HDZ je uspio obraniti brojku od 15 županija kojima je na čelu, pokazao je drugi krug lokalnih izbora, a uz Osijek, koji je premoćno zadržan još u prvom krugu, od većih je gradova uspio osvojiti i Split.
“Moja politička karijera je završena, ja ću se vratiti u znanost“, kazao je dosadašnji gradonačelnik Ivica Puljak koji nije sa svojom strankom Centar uspio ostati gradonačelnik Splita – to mu je mjesto, u jednoj od najneizvjesnijih bitaka drugog kruga, izmaklo za 3 665 glasova.
Novi gradonačelnik bit će Tomislav Šuta koji se kandidirao u ime HDZ-a, DP-a, HSLS-a i HDS-a, čime se potvrdila stara tradicija da u Splitu nijedan gradonačelnik ne može dobiti dva mandata zaredom.
Ovaj rezultat odraz je kampanje prije prvog kruga gdje se glavna borba u stvari vodila između Puljka i Davora Matijevića koji je nastupao u ime koalicije SDP-a i Možemo, a na čemu je profitirao upravo Šuta. HDZ je nakon četiri godine uspio vratiti Split, kojem je do 2021. godine gradonačelnik, također u jednom mandatu, bio Andro Krstulović Opara.
Kandidatkinja Centra i Nezavisne liste mladih Ivana Ninčević-Lesandrić nije, također, s mjesta župana uspjela skinuti HDZ-ovog Blaženka Bobana koji tu dužnost obnaša još od 2017. godine.
HDZ obranio Varaždinsku županiju s 96 glasova
Uz Splitsko-dalmatinsku, HDZ je ostao na vlasti i u drugim dalmatinskim županijama: u Zadarskoj se umjesto Božidara Longina u ime HDZ-a natjecao Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu prometa te je s dvostruko više glasova birača pobijedio SDP-ovog Juru Zubčića; HDZ-ov Paško Rakić bit će župan u Šibensko-kninskoj županiji, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji HDZ-ov Blaž Pezo potukao Mostovog predsjednika Božu Petrova s 23 129 naspram 14 729 glasova.
HDZ je uspio obraniti i Varaždinsku županiju sa samo 96 glasova prednosti koje je dosadašnji župan Anđelko Stričak osvojio nad SDP-ovim Brunom Isterom te Zagrebačku županiju gdje je Stjepan Kožić s nezavisne liste SKNL koju podupire i HDZ uspio uvjerljivo obraniti svoje mjesto od SDP-ovog Mihaela Zmajlovića.
Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija, baš kao i Ličko-senjska, ostale su, također, u rukama HDZ-a.
Od 576 jedinica lokalne samouprave, 280 je osvojio HDZ, odnosno 48,6 posto. Zadržao je isti broj županija, a povećao broj gradova i općina gdje je na vlasti, rezimirao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, uz konstataciju da se Hrvatska ponovo zaplavila.
Penava priznao poraz prije nego su i krenuli rezultati
Jedini gorak okus u ustima mogao im je dati Vukovar – ali i tamo HDZ poraz može prebaciti na Domovinski pokret, odnosno Ivana Penavu, dosadašnjeg gradonačelnika Vukovara koji je od lanjskih parlamentarnih izbora HDZ-ov koalicijski partner te su i na lokalnim izborima imali brojne zajedničke liste.
Pet minuta prije no što su uopće počeli “curiti“ službeni podaci DIP-a, Ivan Penava, predsjednik DP-a priznao je izborni poraz. Kandidat DP-a, kojeg je podržao HDZ, Domagoj Bilić nije u dva tjedna uspio mobilizirati glasače. Novi gradonačelnik Vukovara je suverenist Marijan Pavliček koji je kandidata DP-a i HDZ-a pobijedio za 184 glasa i koji je najavio kako nakon prljave kampanje u tom gradu s DP-ovcima neće ni kavu piti. Možda s njima neće piti kavu, ali će trebati dosta političke umješnosti kako bi osigurao većinu u gradskom vijeću u kojem sjedi osam vijećnika koalicije DP-a i HDZ-a, šest Suverenista i Domina, po dva SDSS-a i Demokratskog saveza Srba te jedan vijećnik SDP-a.
