Faktograf.hr

Samo činjenice

Svećenik u viralnom videu širi dezinformacije o cjepivima protiv Covida-19

Studentski kapelan Riječke nadbiskupije snimio je viralni video koji obiluje činjenično netočnim i manipulativnim tvrdnjama o cjepivima.

Video svojevrsne propovijedi studentskog kapelana Riječke nadbiskupije i magistra farmacije Ivana Dominika Iličića na temu cjepiva postao je viralan te su snimku prenijeli brojni mediji.

Međutim, u videu se iznosi netočna tvrdnja da mRNA cjepiva (poput Pfizerovog ili Moderninog cjepiva protiv Covida-19) mogu utjecati na genetski kod primatelja. Dominikanac iznosi i nepotpune zaključke Vatikana o cjepivima dobivenim na bazi staničnih kultura nastalih iz tkiva abortiranih fetusa.

Osim toga, u videu manipulativno govori o cjepivu koje nam se “želi nametnuti”, insinuirajući da će cijepljenje biti obvezno. Cijepljenje protiv koronavirusa će u Hrvatskoj biti dobrovoljno i besplatno, potvrdio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

mRNA

Što se tiče navodne intervencije u genetski kôd čovjeka putem mRNA cjepiva poput Pfizerovog, mladi svećenik navodi:

“Mi ne znamo što će biti s našim genomom. Da li će ta genska šifra za sintezu proteina djelovati na našu sintezu DNA, koja je u svakoj stanici našega tijela.”

Kao što smo pisali više puta, kao i drugi fact-checkeri [1, 2], mRNA iz cjepiva nikada ne ulazi u jezgru stanice i ne utječe niti djeluje na DNK osobe (CDC).

Jeannette Danbach Peña, profesorica zaraznih bolesti sa Sveučilišta u Čileu objašnjava da je mRNA dizajnirana “samo za izražavanje određenih bjelančevina kako bi ih naše tijelo moglo identificirati i proizvesti potrebnu obranu”.

“To virus radi prirodno i ne manipulira našim genima”, podsjeća ona u izjavi za AFP.

Proces prevođenja genetskog koda u protein koronavirusa provodi se u citoplazmi, a ne u jezgri stanice u kojoj se nalazi DNA, rekla je AFP-u María Victoria Sánchez, istraživačica s argentinskog Instituta za eksperimentalnu medicinu i biologiju Cuyo.

“mRNA ne može ‘ući’ u naš DNK”, podcrtava ona.

Brza razgradnja

Drugi eksperti podsjećaju da će ista ta mRNA biti razgrađena u organizmu i to vrlo brzo.

“Ljudsko tijelo već sadrži nekoliko grama RNA, što je milijunima puta više od RNA koja se ubrizgava cjepivom”, rekao je francuski genetičar Axel Kahn.

“Nema sumnje da se nakon vrlo kratkog vremenskog razdoblja, nakon što je stvorila antigene koji zauzvrat vode do antitijela, RNA iz cjepiva uništava”, dodao je.

Studija na miševima otkrila je da se mRNA raspada nakon otprilike tri dana nakon injekcije (Nature).

Oxfordovo cjepivo

Zanimljivo je da Ilčić kaže da ga “ni na farmaciji ni na teologiji nisu učili” da se neka cjepiva rade “na osnovu stanica, odnosno povezano sa stanicama” abortiranih fetusa. Znanost temeljena na ovim stanicama je, naime, stara šezdesetak godina, a ovoj njegovoj izjavi potreban je kontekst.

Oxfordovo cjepivo… ima poveznicu sa stanicama nerođene djece.

….

Papinska akademija za život još je 2005. godine osudila to kao neko strašno zlo, pozvala je vjernike da ne sudjeluju u tome zlu, na način da primaju takva cjepiva.

