„Nismo u dobu velike depresije 30-ih godina kada su ljudi uzimali lopate i išli čistiti ili saditi javore i breze. Ne vjerujem da će biti puno ljudi koji će se penjati po skelama. U Hrvatskoj ionako nema puno radne snage, posebno za te teške fizičke poslove”, kazao je Zoran Milanović, predsjednik države odgovarajući na upit kako mu se operativno čini ideja da se nezaposlene osobe angažiraju kroz javne radove na otklanjaju šteta od potresa na području Siska, Petrinje i Gline (Jutarnji list, RTL).
Pritom je sam Milanović iznio ideju da se ugostitelji koji rade otežano, odnosno ne rade kroz neki oblik javnih radova angažiraju i nastave kuhati za stanovništvo na potresom pogođenom području u suradnji s Pleterom ili bez njega. Naveo je i kako bi bio sretniji da hranu pripremaju lokalni ugostitelji koji zbog epidemije koronavirusa ne rade i koji bi takvim radom mogli platiti svoje kuhare i konobare.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović ustvrdio je početkom siječnja kako je mjerama Aktivne politike zapošljavanja osiguran program javnog rada za 500 osoba. Kako je tada kazao, broj korisnika se može i povećati, a „osobe će se zaposliti na otklanjanju šteta od potresa“.
Javni radovi bi trebali krenuti početkom veljače
Projekt javnih radova na potresom pogođenom području trebao bi krenuti s početkom veljače.
„Sad, dok još imamo volontere na terenu, to još i nije toliko potrebno, dok će, vjerujemo, s 1. veljače potreba biti znatno veća“, objasnio je Aladrović (Jutarnji list).
Takav angažman nezaposlenih osoba za Milanovića je nepotreban. No, Hrvatska ni prije šest godina nije bila „u dobu velike depresije 30-tih godina kada su ljudi uzimali lopate i išli čistiti ili saditi javore i breze“ pa je tadašnja Vlada, koju je vodio upravo Zoran Milanović, nakon katastrofalne poplave angažirala nezaposlene osobe na sanaciji šteta.
Sredinom svibnja 2014. godine pukao je nasip kod Rajeva Sela te Račinovaca, nakon čega je uslijedila katastrofalna poplava koja je uništila Gunju, Rajevo Selo i Račinovce, a tadašnja Milanovićeva vlada proglasila je katastrofu za Vukovarsko-srijemsku županiju.
„Gradovima i općinama pogođenim poplavama bit će omogućeno zapošljavanje nezaposlenih osoba na komunalnim javnim radovima na sanaciji terena i otklanjanju posljedica poplava. Sufinancira se 100 posto troška bruto plaće od 3.536,64 kune mjesečno“, objavila je Vlada u svibnju 2014. (Vlada, HZZ).
Mjeru komunalnih javnih radova na otklanjanju posljedica elementarne nepogode izazvane poplavama provodile su „jedinice lokalne uprave pogođene elementarnom nepogodom, odnosno poplavom, Hrvatske vode, Hrvatske šume i druge ustanove i institucije“. Kompletan trošak angažiranja nezaposlenih osoba na otklanjanju posljedica poplave tada je financirala država, preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Prema podacima iz Godišnjaka HZZ-a, u 2014. godini na poslovima javnih radova ukupno je bilo angažirano 6 777 osoba, pri čemu je u tu mjeru tijekom godine ušlo novih 3 956 osoba. Svaka treća osoba koja je tijekom 2014. bila angažirana u javnim radovima radila je na području nastradalom u katastrofalnoj poplavi. Prema podacima objavljenim u Izvješću o štetama i postupku obnove na poplavljenom području što ga je izradila Vukovarko-srijemska županija, kroz javne radove je u 2014. godini bilo angažirano 1 202 osoba, a u 2015. godini 170 osoba.
U Gunji radili na čišćenju, ali i pripremi obroka
„Osobe uključene u javni rad na navedenom području bile su angažirane na poslovima čišćenja područja, na poslovima podrške organizaciji života u nastalim uvjetima poput rada u distribucijskim centrima (istovar humanitarne pomoći, stočne hrane, utovar, razvrstavanje i zbrinjavanje otpada), kao pomoć vatrogascima (uklanjanje vreća s pijeskom i ostalog zaštitnog materijala korištenog pri obrani od poplava) te na poslovima pružanja pomoći kod koordiniranog povratka raseljenih starijih i nemoćnih osoba“, među ostalim stoji u Izvješću.
Određeni broj osoba, osim toga, „bio je raspoređen u pučku kuhinju koja je dnevno pripremala obroke za radnike, stanovništvo i prisutne nadležne službe“ kao i na poslovima „distribucije odjeće i obuće, vođenja tablica podjele hrane po korisnicima, upisivanje i evidentiranje podjele hrane kroz obiteljske kartone, slaganje robe, čišćenje artikala, pregledavanje isteka roka trajanja, naručivanja robe sa centralnog skladišta, istovar robe i podjela robe korisnicima humanitarne pomoći te rad u javnoj kuhinju za potrebe lokalnog stanovništva koje se vratilo kućama kao i korisnicima kontejnerskih naselja“.
Na području Regionalnog ureda HZZ-a u Sisku, prema zadnjim podacima, nešto više od 6,2 tisuće osoba nema posao (HZZ, Statistički bilten). Pritom je, primjerice u samom Sisku bez posla 2 985 osoba, dok je u Petrinji nezaposleno 1 110 osoba, a u Glini 470 osoba.
Javni rad, kako stoji u Uvjetima korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, je društveno koristan rad koji se odvija u ograničenom vremenskom razdoblju i namijenjen je prvenstveno aktivaciji dugotrajno nezaposlenih osoba.
„Program javnog rada mora se temeljiti na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva“, navodi se u Uvjetima i ističe kako on treba biti neprofitan i nekonkurentan postojećem gospodarstvu u tom području. Prednost, pritom, imaju programi „iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša te održavanja i komunalnih radova“.
U javnom radu može se provesti maksimalno devet mjeseci, pri čemu pola godine u punom radnom vremenu, a tri mjeseca u nepunom. Izuzetak su jedino korisnici iz sustava socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu i koji u javnom radu mogu biti devet mjeseci u nepunom radnom vremenu. U 2020. godini kroz javne radove bilo je angažirano nešto više od 2,3 tisuće nezaposlenih osoba.
Naknada je u visini minimalne plaće, odnosno 50 posto minimalne plaće za nepuno radno vrijeme, a korisnicima je plaćen i trošak prijevoza. U ovoj godini minimalna plaća koju radnik dobije na ruke iznosi 3.400 kuna, dok je njen bruto iznos 4.250 kuna.
