Pod povećalom

Kako se na internetu formiraju budući ekstremisti

Ekstremni desničari diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, koriste internet za regrutiranje sljedbenika, umrežavanje istomišljenika i planiranje nasilnih zločina i napada.
Photo by Thomas Tucker on Unsplash

Gdje li su samo nestali svi dezinformatori, proroci, antivakseri, antimaskeri, napadači na američki Kapitol, militantni Proud Boys, naoružani Boogaloo Bois, fanatični QAnonovci, razulareni Black Life Matters prosvjednici i antifa autonomaši, zar je bilo dovoljno tek izbrisati njihove profile i grupe s Facebooka da se začas rasplinu i nestanu s naslovnica?

Nema tome nekoliko tjedana kad se strepilo hoće li u Sjedinjenim Državama izbiti rat, a već zaboravljamo na bijesne tvitove Donalda Trumpa i na viceve o samozvanom šamanu koji se polugol okićen kapom s rogovima i krznom naslikavao po zgradi američkog Kongresa u Washingtonu.

Upravo Jake Angeli, taj rogati 33-godišnjak, koji u zatvoru s gnušanjem odbija neorgansku hranu i korona cjepivo, skrušeno se sada ispričava za šepurenje po Kongresu, a kad iz sudnica čujete izljeve kajanja i od nekih žešćih momaka koji su u Washingtonu prijetili ozbiljnim nasiljem, pomislite da su sve te pobune i dreke bile tek krhke kule od karata koje su američki organi reda, čim su se malkice pribrali, razbucali s pola snage.

No zašto je onda na ulicama Washingtona još uvijek raspoređeno na tisuće naoružanih pripadnika civilne garde, zašto FBI tvrdi da je opasnost od ekstremista prijeteće velika i zašto je toliko nervoze u američkoj vojsci u kojoj češljaju sve rodove, postrojbe i jedinice u potrazi za mogućim ekstremističkim kukoljem?

Ekstremisti u vojsci

Tek mali broj ekstremista među običnim vojnicima mogao bi izvesti veliki nasilni napad, upozorava američko Ministarstvo obrane koje, najavljujući nova pravila za pronalaženje bijelih suprematista u svojim redovima, za primjer navodi pripadnika Nacionalne garde s Floride koji se na neonacističkim internetskim forumima hvalio kako nikome ne skriva svoje političke stavove.

“Uvijek 100% otvoreno govorim o svemu s prijateljima koje sam stekao na vojničkoj obuci i oni me vole jer sam zabavan momak,” zapisao je taj vojnik na jednom forumu dok je njegov kolega iz pješaštva objavio kako je “upoznao mnoge desničare u postrojbi od kojih su mnogi neonacisti, a drugi samo nacionalisti” te da pritom nije rijetkost vidjeti desničarske oznake poput nacističkih SS simbola.

Američka vojska, koja do proljeća namjerava pronaći ekstremiste u vlastitim redovima, temeljito ispituje vojnike, provjerava njihove tetovaže i zajedno s FBI-jem pregledava njihove objave po društvenim mrežama.

Nakon što je utvrđeno da su barem petina najžešćih napadača na američki Kongres šestog siječnja ove godine bili aktivni ili bivši vojnici, krenula su upiranja prstom u zapovjednike koji se vrlo malo bave opasnim pojedincima u vlastitim redovima, premda znaju da njihov broj raste već godinama. Ekstremističke grupacije naime potiču članove da se na neko vrijeme priključe vojsci kako bi postali dobro istrenirani za rukovanje oružjem i eksplozivima te pokušavaju privući što više bivših vojnika koji su često osamljeni ili pate od post traumatskih poremećaja.

Mnogi su ratni veterani u začaranom krugu osamljenosti, alkoholiziranja i višesatnih boravaka na internetskim forumima, a priključenje skupini u kojoj se njihove vještine poštuju daje im osjećaj vrijednosti i samopouzdanja, kaže bivši mornarički časnik Eric Golnick koji pomaže veteranima s mentalnim iskušenjima i ističe da je pijančevanje velik problem u vojsci.