“Nisam ovo očekivao, nisam imao razloga iz aspekta prvog kruga, ulaska u kampanju, kvalitete kandidata. Žao mi je što nismo uspjeli, žao mi je zbog Domagoja, ali i zbog građana Grada Vukovara, mislim da su propustili sjajnu priliku imati kvalitetnog gradonačelnika. Građani su svoje rekli i odabrali Pavličeka, ovim putem mu čestitam na povjerenju građana i želim mu svako dobro u mandatu koji je pred njim”, izjavio je Penava priznajući izborni poraz u Vukovaru.
Iako je DP-ova kandidata podržao njihov koalicijski partner HDZ, nakon izbornog poraza u Vukovaru peru ruke. Tako je Gordan Jandroković na pitanje o Vukovaru ustvrdio kako on nikada nije bio HDZ-ov.
Vukovarci su, prema rezultatima drugog kruga lokalnih izbora, željeli kazniti DP-ovu vlast u gradu. Da nisu glasali i protiv njegova koalicijskog partnera HDZ-a jasno je iz rezultata za izbor župana. Naime, vukovarski birači koji su izašli na izbore, na razini grada glasali su premoćno za Suverenistova kandidata, a istovremeno su u srazu za župana između HDZ-ova Ivana Bosančića (kojeg je podupirao i DP i još neke stranke) i Mostovog Nikole Kajkića (uz podršku grupe stranaka među kojima je i Domino) premoćno izabrali HDZ-ova kandidata koji je ujedno pobijedio i na razini cijele županije.
Tomašević osvojio drugi mandat
Tomislav Tomašević, kandidat koalicije Možemo i SDP-a, u drugom krugu osvojio je, očekivano, svoj drugi gradonačelnički mandat u Zagrebu pobijedivši Mariju Selak Raspudić (nezavisna lista). Tomašević je u drugom krugu osvojio nešto više od 130 tisuća glasova (57,5 posto), a Selak Raspudić je dobila nešto više od 96 tisuća glasova (42,4 posto).
Kao i u ostatku države, i drugi krug u Zagrebu obilježila je niska izlaznost, od 34,6 posto, odnosno na birališta je izašlo nešto više od 230 tisuća glasača od 666 tisuća na biračkom popisu.
U prvom krugu izbora u Zagrebu izašlo je više od 50 tisuća glasača više (izlaznost 42,65 posto, 284 tisuća glasača) nego u drugom krugu. Tomašević je u tom prvom krugu osvojio oko pet tisuća glasova više nego sada (135.545 glasova), dok je Marija Selak Raspudić svoj rezultat u dva tjedna i više nego udvostručila – u tom prvom krugu je u većoj konkurenciji dobila 44 tisuće glasova, a u drugom više od 96 tisuća. Očito je Selak Raspudić uspjela pokupiti glasove ostalih kandidata iz prvog kruga i moguće dio onih koji u prvom krugu nisu izašli, dok je Tomašević, na manjoj izlaznosti, uglavnom ponovio rezultat od prije dva tjedna.
Selak Raspudić bila opasnija protivnica od Škore
Selak Raspudić se tako pokazala kao snažnija konkurencija Tomaševiću nego je to bio bivši šef Domovinskog pokreta i glazbenik Miroslav Škoro prije četiri godine. Prvi izbori nakon smrti Milana Bandića su 2021. godine privukli mnogo više birača na birališta u Zagrebu nego je to bilo ove godine.
U prvom krugu tada je izašlo više od 326 tisuća birača (47 posto), a u drugom 312 tisuća (45,07). Tomašević je tada u prvom krugu osvojio više od 147 tisuća glasova (45,1 posto), dok je Škoro bio na 12,1 posto (39 tisuća glasova). Znači, Škoro je tada u prvom krugu osvojio i manje glasova, kao što je imao i manji postotak, nego Selak Raspudić prije dva tjedna (44 tisuća glasova – 15,6 posto).
Škoro je u drugom krugu tada stao na samo 34 posto, a Tomašević je osvojio gotovo 64 posto. Tomašević je u tom drugom krugu, uz izlaznost od 45 posto, dobio 199 tisuća glasova, dok je Škoro imao 106 tisuća.
