam je potvrđeno iz ureda pučke pravobraniteljice, ispitni postupak pokrenuli su na vlastitu inicijativu, a tijekom dana primili su i pritužbu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske zbog diskriminacije radnika Tehnix-a koji su završili u samoizolaciji.

Kažnjavanje radnika zbog “neodgovornog ponašanja”

Naime, Đuro Horvat je tijekom gostovanja u emisiji HRT-a Otvoreno koja se bavila temom kako izbjeći novi lockdown u situaciji rastućeg broja oboljelih od Covida-19 iznio specifičan model koji je uvela njegova kompanija.

“Mi uvodimo stimulacije za sve koji se ponašaju odgovorno. Svaki dan ujutro pratimo stanje ljudi koji su zdravi. U ovom trenutku od 500 zaposlenih imamo 20 ljudi koji su u samoizolaciji. Mi smo utvrdili vlastitom analizom, što je normalno naša obaveza, da je gotovo 60 posto tih ljudi u samoizolaciji zbog neodgovornog ponašanja”, kazao je Horvat (Otvoreno, od 21 minute) pritom navodeći kako radnik sam “prouzrokuje taj dio nezdravog života” ako ide od kafića do kafića.

Stoga je njegova kompanija, kako je objasnio, donijela mjere destimuliranja ljudi koji se neodgovorno odnose prema vlastitom zdravlju i prema kompaniji te će im s plaće skidati 10 posto.

“Istovremeno, taj novac usmjeravamo na djelatnike, menadžere koji se odgovorno ponašaju”, kazao je Horvat objašnjavajući kako kompanija ima svoj hotel koji zbog trenutne situacije ne radi. Tako je samoizolacija za radnike Tehnixa organizirana u tom hotelu u kojem će, prema Horvatovim riječima, oni dobiti tri obroka na dan, ali će i raditi neke poslove.

Postupanje Tehnixa problematično je iz više razloga. Radnike se smanjivanjem plaća, zbog samoizolacije, diskriminira u odnosu na ostale radnike. Oni će, istodobno, prema Horvatovim riječima i u samoizolaciji obavljati neke poslove.

Uz to, poslodavac nije taj koji određuje gdje će radnici boraviti tijekom propisane samoizolacije, niti bi on trebao znati što radnik radi kada nije na radnom mjestu.

Stigmatizacija zbog bolesti

Pritom, ne treba zanemariti niti problem stigmatizacije radnika koji su ili oboljeli ili im je određena samoizolacija. Na taj problem ne tako davno upozorila je Pučka pravobraniteljica navodeći kako se u doba raširenog straha od bolesti Covid-19 povećava opasnost stigmatizacije osoba za koje se sumnja da su njime zaražene ili stvarno i jesu. Stigma je uzrok mnogih kršenja ljudskih prava, upozorila je pučka pravobraniteljica.

Sva te problematične elemente borbe protiv Covida-19 prema modelu tvrtke Tehnix pokušali smo osvijetliti mišljenjem pučke pravobraniteljice i resornog ministarstva rada.

Činjenica da je pučka pravobraniteljica pokrenula ispitni postupak temeljem istupa Đure Horvata u medijima, govori u prilog da odluke te tvrtke nisu posve čiste, tj. zakonski utemeljene. Svoje očitovanje o slučaju, pučka pravobraniteljica će dati nakon okončanja postupka.

Radnik mora pristati na smanjenje plaće

“Kada je radniku određena samoizolacija, poslodavac i radnik dužni su se u potpunosti pridržavati izdanog odgovarajućeg akta na način kako to određuje poseban propis”, ističu iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Pritom, ističu kako za vrijeme trajanja samoizolacije, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće sukladno posebnom propisu o zdravstvenom osiguranju.  Prema tom posebnom propisu, odnosno Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, naknada plaće za vrijeme samoizolacije ne može iznositi više od  4.257,28 kuna. Ta se naknada isplaćuje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

“Iznimno, u slučaju kada bi se radnik i poslodavac sporazumjeli o radu od kuće u navedenom razdoblju, radniku bi pripadalo pravo na plaću”, navode iz resornog ministarstva rada. Podsjećaju i kako je poslodavac dužan radniku obračunati i isplatiti ugovoreni iznos plaće.

Svako smanjenje, kao i povećanje plaće radnika treba biti regulirano ugovorom o radu, odnosno aneksom tog ugovora. Stoga, ako poslodavac i radnik potpišu dodatak ugovoru o radu (aneks) kojim je izmijenjen podatak o plaći na koju radnik ima pravo, tada je poslodavac dužan obračunati i isplatiti plaću u skladu s tim dodatkom.

“Međutim, ugovor o radu dvostrano-obvezni je ugovor za čiji je nastanak potreban pristanak obje ugovorne strane, što podrazumijeva da je radnik potpuno samostalan i slobodan u donošenju odluke o tome želi li prihvatiti izmijenjeni ugovor o radu”, navode na naš upit iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Još preciznije: “Niti jedan od bitnih sastojaka ugovora o radu, pa tako niti podatak o plaći, poslodavac ne može promijeniti jednostrano”.

I u novonastalim okolnostima epidemije bolesti Covid-19, “za poslodavca i dalje postoji dužnost ispunjavanja obveza prema radnicima u skladu sa Zakonom o radu, odnosno dužnost primjene svih zakona i propisa kao i u redovitim uvjetima”. A to se odnosi i na način utvrđivanja i isplate plaće.

