Stope rasta hospitaliziranih jesu manje, ali već i s ovakvima bolnice će uskoro biti na rubu

“Premda broj zaraženih stagnira, broj hospitaliziranih i dalje raste jer on kasni 7-10 dana u odnosu na krivulju broja zaraženih pa je sadašnji porast broja hospitaliziranih ekvivalent porastu broja zaraženih od prije desetak dana. Međutim, i jedan i drugi usporavaju. To je ključ rezultata mjera koje smo poduzeli. Tako u zadnjih tjedan dana imamo 25 posto više hospitaliziranih nego tjedan ranije, dok se u tjednima prije bilježio puno veći rast, što znači da se i taj porast usporava, a to je ohrabrujuće. Slično je i s porastom broja najtežih bolesnika na respiratorima koji se također smanjuje iz tjedna u tjedan. Premda na testovima nije moguće otkriti sve slučajeve, usporavanje broja hospitalizacija nam potvrđuje da situacija s epidemijom ne izmiče kontroli”, kazao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u petak.

Istina je da broj registriranih zaraženih ne bilježi više strelovit rast, ali i da smo na dan 12. studenog imali rekordnih 3.082 registriranih zaraženih, a taj je dan obavljen i rekordni broj dnevnih testiranja – 10.156, da bi 13. studenog bilo samo nekoliko desetaka manje zaraženih  (3.056), a manje je bilo i testova – 9.417.

Kako pokazuju tjedna izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, eksponencijalni rast broja zaraženih registriran je u tjednu između 19. i 25. listopada. Postotak pozitivnih među testiranima u tom je tjednu skočio s 13,4 na 22,7, da bi u tjednima koji slijede on narastao do gotovo 28 posto.

Od početka listopada plesali smo na rubu eksponencijalnog rasta: u tjednu od 5. do 10. listopada broj registriranih zaraženih skočio je s 1.463 na 2.781, u sljedećem tjednu skočili smo na 5.140, da bi potom u drugoj polovici listopada s 5.140 skočio na 10.800. Na kraju listopada i početku studenog nismo bili dostigli „niti“ 16.000, tako da je istinito konstatirati da ne bilježimo više eksponencijalni rast na tjednoj razini.

To, međutim, ne znači i da se zaraza ne širi jednakim tempom, već samo da smo ispunili svoje kapacitete testiranja, što je bilo jasno od trenutka kada je 2. studenog HZJZ izdao preporuku o testiranju prioritetnih skupina.

Važniji broj hospitaliziranih

Upravo zbog iscrpljenosti kapaciteta za testiranje, neki znanstvenici navode da je jedino mjerilo o prisutnosti zaraze u stanovništvu broj hospitaliziranih i umrlih.

Nema indikacije da je zaraza pod kontrolom ili da krivulja zaraženih sporije raste. Ozbiljni slučajevi nađu put do bolnice, i zato je iz epidemiološkog aspekta puno pouzdaniji broj hospitaliziranih slučajeva, a najpouzdaniji je broj na respiratoru. Taj broj tijekom zadnjih mjesec dana raste eksponencijalno, prenio je u ponedjeljak 9. studenog list 24 sata riječi znanstvenice i članice Vladina savjeta, dr. Petre Klepac.

Ona je ustvrdila i da kad je udio pozitivnih u testiranima veći od pet posto – a kod nas je on gotovo 30 – zaraza se nekontrolirano širi u populaciji. Podaci o potvrđenom broju zaraženih tada nisu pouzdani odraz epidemije.

Slično upozorava i znanstvenik Ivan Đikić, koji smatra da su kapaciteti dnevnog testiranja ispunjeni i da je puno bitniji podatak o broju hospitaliziranih i umrlih.

Na donjem grafu prikazuje se porast broja hospitaliziranih zadnjih tjedana:

Do sredine rujna broj hospitaliziranih nije prelazio 200 (a tada je i udio pozitivnih na testovima bio samo 3,8 posto).

Iz brojki koje HZJZ prikazuje u tjednom izvještaju, od 33. tjedna zaraze (od 5.10. do 11.10) pa do kraja zadnjeg tjednog izvješća (2.11. do 8.11) broj hospitaliziranih raste ujednačenim ritmom od novih 200 do 300 hospitaliziranih osoba tjedno, da bi u zadnjih šest dana prešao brojku od 300 tjedno i narastao već za 356 novih hospitaliziranih.

Manje stope rasta

Točan je podatak premijera Plenkovića da iz zadnjeg tjednog izvješća proizlazi porast hospitaliziranih od „samo“ 25 posto, dok je stopa porasta u ranijim tjednima bila veća. U tjednima koji su prethodili, stopa porasta je bila 64, odnosno 65 posto.

Međutim, kada se to prevede u broj ljudi koji su završili na liječenju, u tjednu između 19. i 25. listopada broj osoba u bolničkim krevetima porastao je s 523 na 821 osobu, što je 298 osoba više na liječenju. U ovom tjednu je, kako smo već naveli, do sada broj hospitaliziranih skočio za 356. A ovdje nije riječ o matematičkim izračunima, već o prilično limitiranim bolničkim kapacitetima, ne samo krevetima, već i osoblju.

Broj hospitaliziranih, naime, udvostručio se u tri tjedna.

Broj osoba na respiratoru u istom razdoblju od tri tjedna se gotovo utrostručio (sa 71 u tjednu koji je završio 1. studenim na današnju brojku od 184 osoba na respiratoru).

Stopa smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika narasla nam je s 1 – kolika je bila sredinom listopada – na 5,7.

Broj umrlih opasno pleše na rubu eksponencijalnog rasta još od sredine listopada – s 39, na 74, pa na 125 te 232 prošli tjedan. Ovog tjedna stopa rasta mrtvih se usporila, ali teško da će broj pasti ispod prošlotjedne brojke, s obzirom da je u prvih šest dana ovog tjedna već umrlo 212 osoba, s novim rekordnim brojem mrtvih u danu – 43, koliko ih je izviješteno 13. studenog.

Teško je raditi modele kada se parametri stalno mijenjaju

Ovog trenutka brojke se mogu interpretirati i dobro i loše, kazao nam je Ozren Polašek, član Vladinog zdravstvenog savjeta.

Usporavanje stope rasta hospitaliziranih i umrlih budi tračak optimizma, ali da smo na pravom putu vidjet ćemo tek ako počne padati broj hospitaliziranih, navodi Polašek koji također smatra da zbog ispunjenosti kapaciteta testiranja ništa ne možemo suditi iz broja novozaraženih.

Ne smijemo se zadovoljiti stagnacijom na ovako visokim brojkama jer nemamo beskrajne bolničke kapacitete, kaže, naglašavajući kako se ovdje ne radi samo o broju kreveta i respiratora za Covid bolesnike, već i zdravstvenom osoblju, kao i o potrebi za  dijagnostikom i liječenjem ostalih bolesti. Igramo se s postotcima, ali riječ je o konkretnim ljudima, a teško je znati koja će biti točka pucanja sustava koji sada počiva na iznimnom trudu liječnika i sestara koji neće moći trajati dovijeka.

Navodi i kako je teško napraviti neki model koji bi jasno pokazivao kamo idemo jer se parametri stalno mijenjaju – od broja testiranja i mogućnosti za testiranje do toga da nisu isti preduvjeti za hospitalizaciju (podsjetimo kako su se na početku hospitalizirali i blaže oboljeli, a uskoro bismo mogli ostati i bez uvjeta za najteže bolesnike).