Tomašević je u pobjedničkom govoru istaknuo kako je kampanja bila teška i prljava te da su, dok su ih drugi kandidati blatili, oni pričali što će napraviti za Zagreb.
“Ovaj mandat nas obvezuje da unapređujemo kvalitetu života svih građana Zagreba. Nakon proteklog mandata oporavka, u Zagrebu slijedi mandat razvoja od kojeg će koristi imati svi. Prije četiri godine su nam građani dali povjerenje kao novoj nadi, a danas su nam dali podršku za promjene i smjer razvoja koji smo pokrenuli u Zagrebu i tu nećemo stati, na sveopće oduševljenje”, kazao je Tomašević koji se pohvalio s brojem malih donacija koje je dobio te zaključio da to dokazuje da “iza nas stoje građani, dok su iza nekih drugih kandidata stajali moćni interesni lobiji”.
Marija Selak Raspudić je u svom poprilično konfuznom i dugom govoru čestitala Tomaševiću, navela da je sretna što se rodila kao Hrvatica, ali i “izabrala ostati Hrvatica”, potom je kazala da je rođena i odrasla u Zagrebu, ali i da je “hercegovačka nevjesta”, da bi na kraju rekla da je “Zagreb i grad dotepenaca”.
Potom je nastavila kritiku platforme Možemo iz kampanje. “Možemo radi polarizaciju u društvu, oni dijele društvo na dobro i zlo, ja tako ne vidim svijet niti tako želim odgajati mlade generacije. Njih treba odgajati kritički i uključivo, to je moja jedina kritika koju u ovom trenutku optimizma želim poslati Tomaševiću. Ne učite mlade da mrze političke protivnike”, kazala je Marija Selak Raspudić.
Možemo je u ovom drugom krugu vodio još dvije bitne bitke – jednu je dobio, a drugu tijesno izgubio. Suzana Jašić je u Pazinu u drugom krugu potvrdila svoj drugi mandat, pobijedivši kandidata HDZ-a i Domovinskog pokreta Endija Rimanića. Jašić je to skoro učinila i u prvom krugu jer su joj do više od 50 posto glasova nedostajala samo dva glasa. U drugom krugu Jašić je dobila 66 posto.
U drugom krugu izbora za gradonačelnike Možemo je imao i Draženku Polović u Karlovcu koja je izgubila od aktualnog gradonačelnika HDZ-ovca Damira Mandića. Mandić je u drugom krugu osvojio 53,4 posto glasova, a Polović 46,5 posto, čime Karlovac i dalje ostaje u rukama HDZ-a, a Možemo, iako je bio dosta blizu, nije nakon Zagreba uspio osvojiti još jedan od većih gradova u Hrvatskoj.
SDP zadovoljan s tri županije, Zagrebom i Pulom
Iako im je, kako smo već spomenuli, za malo izmakla pobjeda u Varaždinskoj županiji, kao i pobjeda u Istarskoj županiji gdje je Sanja Radolović izgubila od, sada nezavisnog, dosadašnjeg župana Borisa Miletića za svega 467 glasa – Siniša Hajdaš Dončić navodi da je zadovoljan.
U oba kruga izbora SDP (koji je u velikom dijelu jedinica išao s Možemo) dobio je više vijećnika, sada imaju tri županije te koaliciju s pobjedničkom listom Možemo u Zagrebu gdje je svoj položaj potvrdio Tomislav Tomašević.
SDP je u drugom krugu izbora uspio osvojiti Koprivničko-križevačku županiju gdje je SDP-ov Tomislav Golubić uspio pobijediti dosadašnjeg župana Darka Korena kojeg podupire i HDZ. Potvrdio je također vodeće mjesto u Primorsko-goranskoj županiji gdje će dugovječnog župana Zlatka Komadinu zamijeniti Ivica Lukanović. Već u prvom krugu svoje mjesto župana, kojeg drži od 2013., potvrdio je SDP-ov Željko Kolar pa se SDP tješi da je povećao broj županija s dvije na tri.
