Faktograf.hr

Samo činjenice

Europski radnici trebali bi dobiti zakonsko pravo da nakon radnog vremena ne odgovaraju na pozive poslodavca

Rezolucija Europskog parlamenta otvorila je put da se na razini EU zakonski propiše pravo radnika na isključenje nakon radnog vremena.
Leni und Tom (Pixabay)

Europski parlament (EP) donio je rezoluciju kojom se Europsku komisiju poziva na donošenje propisa koji će svim radnicima omogućiti da se bez ikakvih posljedica nakon radnog vremena ne javljaju na poslovne pozive, ni odgovaraju na poslovne mailove.

Zastupnici Europskog parlamenta tako su u zakonodavnoj inicijativi pozvali Komisiju da svima koji rade na daljinu omogući „isključivanje“, odnosno nedostupnost nakon kraja radnog vremena. Pritom je potrebno utvrditi minimalne uvjete za rad na daljinu kao i pojasniti radno vrijeme i razdoblja odmora.

Problem “stalne uključenosti”

Sve veća upotreba digitalnih alata u radu, kako ističu europarlamentarci, dovodi do kulture „stalne uključenosti“ koja negativno utječe na ravnotežu poslovnog i privatnog života.

„Iako je rad od kuće bio ključan za očuvanje zaposlenosti i poslovanja za vrijeme koronakrize, kombinacija dugog radnog vremena i povećanih zahtjeva dovodi do učestalije pojave anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu te drugih fizičkih i mentalnih problema, smatra EP.

Stoga je pravo na isključivanje temeljno pravo koje radnicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su pozivi, e-pošta i druge digitalne komunikacije izvan radnog vremena. To obuhvaća i godišnji odmor i druge slobodne dane.

„Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste to pravo, među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne ugovore između socijalnih partnera. Trebale bi osigurati i da radnici zbog toga ne budu izloženi diskriminaciji, kritiziranju, otpuštanju ili drugim negativnim potezima od strane poslodavaca“, naglašava EP.

Amandmanom odgođeno donošenje direktive

Međutim, radnici teško mogu računati da će zakonodavni okvir na razini Europske unije (EU) tako skoro biti donesen. U  tekst rezolucije EP-a o pravu na isključenje, naime, uključen je i amandman kojem su se sindikati na razini EU protivili i koji praktično postupak donošenja direktive odgađa za tri godine.

Upozorila je na to Europska konfederacija sindikata (ETUC) ističući kako je pravo na isključenje, odnosno nedostupnost radnika nakon radnog vremena, potrebno regulirati odmah. Stoga su Komisiju pozvali da ignorira zahtjev Parlamenta za trogodišnjom odgodom donošenja propisa o pravu radnika na isključenje nakon radnog vremena.

Prema objašnjenju ETUC-a razlog zbog kojeg Parlament traži odgodu krije se u Okvirnom sporazumu europskih socijalnih partnera o digitalizaciji koji je potpisan 2020. godine. Taj se sporazum, kako ističe ETUC, ne bavi pitanjem prava na isključenje, a Europski parlament nema mandat tumačiti sporazume socijalnih partnera. Stoga, od Komisije traži da ignorira zahtjev Parlamenta jer bi u protivnom radnici mogli čekati čitavo desetljeće na donošenje propisa o isključenju.

Za ETUC sporni amandman, u zadnji tren, predložio je Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D). Iz te grupacije dolazi i izvjestitelj koji je pripremio dokument o pravu na isključenje. Iako je amandman prošao, svi članovi S&D grupacije nisu ga podržali. Među ostalima, protiv odgode zakonodavnog postupka bili su i hrvatski članovi skupine Biljana Borzan, Romana Jerković, Fred Matić i Tonino Picula.

Radnici od kuće rade više sati

Pandemija bolesti Covid-19 i sve restrikcije donošene s ciljem obuzdavanja širenja bolesti milijune ljudi je prisililo na rad od kuće, a takav rad može „zamagliti“ granicu između poslovnog i privatnog.

„Jasno nam je da će nakon Covida puno više ljudi raditi od kuće nego prije pandemije“, istaknula je Ester Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a navodeći kako očekuje da će Europska komisija predložiti zakonodavnu regulativu kako bi se radnici mogli iskoristiti svoje pravo na isključenje s posla nakon ranog vremena.

