Društvenim mrežama širi se video u kojem dr. James Lyons-Weiler iznosi određene tvrdnje o Moderninu cjepivu i cijepljenju protiv Covida-19. Video je nastao u listopadu 2020. godine, kad još nijedno od kandidata za cjepivo protiv Covida-19 nije bilo odobreno za upotrebu.
Video s titlovima dostupan je na YouTubeu (arhivirano ovdje), a prenijeli su ga i neki domaći rubni portali (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje). Prema podacima servisa CrowdTangle, sadržaj je na društvenim mrežama ostvario na stotine interakcija. Samo na YouTube-u video je pregledan više od 30 tisuća puta.
Biolog, ne liječnik
Dr. Lyons-Weiler, koji po struci nije liječnik nego biolog, tvrdi: “Jedan jedini podatak koji imamo o tome koliki je postotak pacijenata, ljudskih pacijenata izloženih cjepivu protiv korone, imalo ozbiljne štetne posljedice, to je iz testiranja tvrtke Moderna i iznosi 21 %. 21 % ljudi imalo je ozbiljne štetne posljedice od cjepiva u tom testiranju”.
Kako u svojoj analizi navodi Politifact, podatak o 21% ozbiljnih nuspojava nalazi se u preliminarnom izvješću prve faze Modernina kliničkog istraživanja, u kojem se testiralo doze od 25 μg, 100 μg i 250 μg. U grupi 14 dobrovoljaca koji su primili dozu od 250 μg, troje ih je nakon primanja drugog cjepiva prijavilo sistemske nuspojave, koje uključuju vrućicu, umor, glavobolju i bolove u mišićima (str. 26. i 27.).
Dakle, postotak o sistemskim nuspojavama kojeg Lyons-Weiler iznosi ne odnosi se na odobrenu dozu Modernina cjepiva koja se danas primjenjuje na ljudima.
Stvarne nuspojave
Modernino cjepivo odobreno za primjenu u jednoj dozi sadrži 100 μg glasničke RNA (mRNA) u nanočesticama lipida SM-102. Kako navodi Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), najčešće nuspojave zabilježene uz primjenu cjepiva bile su blagog do umjerenog karaktera te su prolazile kroz nekoliko dana. Uključivale su bol i otekline na mjestu primjene cjepiva, umor, zimicu, vrućicu, otečene ili osjetljive limfne čvorove ispod ruke, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, mučninu i povraćanje.
Nadalje, Lyons-Weiler u svom govoru kaže da su ranije studije sigurnosti cjepiva protiv koronavirusa na životinjama pokazale da “su cijepljenje životinje dobile još ozbiljnije bolesti nakon cijepljenja”, “a potom, kada su bile zaražene cjepivom divljeg tipa, više je životinja dobilo ozbiljne infekcije i bolesti i više ih je umrlo”.
Iskorištavanje rijetkih fenomena
Lyons-Weiler vjerojatno govori o pojačanju uvjetovanom antitijelima (eng. antibody-dependent enhancement – ADE). Analizirajući slične tvrdnje, portal Healthfeedback.org je u studenom 2020. utvrdio da dokazi iz kliničkih ispitivanja Pfizerovog, Moderninog i AstraZeneca cjepiva protiv Covida-19 (do dana objave članka op.a.) nisu pokazali ozbiljniju bolest koja se javlja kod cijepljenih sudionika.
“ADE je imunološki odgovor koji je znanstvenicima dobro poznat i opisan je u imunološkim udžbenicima. ADE se mora procijeniti od najranije faze razvoja cjepiva. Javnosti se ništa ne skriva – ako se ADE otkrije tijekom razvoja cjepiva, jednostavno se zaustavljaju ispitivanja. Nikada ne možemo biti 100% sigurni da se to neće dogoditi na neki način u kasnijoj fazi kliničkih ispitivanja, ali u cijeloj povijesti cjepiva ovaj je fenomen vrlo rijedak”, objasnila je Angéline Rouers, znanstvena novakinja iz Singapore Immunology Network.
Isto je za Faktograf potvrdio i Vladimir Trkulja, profesor farmakologije s Medicinskog fakulteta u Zagrebu: “Da je bilo ikakvog zabrinjavajućeg signala u životinja, niti jedno od tih cjepiva ne bi došlo u fazu da krene u pokuse u ljudi”.
U međuvremenu je, nakon pomne ocjene dokumentacije, Europska agencija za lijekove (EMA) 21. prosinca 2020. izdala uvjetno odobrenje za cjepivo BioNTecha i Pfizera te 6. siječnja 2021. za cjepivo Moderne. Cjepivo AstraZenece i Sveučilišta u Oxfordu ušlo je u postupak postupne ocjene dokumentacije 1. listopada 2020. godine.
Ranije razotkrivene tvrdnje
Lyons-Weiler još kaže i kako su proizvođači “preskočili testiranje na životinjama”, što nije točno. Kako je Faktograf već pisao, neka testiranja na životinjama su provedena (1, 2), a HALMED je dodatno objasnio da su u slučaju razvoja cjepiva, kao u slučaju Covid-19, moguće “određene odredbe za ublažavanje zahtjeva nekliničkog ispitivanja (ispitivanja na životinjama, op.a.)”, npr. kada “iz drugih izvora mogu biti dostupne odgovarajuće informacije za karakterizaciju sigurnosti proizvoda” kao što su podaci iz studija toksičnosti ponovljenih doza i klinički podaci dobiveni s drugim proizvodima koji koriste istu platformu.
Tvrdnje o lažno pozitivnim PCR testovima Faktograf je također ranije razotkrivao ovdje.