U Rijeci Iva Rinčić, u Puli Peđa Grbin
Rijeku je SDP izgubio još u prvom krugu gdje je sada očekivano slavila Iva Rinčić koja je nastupila u ime koalicije predvođene Akcijom mladih te osvojila 19 787 glasova, znatno više od dosadašnjeg gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića koji je osvojio 10 675 glasova. SDP je pobjede koštao sukob unutar stranke i podjela biračkog tijela između Filipovića – koji je odbio prihvatiti odluku stranke da za mjesto gradonačelnice kandidira njegovu dotadašnju zamjenicu te Sandre Krpan koja je kao službena kandidatkinja stranke ispala još u prvom krugu 18. svibnja.
Utješno rješenje stoga je Pula, kojom će po prvi put vladati SDP. Donedavni predsjednik te stranke Peđa Grbin odnio je pobjedu nad nezavisnim kandidatom i dosadašnjim gradonačelnikom Filipom Zoričićem.
Slaba izlaznost
Izlaznost na ove lokalne izbore bila je na razini Hrvatske za mjesta župana, odnosno gradonačelnika Zagreba, 31,19, a za gradonačelnike i općinske načelnike 41,52 posto.
Stranačka mašinerija ozbiljno je radila između dva kruga lokalnih izbora. Tako najveću izlaznost na izborima za župana bilježe Ličko-senjska u kojoj je na birališta izašlo gotovo 41,4 posto birača i Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je izlaznost bila gotovo 38,6 posto.
HDZ-ov Ernest Petry, kao i prije četiri godine, u drugom je krugu pobijedio kandidata stranke LiPO, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pobijedio HDZ-ov Blaž Pezo ispred Bože Petrova koji je i na prošlim izborima ušao u drugi krug i izgubio, tada od Nikole Dobroslavića, dugogodišnjeg HDZ-ova župana.
I dok Petrov ni iz drugog pokušaja nije pridobio većinsko povjerenje birača, jedno od najprepoznatijih lica Mosta – Miro Bulj – znojio se dok su prebrojavani glasovi za gradonačelnika Sinja. Gusto je bilo do zadnjeg trenutka, no Bulj je sa 61 glasom prednosti ispred HDZ-ova Igora Vedelina potvrdio gradonačelničku poziciju.
“Grad Sinj ostaje slobodan grad“, izjavio je Bulj nakon što su svi glasovi Sinjana prebrojani.
Dosta visoka izlaznost, za domaće prilike, zabilježena je i u Koprivničko-križevačkoj (gotovo 35,3 posto) te Varaždinskoj županiji (preko 35,7 posto) gdje su snage u drugom krugu odmjerili HDZ-ovi i SDP-ovi kandidati i gdje se odvila tijesna trka koja je, kao što smo već spomenuli, u Varaždinskoj županiji iznjedrila pobjedu Stričaka sa svega 96 glasova prednosti.
Ispodprosječna izlaznost bila je u Brodsko-posavskoj županiji gdje je pobijedio HDZ-ov Danijel Marušić, ali i u Zadarskoj županiji gdje su se natjecala dva nova lica na županijskoj razini – HDZ-ov Bilaver i SDP-ov Zubčić, ali je na izbore izašlo tek nešto više od 27 posto birača.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji na birališta je izašlo 33 posto birača, a tom će županijom i dalje vladati HDZ-ov Blaženko Boban.
I dok je na razini grada Rijeke došlo do smjene vlasti i SDP više tim gradom ne vlada, na razini županije su zadržali vlast. Nepunih 30 posto birača biralo je između SDP-ova Ivice Lukanovića i HDZ-ova Alena Ružića, a SDP je pobijedio za gotovo pet tisuća glasova.
Daleko najniža izlaznost na razini županija koje su u drugom krugu birale župane bilježi se u Zagrebačkoj županiji gdje je Zmajlović izgubio od dugogodišnjeg župana Stjepana Kožića – niti 21,5 posto.
Izlaznost je u Splitu bila nešto veća od prosječne na razini Hrvatske – 42,20 posto, dok su Rijeka (31,94 posto) i Vukovar (39,09) bilježili ispodprosječnu izlaznost.
