„Ako mislite da nismo i o toj mogućnosti razmatrali, dakle priznavanju većeg staža kao što je to nekada bilo moguće, razmišljali smo. Međutim, po sadašnjem Zakonu o radu to nije tako jednostavno. Ne kažem i ne tvrdim da, ako kriza bude trajala duže, nećemo razmišljati o izmjenama zakona da bi to bilo moguće“, poručio je Vili Beroš, ministar zdravstva govoreći o mogućnosti uvođenja beneficiranog radnog staža za zdravstvene radnike zbog pandemije bolesti Covid-19 (Internet TV Hrvatskog Sabora).
Upit o mogućnosti uvođenja staža osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno beneficiranog radnog staža, za zdravstvene radnike koji podnose ogroman teret Covid krize Berošu je uputila Katarina Peović, zastupnica Radničke fronte tijekom rasprave o Izvješću o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom pandemije bolesti Covid-19.
„Ovo su uistinu izvanredne prilike koje podsjećaju na ratne prilike, a znamo da su, dakle u ratnim uvjetima od 1991. do 1995. godine, bile priznate kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju“, kazala je Peović govoreći o zdravstvenim radnicima.
O mogućnosti uvođenja beneficiranog radnog staža na određeni vremenski rok u Vladi se, sudeći prema riječima Beroša, razgovaralo, ali zbog aktualnih odredbi Zakona o radu to nije lako provesti.
Beneficirani radni staž regulira drugi zakon
Zakon o radu, međutim, ne regulira pitanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, koji je u javnosti poznatiji kao beneficirani radni staž. U tom se zakon beneficirani radni staž ne spominje. Naime, on je reguliran Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Poseban zakon o beneficiranom radnom stažu definira radna mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Njega ostvaruju radnici na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima; radnici kojima nakon određenih godina života, zbog prirode i težine posla, fiziološke funkcije opadaju te više ne mogu raditi „u punoj snazi“, kao i radnici s invaliditetom.
Staž osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno beneficirani radni staž, podrazumijeva da se za svaku godinu redovnog staža radniku dodaju dva do četiri mjeseca osiguranja. Ti će radnici tako ranije ostvariti pravo na mirovinu u odnosu na radnike koji nemaju beneficirani radni staž.
Do kraja 2018. godine pravo na beneficirani radni staž imali su radnici na 95 radnih mjesta. Novim zakonom, koji je u primjeni od 2019. godine, staž osiguranja s povećanim trajanjem ukinut je na 43 radna mjesta, a ostao je na 52 radna mjesta podijeljena u 17 odjeljaka (HZMO).
Novim zakonom za dio radnih mjesta snižen je stupanj s povećanim trajanjem u odnosu na raniji propis. Na popis zanimanja koja imaju beneficirani radni staž dodana su dva nova – voditelj kabinske posade zrakoplova i član kabinske posade zrakoplova.
Vlada može predložiti izmjene
Da bi neko zanimanje dobilo beneficirani radni staž, prema zakonskim odredbama, to treba zatražiti poslodavac ili sindikat na temelju stručne dokumentacije kojom se dokazuje da je to radno mjesto osobito teško i štetno za zdravlje radnika. Izradu stručne dokumentacije, pritom, financira podnositelj zahtjeva – poslodavac ili sindikat. Ta se stručna podloga dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a ono pribavlja mišljenje specijaliziranih ili stručnih ustanova.
Prema aktualnim zakonskim odredbama, niti jedno radno mjesto u sustavu zdravstva nema reguliran beneficirani radni staž.
Da bi liječnici, medicinske sestre, tehničari i ostala zanimanja u zdravstvu koja su na prvoj liniji borbe dobili pravo na beneficirani radni staž tijekom pandemije bolesti Covid-19, dakle, Vlada bi trebala krenuti u izmijene aktualnog Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem ili pokrenuti postupak za dodavanje određenih zanimanja na popis onih koji povećani staž ostvaruju, odnosno izraditi stručnu podlogu te potom od ministarstva zaduženog za mirovinski sustav zatražiti priznavanje tog staža.
