Trokut života – naziv je to tehnike spašavanja tijekom potresa o kojoj su se, nakon razornog podrhtavanja tla na petrinjskom području, na društvenim mrežama počele širiti različite informacije.
Jedan od primjera je objava s privatnog profila (arhivirano ovdje) koja je na Facebooku podijeljena više od 180 puta. Slične objave podijeljene su i u desetinama Facebook grupa. Više čitatelja obratilo se Faktografu s upitom da provjerimo točnost takvih objava. Napomenimo da se nakon razornog potresa na području Sisačko-moslavačke županije dijele i druge dezinformacije. Više možete vidjeti ovdje i ovdje.
Upute “trokuta života” dolaze od Douga Coppa, direktora privatne američke kompanije za spašavanje, koji se naziva stručnjakom u tom području.
“Jednostavno rečeno, kada se zgrada urušava, težina stropa pada na objekte ili namještaj te ih drobi i uništava ali prostor odmah uz te objekte ostaje prazan – NE ispod njih. Taj prostor ja zovem „trokutom života“. Što je objekt veći i čvršći, manje će se sabiti, time če ostati veća slobodna površina pored njega, a time i veća vjerojatnost da osoba koja se tu sakrila prođe bez ozljeda”, stoji u objavi.
Zaključak koji se spominje u objavi navodi kako skoro svatko tko „zaroni i sakrije se ispod“ tijekom urušavanja zgrade, biva zdrobljen, što bi se moglo izbjeći kad bi se ljudi sklonili u takozvani prostor “trokuta života”. Sugerira se kako se u slučaju potresa ne treba sakriti ispod velikog i teškog predmeta nego – pored njega.
Osporavana teorija
O ovoj teoriji već je pisao Snopes, američki portal za provjeru činjenica.
Kako navode, Copp je svoje preporuke temeljio na eksperimentu u kojem je sudjelovao u Turskoj nakon što je tu zemlju pogodio razoran potres. Eksperiment, navodi Snopes, nije bio simulacija potresa, nego vježba spašavanja ljudi koju je provela jedna volonterka organizacija.
Naime, zgrada u Turskoj koja je predviđena za rušenje korištena za trening i obuku spašavanja nakon potresa. U nju su stavili lutke koje su služile kao modeli za spašavanje. Nakon urušavanja zgrade, neke lutke uistinu jesu pronađene neoštećene pored velikih i teških predmeta, što su mjesta za koje Copp sugerira da su sigurna.
Međutim, simulacija vježbe nije ujedno i bila simulacija potresa jer je zgrada srušena tako da se uopće nije tresla, što se inače događa sa građevinama u potresu.
Snopes navodi i priopćenje američkog Crvenog križa koji je reagirao na teoriju “trokuta života”. Kako tvrdi Crveni križ, veliki dio preporuka koje je Copp iznio su netočne za područje SAD-a.
“Gospodin Copp svoje je izjave temeljio na zapažanjima oštećenja zgrada nakon potresa u Turskoj. To je uspoređivanje “kruški i jabuka” – riječ je o različitim građevinskim standardima, tehnikma, inžinjerskim principa između Turske i Sjedinjenih Država.”, stoji u priopćenju Crvenog križa.
Preporuka američkog Crvenog križa i dalje je ona koja je suprotna od Coppove – a to je da se tijekom potresa ljudi drže pravila “”drop, cover and hold on”(spustiti se, pokriti i držati) a ne da traže “trokute života”.
Američki geološki zavod također navodi kako je teorija zavaravajuća ideja o tome gdje je najbolje mjesto za sakriti se od potresa, te kako se ne može primijeniti na objekte u SAD-u.
Copp – samoprozvani stručnjak za spašavanje
Snopes se osvrnuo i na Coppovu tvrdnju da je zaspašavanje nakon terorističkog napada u New Yorku 2001. godine plaćen 650 tisuća dolara. Kako navode, malo je dokaza da je on u spašavanju imao značajnu ulogu, a svi koji su s Coppom išli u New Yorku osporili su njegove tvrdnje o tome što je tamo radio.
Dio ljudi koji su surađivali s Coppom rekli su kako se on, tijekom akcije spašavanja, promovirao i pokušao doći na TV. Copp je također tvrdio da je tijekom spašavanja zatražio medicinsku pomoć, međutim, liječnici su doveli u pitanje Coppove tvrdnje da je ozbiljno i neizlječivo bolestan nakon spašavanja.
Upute za ponašanje u slučaju potresa
Prema uputama našeg Ravnateljstva civilne zaštite, za vrijeme potresa potrebno je smiriti se i ne paničariti.
“Ako ste u zatvorenom prostoru: sakrijte se pod čvrsti stol ili klupu ili uz nosivi zid. Ako nema stola u blizini, zaštitite lice i glavu rukama i prislonite se uz kut nosivog zida. Ostanite daleko od stakla, prozora, vanjskih vrata i vanjskih zidova, te svega što bi moglo pasti, primjerice rasvjetnih tijela ili namještaja. Ako ste u krevetu kada počne potres – čekajte i glavu zaštitite jastukom, osim ako ste pod teškim rasvjetnim tijelom koje bi moglo pasti. U tom slučaju, premjestite se na najbliže sigurnije mjesto. Sklonite se ispod okvira vrata samo ako znate da se radi o snažnom nosivom zidu.
Većina ozljeda tijekom potresa dogodi se kada ljudi panično istrčavaju na otvoren prostor. Ljude najčešće ranjavaju predmeti koji padaju ili polomljene instalacije (građevinski materijal, staklo prozora ili vrata, električni kablovi, plinske cijevi…). Nikako nemojte koristiti dizala.”, navodi se na stranicama Grada Zagreba.
Detaljnija uputstva možete vidjeti u brošuri Državne uprave za zaštitu i spašavanje – ovdje.
Niže se nalazi video Hrvatske vatrogasne zajednice s uputama za postupanje u slučaju potresa.
