Razotkriveno

Cjepiva ne sadrže otrovne sastojke

"Na internetu možete dobiti svakakve temeljito sumnjive informacije", poručuje Služba za toksikologiju HZJZ-a odgovarajući na tezu da cjepiva sadrže otrovne sastojke.
Pixabay (stock)

Na Facebooku se dijeli objava u kojoj se iznose netočne i već ranije razotkrivene tvrdnje o “otrovnim” sastojcima cjepiva. Priča iz statusa dijeli se u antivakserskim krugovima još od 2017. godine, ali ju je ovaj put podijelio i fizičar Davor Pavuna, zbog čega je kao tekst osvanula na portalu Croativ.net.

Sporna objava podijeljena je više od 700 puta (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje), a objavljena je i kao tekst na portalu Croativ.net (arhivirano ovdje).

Gluhi telefoni

Priča o navodnom telefonskom razgovoru o sastavu cjepiva između jedne majke i djelatnika u nadležnoj instituciji za kontrolu otrova, koju Pavuna pripisuje izvjesnoj Iris Figueroa, a zahvaljuje i Carrie Liebich, zapravo datira još iz 2017. godine i ne zna joj se pravi autor.

Kako piše Vaxopedia, pričicu o telefonskom razgovoru je 13. lipnja 2017. godine na svom Facebooku podijelio Lawrence Palevsky (o čijim je dezinformacijama Faktograf pisao ovdje), navodeći kako ju je “kopirao s Facebooka”.

Pričica se očito neprestano širi kopipejst metodom, a oni koji je dijele pripisuju je različitim autorima. Dok verzije iz 2017. i 2018. godine navode da je autor nepoznat, u Facebook statusu iz 22. studenog 2019. spominju se Iris Figueroa i Deniece Young, dok se u statusu od 1. srpnja 2020. pojavljuju Iris Figueroa i Carrie Liebich, a status je i proširen tako da među poveznicama navodi knjigu “Pobjednička majka”. Naime, Liebich je autorica spomenute knjige; čini se da je podijelila ovaj status na svom Facebooku, no u međuvremenu ga je uklonila.

Ipak, jedan je rubni portal prenio taj status i vođenje telefonskog razgovora pripisao njoj.

Doza čini otrov

Što se tiče samih tvrdnji da cjepiva sadrže otrovne sastojke, Faktograf je o tome već pisao ovdje i ovdje.

Ponovimo: spomenuti “otrovi” i njihovi učinci na ljudski organizam ne navode koju je količinu tih sastojaka potrebno konzumirati da bi se manifestirale navodne posljedice. Još od Paracelsusa poznat je koncept da doza čini otrov, kako to objašnjava i dr. Stribor Marković u članku za portal Imunizacija.hr.

“Sve je lijek ili otrov. 4 grama na kilogram fruktoze ubit će 50% štakora, prilično otporne vrste. Fruktoza čini oko polovicu mase meda. Gledamo li na njega kao potencijalno otrovnu tvar? Pijenje čaja u trajanju od nekoliko dana, spravljenog od 50 grama korijena sladića, može za neke ljude biti vrlo otrovna doza. Mentofuran u čaju paprene metvice, uvijek prisutan, je otrovna tvar. Nadam se da vam je jasno da su brojni toksikolozi za puno toga što unosimo stvorili procjenu rizika. Količina mentofurana u čaju paprene metvice, srećom, takva je da je prosječan čaj metvice dobrodošao gost vašeg doma. Netko je to procijenio i sa znanstvenog, a ne samo tradicionalnog aspekta.

Toksikologija je zanimljiva koliko i teška znanost. Poznajemo u njoj pojam akutne toksičnosti, efekta kada jednom unesemo neku tvar u svoj organizam. Poznajemo i pojam kronične toksičnosti, problema da neku tvar unosimo potencijalno dugi niz godina u organizam. Takav problem uvijek proučavamo kod lijekova, ali i biljaka, minerala, vitamina i hrane koji se koriste dugo vrijeme.

Cjepiva, za razliku od takvih tvari, daju se vrlo rijetko. Vrlo često zaboravljamo tu činjenicu. Da i dajemo cjepivo protiv zaušnjaka, ospica i rubeole svaki dan kroz dosta dana, ne bismo dosegnuli mogućnost, primjerice, negativnog djelovanja neomicina. A ne dajemo”, objašnjava Marković.

Služba za toksikologiju HZJZ-a: U cjepivima nema otrova

Svojedobno su u Službi za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo također primili upit o “toksičnim elementima u dječjim cjepivima”, evo kako su odgovorili na stranici Otrovno.com (koju opisuju kao stranicu za građanstvo na službenoj stranici službe):

“Niti u jednom cjepivu ne smije biti toksičnih tvari. Ako vi znate nešto o njima onda trebate to prijaviti Ministarstvu zdravstva, jer vam je to građanska i moralna dužnost.

Mi ne znamo za takve slučajeve. Istina je da na internetu možete dobiti svakakve temeljito sumnjive informacije, ali mi u njih ne vjerujemo.

Svaka budala može pisati što god se sjeti, a građani u to mogu vjerovati ako im se dopadne.”

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.