Parada pijanstva

I šestog siječnja bilo je mnogo pijanih od ranog jutra među onima koji su pristigli iz svih krajeva Sjedinjenih Država kako bi podržali tada još predsjednika Trumpa. Odjeveni u majice s natpisima poput “RWDS” (Right-Wing Death Squad – desničarski odred smrti), “6MWE” (Six Million Wasn’t Enough – šest milijuna nije bilo dovoljno – referenca na broj ubijenih Židova u Holokaustu), opijali su se i vikali – “ovaj će grad biti naš”, a potom jurnuli u zauzimanje zgrade na Capitol Hillu.

Od oko 800 onih koji su upali u zgradu do sada je procesuirano više od 250 uglavnom muških bijelaca kojima prijete razne kazne, od prekršajnih pa sve do 40-godišnjih robijanja.

Njihovi susjedi i rodbina snebivaju se govoreći kako ne mogu vjerovati da je baš taj, za kojeg su smatrali da ga dobro poznaju, optužen da je u metežu u glavnom američkom gradu udarao šakom jednog policajca, ili vukao drugoga po stepenicama mlateći ga pendrekom, a potom tvrdio da ga je samo tapšao po leđima. Većina napadača istražiteljima govori kako su ih ponijeli atmosfera, zanos i bijes, a psiholozi, koji istražuju uzroke i posljedice ovakvih događaja, poručuju da su ekstremisti najčešće impulzivne osobe željne uzbuđenja i rizika, no pri tome mentalno sporije i s lošom memorijom.

Kognitivna nefleksibilnost pronađena je kod onih s ekstremnim stavovima kako na krajnjoj desnici, tako i na krajnjoj ljevici, kažu istraživači koji se nadaju uskoro uz pomoć nekoliko testova s velikom vjerojatnošću identificirati većinu građana koji bi u situacijama političke nestabilnosti mogli postati agresivni. S obzirom na dramatične podjele u društvima i munjevito širenje dezinformacija, potrebno je pod hitno shvatiti kako naši mozgovi procesuiraju politiku, a tu nam, kažu znanstvenici, mogu pomoći nova dostignuća u političkoj neuroznanosti i eksperimentalnoj psihologiji.

Lice odaje političku pripadnost

Ako se već mrštite na pomisao da će vas netko tjerati na testiranje ne bi li saznao jeste li agresivni ekstremist, što ćete tek reći na kontroverzno istraživanje s prestižnog sveučilišta Stanford koje tvrdi da po crtama vašeg lica računalni algoritam znade za koga ćete glasati.

Izrazi lica desničara i ljevičara razlikuju se u nekim zaista vrlo sitnim detaljima koje umjetna inteligencija prepoznaje i u stanju je pogoditi u oko 70% slučajeva kojoj strani pripadate, tvrdi istraživanje koje je koristilo fotografije s Facebook profila i stranica za upoznavanje te zaključilo da, primjerice, ljevičari direktnije gledaju u kameru, češće grimasama pokazuju osjećaje iznenađenja, a manje one gađenja.

Puštena brada kod muškaraca ne pomaže u pogađanju političke orijentacije jer ju podjednako nose i lijevi i desni, no određeni kut držanja glave i neki mali pokreti sugeriraju algoritmu u koji će vas politički tabor smjestiti. S obzirom da su fotografije svih nas dostupne i javne na mrežama kao što su Facebook ili LinkedIn, a tehnologija prepoznavanja lica strelovito napreduje, opasnosti za privatnost građana su sve veće, kažu autori ovog istraživanja koji upozoravaju na brojne mogućnosti manipulacije glasačima uoči izbora upravo uz pomoć umjetne inteligencije.

Zamislite da sjedite u kafiću i nepoznata vam osoba s naočalama započne dobacivati, što vi strpljivo ignorirate. No sljedeći dan dobijete SMS poruku upravo od te osobe jer ne samo da je saznala vaš telefonski broj, već i to gdje živite i još pregršt ostaloga. Taj je neznanac naime  nosio pametne naočale koje su vas tehnologijom prepoznavanja lica pronašle u internetskoj bazi podataka, a koja prikuplja sve o vašem životu.

