„Živimo u državi u kojoj imamo vrlo bogate resurse. (…)Mi kao država, kao narod, nismo u stanju to prepoznati. Neki od tih resursa su naše rijeke Dunav, Sava, Drava. Međutim, javnost vjerojatno ne zna da smo mi sami, u svojoj državi, svojim zakonima sami sebi onemogućili eksploataciju tih rijeka. Mislim na šljunak, pijesak i sve ostale resurse kojima te rijeke u obliku sedimenata obiluju“, ustvrdio je Ivan Penava, govoreći u Saboru u ime kluba Domovinskog pokreta.
Međutim, Penavina tvrdnja da je zakonima onemogućena eksploatacija rijeka, odnosno vađenje pijeska i šljunka nije točna. Ta je zabrana bila na snazi deset godina, od 2009. godine kada je iz Zakona o vodama isključena mogućnost šljunčarenja i pjeskarenja iz obnovljivih ležišta. No, ukinuta je u ljeto 2019. godine kada je na snagu stupio novi Zakon o vodama.
Tim zakonom propisani su uvjeti za vađenje šljunka i pijeska u području značajnom za vodni režim. Takva vrsta eksploatacije šljunka i pijeska „iz obnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda“, dopušta se putem ugovora o koncesiji, uz obaveznu izradu procjene utjecaja na okoliš.
Kako se navodi zakonskim odredbama, za eksploataciju šljunka i pijeska „provodi se odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš odnosno ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnim propisima“.
Izuzetak su čišćenja korita rijeka radi povećanja kapaciteta apsorpcije oborinskih voda radi sprečavanja poplava i održavanja plovnog puta, zaštita i spašavanje ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u poplavama te prilikom otklanjanja posljedica poplava, „u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera obrane od poplava prema posebnim propisima“.
U tom postupku, navodi Zakon o vodama, u svojstvu stranke mogu nastupiti Hrvatske vode ili središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama ovisno o nadležnosti s obzirom na područje zahvata.
Krajem ožujka 2020. godine tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo je rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460 tisuća kubičnih metara sedimenta iz Drave kod općine Petrijevci u blizini Osijeka, s ciljem smanjenja rizika od poplava, odnosno bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu (HRT, tportal).
Tada je Ivan Anušić, župan Osiječko-baranjski, najavio kako će se pijesak moći koristiti za potrebe gradnje autoceste na Koridoru VC kao i za izvođenje radova na aglomeracijama na području županije. Ustvrdio je i kako je rješenje resornog ministarstva stiglo u trenutku kada je zbog pandemije koronavirusa onemogućen uvoz pijeska iz Srbije te da je postojala prijetnja zaustavljanja investicija na području županije zbog nemogućnosti uvoza pijeska.
No, početkom svibnja okolišne udruge su podnijele Upravnom sudu u Osijeku tužbu protiv tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike zbog izdavanja rješenja Hrvatskim vodama za iskapanje pijeska iz Drave bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu. Zatražile su i donošenje privremene mjere prekida radova, što je Upravni sud u Osijeku odbio u lipnju (Glas Slavonije).