ETUC podsjeća kako je istraživanje o uvjetima rada na razini EU iz 2019. godine pokazalo kako je za radnike koji redovito rade od kuće dvostruko veća vjerojatnost da će raditi 48 i više sati tjedno nego kod radnika koji rade u prostoru poslodavca. Osim toga, šest puta je vjerojatnije da će raditi u svoje slobodno vrijeme, a ta skupina radnika češće prijavljuje probleme sa snom.

I sam Europski parlament pozivajući se na istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) ističe kako se od izbijanja pandemije bolesti Covid-19 rad od kuće povećao za gotovo 30 posto te se očekuje da će se „taj trend nastaviti ili čak dodatno povećati“. I oni upozoravaju na prekovremeni rad, ali i na činjenicu da gotovo 30 posto takvih radnika na daljinu navodi da svaki dan ili nekoliko puta tjedno rade i tijekom slobodnog vremena, za razliku od manje od 5 posto radnika koji rade u uredima.

Pozitivni i negativni učinci

Pozivi radnicima izvan radnog vremena prije 20 godina bili su iznimka, osim u slučaju nužde. Još su veća iznimka bili pozivi radnicima vikendima i praznicima, odnosno tijekom godišnjeg odmora. Danas je za mnoge radnike to svakodnevica.

Hitra reakcija na zahtjeve vezane uz radno mjesto povezana je s većom produktivnošću i smatra se nužnim uvjetom za napredovanje u karijeri. Stoga, kako se navodi u dokumentu Službe EP-a za istraživanje, neki radnici pristaju preuzeti teret opterećujuće radnog rasporeda koji „napada“ njihov privatni život.

Sve rašireniji rad na daljinu ima pozitivnih i negativnih učinaka. S jedne strane omogućuje veću produktivnosti, veći radni učinak te mogućnost bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. U pandemiji koronavirusa takav je rad omogućio održavanje kontinuiteta poslovanja i zaposlenosti. No, njegov pozitivni učinak – mogućnost održavanja bolje ravnoteže privatnog i poslovnog – može postati negativan zbog zamagljivanja granica između radnog i slobodnog vremena.

Duži rad ne daje bolje rezultate

Uobičajeni parametri radnog vremena u EU su osmosatni radni dan, 40-satni radni tjedan i 11 sati odmora te se mogu smatrati standardom za zdrav i siguran radni raspored. Organizacije bi na to trebale obratiti veću pažnju, kako se navodi  u dokumentu, ne samo zato što to zahtijeva zakonodavstvo, već i zbog dobrobiti svojih radnika, ali i zato što prekomjerna uporaba digitalnih alata može dovesti do smanjenja produktivnosti.

Ističe se i kako je uobičajena zabluda da duži rad daje bolje rezultate. Rezultat takvog rada je jasan – smanjuje se produktivnost. Štoviše, sve je više dokaza da smanjenje radne satnice dovodi do pozitivnih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje radnika, poboljšava sigurnost na radnom mjestu te povećava produktivnost zbog smanjenog umora i stresa. Osim toga, radnici su motiviraniji i zadovoljniji, a stope izostanka s posla su niže.

No, to je davno naučena lekcija.

„Kada je organizirana radna snaga u 19. stoljeću pritisnula poslodavce na 10-satni radni dan, kasnije osmosatni, bili su iznenađeni činjenicom da se proizvodnja doista povećala te da su se skupi kvarovi i nesreće na radu smanjile“, navodi se u dokumentu.

Francuska već ima pravo na isključenje

Pravo na isključenje, odnosno nedostupnost nakon radnog vremena nekim radnicima u Europi već je sada omogućena kroz nacionalno zakonodavstvo. Francuska se tako smatra pionirom u zakonodavnom uređenju prava radnika na isključenje. Još 2013. godine na nacionalnoj razini je postignut dogovor o pravu na isključenje, odnosno vremenu nakon kojeg radnik ne treba odgovarati na pozive poslodavca.  To pravo zakonski je regulirano 2016. godine, kada je postalo sastavni dio francuskog zakona o radu.

Kada će to pravo postati standard za sve radnike u Europi teško je predvidjeti. No, rezolucija EP-a otvara prostor za buduću zakonodavnu regulativu.

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.