Nije to scena iz futurističke serije nego opis tehnologije koja već postoji, a Facebook, koji je proizvodnju pametnih naočala najavio za ovu godinu, provjerava je li ju pravno moguće početi koristiti. Jedan od direktora Facebooka smatra da bi opcija bila vrlo korisna jer bi vam pomogla ako naletite na osobu kojoj ste zaboravili ime, primjerice na nekoj zabavi.

Neki novi klinci

Bez snimki nadzornih kamera i računalnog prepoznavanja lica bilo bi nemoguće identificirati napadače na Capitol Hill, no borba protiv ekstremizma i terorizma zacijelo će se koristiti i kao opravdanje za brže uvođenje još suvremenijih metoda utvrđivanja identiteta, poput facijalne termografije ili preciznog snimanja šarenice oka koja je različita u svakog od nas.

Za ekstremiste i širitelje zavjera situacija stoga postaje sve kompliciranija i bit će im teško sačuvati anonimnost ili organizirati neku terorističku skupinu bez da budu otkriveni uz pomoć novih tehnologija jer službama sigurnosti na raspolaganju su brojne mogućnosti praćenja bilo koga od nas – nadzorne kamere, sateliti, prisluškivanje telefonskih razgovora ili analiziranje poruka na društvenim mrežama.

Zbog toga mnogi vide spas u aplikacijama koje tvrde da jamče privatnost komunikacije, poput Telegrama ili Signala, no one ipak ne čuvaju anonimnost u potpunosti jer najčešće povezuju i telefonski broj, te ne koriste uvijek enkripciju prilikom razmjenjivanja poruka u grupi.

Nakon što su Facebook, Twitter, YouTube i drugi veliki servisi ugasili profile predsjedniku Trumpu, širiteljima zavjera, QAnonovcima i skupinama umiješanima u organiziranje napada na Capitol Hill, naglo raste broj korisnika alt-tech platformi kao što su MeWe, Gab, Parler, BitChute ili Rumble, na kojima se stvaraju temelji za nove post-Trumpovske generacije, neke nove radikalne klince koji će usavršiti tajno komuniciranje i neće prezati od nasilnih akcija.

Iako se može činiti da je opasnost od QAnon kulta jenjala jer se njihove poruke sve teže mogu pronaći na Facebooku,  sigurnosne službe upozoravaju da najzagriženiji pobornici smišljanjem novih zavjera održavaju pokret sasma živahnim na drugim platformama.

Oružje preko Hrvatske

I u Europi raste zabrinutost zbog izdržljivosti QAnon fanatika čije nove teorije zavjera mutiraju brže nego koronavirus i pronalaze put do, kako upozoravaju francuske vlasti, stotina tisuća poklonika. Najjači francuski QAnon portal DéQodeurs iza kojeg stoji širitelj teorija zavjera albanske nacionalnosti Léonard Sojili uživa veliku posjećenost, što francuske sigurnosne službe vide kao priličnu opasnost za društveni poredak.

U Njemačkoj pak teoriju zavjere tamošnjeg QAnona, po kojoj su računala CIA-e u Frankfurtu manipulirala izborima u SAD-u, širili su i članovi stranke krajnje desnice AfD (Alternativa za Njemačku), a najveći postotak onih koji vjeruju u zavjereničke priče pronađen je u Poljskoj, njih čak trećina.

Kao što teorije zavjera ne poznaju državne granice, tako i ekstremni pojedinci sve češće pronalaze istomišljenike u drugim zemljama, te dolazi do internacionalizacije, svojevrsne globalne radikalizacije zbog koje, kako se ocjenjuje u nedavno objavljenoj analizi o desničarskom radikalizmu u Europi, politiku mržnje trebamo početi sagledavati puno šire, dakle izvan granica lokalne zajednice ili države.

Brojni su primjeri prekogranične i prekooceanske suradnje desnih ekstremista, poput akcija Borisa Mihajlovića, pripadnika kanadske mornarice koji je radikalima u Europi obećavao šverc oružja preko Hrvatske. Kanađanin Mihajlović, također državljanin Srbije i Hrvatske, u Zagrebu se, prema dokumentima iz istrage, sastao sa istomišljenicima u lipnju 2017. te dogovarao prebacivanja pištolja, kalašnjikova i raketnih bacača.