Zakon o radu vrijedi i u pandemiji

Resorno ministarstvo osvrće se i na obaveze radnika, odnosno njegovu dužnost obavještavanja poslodavca o okolnostima mogućnosti širenja Covid-19 virusa u svjetlu Zakona o zaštiti na radu. Tako je radnik je obvezan obavijestiti poslodavca o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, pa tako i o svojem zdravstvenom stanju koje bi moglo potencijalno ugroziti zdravlje ostalih radnika“.

“S druge strane, poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima”, ističe resorno ministarstvo.

Dakle, u slučaju da je radniku određena samoizolacija, i on i poslodavac trebaju se ponašati u skladu s uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (1, 2). Pritom, u slučaju samoizolacije radnika,  “neobavljanje ugovorenih poslova ne može biti opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, niti je radniku dopušteno postupati po uputama poslodavca koje bi predstavljale ponašanje protivno nalogu iz akta kojim se određuje samoizolacija”.

Objašnjenje resornog ministarstva rada, kao i pokretanje ispitnog postupka od strane pučke pravobraniteljice, ukazuju kako je upitno imaju li mjere suzbijanja širenja koronavirusa po modelu tvrtke Tehnix uporišta u zakonodavstvu.

Kritike Horvatovog modela

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), tragom istupa Đure Horvata, vlasnika Tehnixa, osim što je podnio pritužbu pučkoj pravobraniteljici, zatražio je i žurno postupanje resornog ministarstva rada pa bi u ovom slučaju posla mogao imati i Državni inspektorat.

Potezi Tehnixa su po mišljenju SSSH neprihvatljivi i protuzakoniti. Ističu kako poslodavac nije ovlašten da procjenjuje stupanj osobne odgovornosti radnika za to što mu je određena samoizolacija, niti je to uopće moguće. Upozoravaju kako se radi o neprihvatljivom stigmatiziranju radnika, ali i naglašavaju kako poslodavac ne smije jednostrano umanjiti ugovorenu plaću radnicima.

“Penaliziranje radnika zbog završavanja u samoizolaciji je pak potpuno neprihvatljivo, tim više jer su radnici već penalizirani time preniskim naknadama za vrijeme trajanja samoizolacije”, naglašava SSSH.

Penalizacija radnika u samoizolaciji upitna je i u poslovnom svijetu. Tako je Ivan Ergović, vlasnik Nexe grupe, nakon istupa svog kolege Horvata u Otvorenom jasno ustvrdio kako nije za kažnjavanje radnika koji su završili u samoizolaciji. I u njegovoj kompaniji bilo je slučajeva samoizolacije radnika, ali ih zbog toga, kako je rekao, nisu kažnjavali. Naglasio je i kako je on protiv takvih sankcija.

Jedno od spornih pitanja iz postupanja Tehnixa je i zadiranje u to što radnik radi izvan radnog vremena. Resorno ministarstvo rada izdalo je novo mišljenje u kojem proširuje odgovor na naš upit te ističe “da postupanja radnika izvan radnog vremena ne bi mogla biti predmet uređenja obveznog dijela sadržaja ugovora o radu koji se odnosi na ugovaranje plaće”.

Stoga bi se i moguća “potraživanja po osnovi naknade štete od strane poslodavca prema radniku zbog takvih postupanja mogla provoditi sukladno općem propisu o obveznim odnosima i dokazivati pred nadležnim tijelima”.

Smještaj radnika u objektu poslodavca pak nije pitanje o kojem bi Ministarstvo rada bilo ovlašteno davati tumačenja. No njihovo je mišljenje “da bi se takva odluka mogla provesti isključivo uz pristanak radnika”.

Horvat tvrdi da su ga “novinari krivo shvatili”

Vlasnik Tehnixa nije očekivao kritičke reakcije koje je njegova objava namjere kažnjavanja radnika proizvela u javnosti. U razgovoru za Faktograf navodi kako su “novinari sve krivo shvatili” i da mu nije bila namjera kažnjavati radnike.

“Nema to veze s kažnjavanjem radnika. Mene su krivo shvatili”, navodi Horvat, iako su njegove riječi izrečene u Otvorenom više nego jasne, a u medijima je i objavljen tekst obavijesti radnicima koju je uprava kompanije postavila na oglasnu ploču.

“Ja sam dao obavijest s namjerom da ih splašim, da se odgovorno ponašaju. To smo napravili za internu upotrebu. Nikakve namjere kažnjavanja nije bilo. Sve je po zakonu”, veli nam Horvat objašnjavajući kako se svi “trebamo uključiti da spriječimo koronu”. Zbog toga je, veli, otvorio i vrata hotela u vlasništvu tvrtke kako bi se tamo smjestili radnici koji nemaju obitelji u Hrvatskoj.

“Otvorili smo vrata hotela za radnike iz Bosne koji tu nemaju roditelje, obitelj”, objašnjava Horvat navodeći kako mu je namjera pomoći radnicima o kojima nema tko skrbiti za vrijeme samoizolacije.

Niti jedan radnik Tehnixa, prema Horvatovim riječima, nije do sada destimuliran zbog samoizolacije niti će biti destimuliran. Što je doista na stvari i je li došlo do povlačenja tvrtke pred reakcijom javnosti vjerojatno će utvrdi pučka pravobraniteljica.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.