Što se tiče prvog dijela izjave, točno je da cjepivo nastalo u suradnji Oxforda i AstraZenece ima poveznicu s abortusima koji su se dogodili prije pola stoljeća godina, ali ne i da sadrži njihove stanice.

Sveučilište Oxford na svojim stranicama objašnjava da su neka cjepiva nastala korištenjem stanični sojeva WI-38 i MRC-5, s čijim se uzgojem počelo još 1960-ih.

“Korištene su plućne stanice uzete iz dva pobačena fetusa. Pobačaji su bili legalni i s njima su se složile majke, ali oni nisu provedeni u svrhu razvoja cjepiva”, glasi informacija koju se može se pronaći na Oxfordovim stranicama.

U slučaju cjepiva protiv koronavirusa, upotrebljene su stanice HEK 293 (Nature), izuzete iz bubrežnog tkiva fetusa 1973. godine u Nizozemskoj, a nije poznato je li se radilo o spontanom ili legalnom pobačaju.

Iako to Iličić ne tvrdi, važno je naglasiti da činjenica da cjepivo ima poveznicu s takvim tkivom, istovremeno ne znači da će cjepivo sadržavati stanice istog tog tkiva. Virusne čestice uzgojene na takvim staničnim kulturama pročišćene su prije unosa u cjepivo [3, 4, 5, 6,].

Vatikan i nekoliko abortiranih fetusa koji su spasili nebrojenu (ne)rođenu djecu

Što se drugog dijela njegove izjave tiče, mediji su već izvještavali da je 2005. iz Vatikana poručeno da je praksa nemoralna. No usprkos načelnom protivljenju korištenja stanica fetusa u takve svrhe, i Vatikan je smatrao moralno opravdanim koristiti takva cjepiva kako bi se suzbila opasna zaraza.

Dakako, napravili su (moralnu) razliku između (najteže odgovornih) istraživača, zatim prodavača i oglašivača cjepiva te najmanje odgovornih korisnika.

Vrlo je zanimljiv primjer koji su naveli, opisujući bolest kojoj je dobrim dijelom znanost stala na kraj upravo jednim takvim cjepivom.

“[T]eška epidemija njemačkih ospica koja je 1964. zahvatila velik dio Sjedinjenih Država uzrokovala je 20.000 slučajeva urođene rubeole, što je rezultiralo s 11.250 pobačaja (spontanih ili kirurških), 2.100 smrti novorođenčadi, 11.600 slučajeva gluhoće, 3.580 slučajeva sljepoće, 1.800 slučajeva mentalne retardacije. Upravo je ova epidemija potaknula razvoj i uvođenje na tržište djelotvornog cjepiva protiv rubeole, što je omogućilo učinkovitu profilaksu protiv ove infekcije”, priznaje Papinska akademija za život.

Stanice koje se koriste na Oxfordu, dakle, nisu originalne stanice fetusa, nego su učinjene “besmrtnima” i umnažane desetljećima. To znači da istraživačima koji ih imaju neće trebati novi fetusi u razvoju cjepiva. Istovremeno su ta cjepiva spasila nebrojene trudnoće, ali i živote novorođenčadi te poštedjela brojne živote od patnji i tereta teških hendikepa.

Izbor

Prema spomenutom vatikanskom dokumentu, bitna razlika u (ne)moralnosti primanja cjepiva proizlazi iz mogućnosti izbora vjernika. Vatikan je, naime, naveo da se izuzeće od moralne obveze izbjegavanja takvih cjepiva odnosi na slučajeve kada alternativna cjepiva ne postoje.

Oxfordovo cjepivo ima alternativu; paralelno se razvijaju stotine drugih cjepiva. Međutim, dok će Hrvatska imati izbor, brojne druge države svijeta vjerojatno neće. Oxfordovo cjepivo, koje Iličić eksplicitno proziva zbog “poveznice sa stanicama nerođene djece” nekoliko je desetaka puta jeftinije od Pfizerova ili Modernina.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.