“Pomoći ćemo vam u prebacivanju oružja u Europsku uniju preko Hrvatske, 100% nećete imati problema na granici,” poručio je Mihajlović jednom francuskom članu internetskog foruma Iron March, jednom od najvećih okupljališta neonacista koje je ugašeno nakon utvrđene povezanosti s brojnim ubojstvima i terorističkim napadima u više država.

Hvaleći se ljetnom šetnjom po Zagrebu u dva ujutro, Mihajlović je, kao jedan od administratora stranice Iron March, održavao brojne kontakte na Balkanu, te spominjao Prijedor u sjevernoj Bosni, grad nerijetko išaran nacističkim grafitima u kojemu djeluje i motoristički klub Srbi iz Prijedora čiji članovi otvoreno nose oznake povezane s ideologijama krajnje desnice.

Nacistički zapovjednik u trinaestoj

Vjerojatno najpogubnije posljedice alarmantnog širenja ekstremne desničarske ideologije su muški tinejdžeri koji se pronalaze na internetu i zajedno plasiraju zastrašujuće prijeteće sadržaje poput Estonca koji se na aplikaciji Telegram nazivao nadimkom “Zapovjednik” i planirao podmetanja eksploziva u zgradama institucija vlasti. Estonski istražitelji zaprepastili su se kada su uvidjeli da je “Zapovjednik” 13-godišnjak, a tek nešto stariji bili su i pripadnici njegove družine u Švedskoj, Britaniji, Litvi, državama istočne Europe, pa tako i u Hrvatskoj gdje je član pod nadimkom “Buntovnik” najavljivao spaljivanje židovskih institucija.

Radi se o srednjoškolcu iz Istre koji je na nacističkoj internetskoj grupi objavio fotografije uništavanja partizanskog spomenika u Labinu, nakon čega su ga, prema dosad dostupnim podacima, locirali hrvatski policajci.

Sve europske države suočavaju se s problemom radikalizacije mladih i promišljaju što učiniti s onima koji su, poput 22-godišnjaka koji je prošle godine pucao po zgradi Vlade RH na Markovom trgu, spremni na terorističke akcije.

Vlasti Velike Britanije, u kojoj raste zabrinutost zbog sve češćih uhićenja i procesuiranja djece koja za internetskih druženja razmjenjuju nacifašističke sadržaje, već organiziraju programe prevencije protiv ekstremizma u školama i pozivaju na jaču međunarodnu suradnju kako bi se suzbio val radikalizacije. No prvi koji trebaju prepoznati problem i reagirati kada primijete da djeca izražavaju neprijateljstvo prema osobama druge nacionalnosti ili seksualne orijentacije,  trebaju biti oni iz najbližeg kruga – roditelji, nastavnici i lokalna zajednica, poručuju iz britanske udruge Small Steps.

Most Wanted

Radikalizacija naime zbog brzine internetske komunikacije postaje masovna i događa se prije nego što društvo stigne reagirati jer pojedinci začas stvore internetske grupe koje započnu međusobno surađivati i pripremati stvarne nasilne akcije. U Sjedinjenim Državama, objašnjava ekspert za ekstremizam Michael Jensen, zabrinjava to što neonacisti i skupine poput Proud Boys usvajaju teorije zavjera i ideje koje širi QAnon te tako stvaraju mostove među sobom osjećajući se potom zajedno jačima.

I dok Jensen gaji umjereni optimizam vjerujući da se još uvijek ne radi o masovnom pokretu koji bi bio spreman na dugotrajno nasilje i rat, na FBI stranicama i dalje stoji ponuda velike nagrade za lociranje zamaskiranog pojedinca koji je postavio improvizirane eksplozivne naprave ispred sjedišta Demokratske i Republikanske stranke u Washingtonu. Novčana nagrada do čak stotinu tisuća dolara bit će isplaćena onome tko pomogne u identificiranju osobe koja je naprave postavila večer prije napada na zgradu Kongresa, kaže FBI uz fotografiju, čini se, mlađeg vitkog muškarca.

Bombe su pronađene i deaktivirane na vrijeme, ali za bombašem, kao i za mnogima na most wanted listi napadača na Kongres, FBI i dalje intenzivno traga.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.