Krešimir Pavelić nastavlja plijeniti pažnju javnosti i medija svojim činjenično neutemeljenim stavovima o pandemiji Covida-19. Pavelić se, podsjećamo, u javnosti predstavlja kao dekan Medicinskog fakulteta u Puli, iako na tom fakultetu zapravo ne postoji studij medicine.
Faktograf je temeljem njegovih medijskih istupa i razgovora s Pavelićem još lani opširno izvijestio o razilaženjima dekana sa znanošću vezanom za Covid-19. No zahvaljujući obujmu njegovih spornih izjava, nismo se ranije bavili kontroverzama vezanim za njegove probleme sa zakonom na Institutu Ruđer Bošković [1, 2, 3], za prodaju pripravaka poput zeolita [3] ili za Medicinski fakultet u Puli, instituciju koju vodi [4].
Kako je Pavelić nastavio javno istupati i širiti dezinformacije o pandemiji Covida-19, ovih dana pristigao nam je upit iz znanstvenih krugova u Rijeci. Našeg je čitatelja zanimalo je li točno da Medicinski fakultet u Puli zapravo – ne postoji.
Kratak odgovor je da u Puli, prema sadašnjim uvjetima, ne možete steći titulu doktora medicine. Podružnica Sveučilišta Jurja Dobrile nazvana Medicinskim fakultetom u Puli za sada izvodi studij sestrinstva te nude programe cjeloživotnog obrazovanja. Studij medicine je u procesu akreditiranja i još nije upisan u Upisnik studijskih programa.
Imaju studente i profesore, ali Ministarstvo ne zna za njih
Dileme oko ovog novoosnovanog fakulteta proizlaze iz odluke Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Republike Hrvatske (NVZVOTR) iz 2019. godine. Ono se nije složilo s upisivanjem te ustanove na listu akreditiranih fakulteta u Hrvatskoj. Isto tijelo, kako nam kažu u Ministarstvu obrazovanja, do danas nije donijelo drugačiju odluku.
“Medicinski fakultet u Puli nije upisan u Upisnik studijskih programa, stoga Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema podatke o zaposlenicima i studentima”.
No iako studij medicine još nije uspostavljen, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli smatra da njihov Medicinski fakultet ima studente – one koji pohađaju studij sestrinstva.
“Studenti pri Medicinskom fakultetu u Puli pohađaju nastavu na studiju sestrinstva, upisano je već nekoliko generacija, pri istom djeluje dvadesetak nastavnika (ne računajući nastavnike drugih sastavnica koji participiraju u izvedbi programa) s različitim stupnjem angažmana (postotka radnog odnosa) i ovisno o akademskoj godini 50-80 vanjskih suradnika – mentora u bolnicama. Naime, ovisno o udjelu praktične nastave na studiju sestrinstva u pojedinoj godini studijskog programa ovisi i broj angažiranih vanjskih suradnika/mentora”, piše nam u odgovoru Sveučilište.
Je li Pavelić “dekan medicinskog fakulteta”?
Ministarstvo obrazovanja smo upitali i je li pogrešno Krešimira Pavelića oslovljavati kao dekana Medicinskog fakulteta. Poručili su nam da se obratimo Sveučilištu. Rektor u razgovoru za Faktograf nema dvojbe, unatoč nedostatku dopusnice za školovanje studenata medicine.
“Jedno je sastavnica Sveučilišta, a drugo su studiji. Krešimir Pavelić je čelnik sastavnice, a to je dekan. Mi ćemo tu sastavnicu dopuniti studijima, ali on jest dekan Medicinskog fakulteta”, kaže nam rektor pulskog sveučilišta Alfio Barbieri.
To se dodatno argumentira time da je “Medicinski fakultet registriran pri Trgovačkom sudu 14.03.2019.g., kao takav ima dekana, vijeće kao i ostale sastavnice Sveučilišta”.
Vijeće još nije podržalo fakultet
Zahtjev za upis studija Medicine Sveučilište Jurja Dobrile u Puli podnijelo je Ministarstvu u srpnju 2019. godine. Istovremeno je upućen i zahtjev Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje (NVZVOTR) za izdavanje prethodne suglasnosti za integrirani preddiplomski i diplomski studijski program Medicina.
“Ministarstvo je Agenciju za znanost i visoko obrazovanje zatražilo mišljenje o usklađenosti studijskog programa sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te dobilo recenzije stručnjaka. Nacionalno je vijeće na svojoj sjednici 16. listopada 2019. donijelo Zaključak kojim uskraćuje prethodno odobrenje za izvođenje integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicine”, navodi Ministarstvo.
Ono je nakon donošenja Zaključka Nacionalnog vijeća organiziralo nekoliko radnih sastanaka s predstavnicima Agencije, Nacionalnog vijeća i Sveučilišta te je zaključeno kako će Sveučilište Nacionalnom vijeću dostaviti dodatne dokaze o ispunjavanju uvjeta za izvođenje studijskih programa koji se odnose na odgovarajući profil nastavnog osoblja, prostora i opreme.
“Ministarstvo još uvijek nije zaprimilo novi zaključak Nacionalnog vijeća koji bi bio temelj za donošenje studijskog programa”, odgovara nam Ministarstvo.
Što im je sve nedostajalo?
U nastavku možete pročitati odluku Nacionalnog vijeća iz koje se mogu iščitati razlozi odbijanja zahtjeva za pokretanje studija Medicine.
Nacionalno vijeće protiv pokretanja studija medicine u Puli by Ana Benacic on Scribd
Ukratko, NVZVOTR je kritizirao razloge zbog kojih je predloženo pokretanje ovog studija. Pavelić i suradnici predlagali u ga zbog nedostatka liječnika na području Istre, kao i njihovog odljeva u privatni biznis, druge regije i inozemstvo. Nacionalno vijeće smatra da se to ne rješava školovanjem novih kadrova. Po njima postoji sasvim dovoljno medicinskih fakulteta na četiri milijuna stanovnika – njih četiri. Projiciraju da će u idućem desetljeću 4.000 liječnika otići u mirovinu, a školovanje će završiti njih 6.000, “pa se otvara pitanje sposobnosti zdravstvenog sustava da ubuduće apsorbira sve nove kadrove”.
Druga sporna točka su kadrovi. Medicinski fakultet u Puli bi imao samo vlastitih 24 posto, što nije dovoljno. Osim toga, značajan dio tog kadra čine umirovljenici, stariji od 65 godina, bez stalnog boravka u Puli ili Istri. Zbog dobi ne mogu zasnovati radni odnos s bolnicom u Puli, koja je predložena kao ključna nastavna baza, pa je upitno kako mogu biti nositelji kliničke nastave, piše Vijeće. Značajan broj predloženih nastavnika nosi katedre na drugim fakultetima ili su sa Sveučilišta u Puli, ali nemaju veze s medicinom; značajan dio ih ima “minimalnu ili nikakvu znanstvenu produkciju”.
Kadar nekvalificiran, brojke studenata se ne poklapaju
Nadalje, ne navode niti jedan laboratorij tih institucija koji bi se koristio u nastavi. Nisu dokazali da Opća bolnica u Puli, predložena za nastavnu bazu studija, zadovoljava minimalne kriterije za taj pothvat. U prijavi su se pozvali i na Klinički bolnički centar Rijeka i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Međutim, iz sporazuma je vidljivo da s MF-om u Rijeci nisu ugovorili izvođenje studija medicine, a s KBC-om postoji tek dogovor o vježbama za nastavu studija sestrinstva.
Četvrta zamjerka je što profesori izvan područja biomedicine i zdravstva nose medicinske kolegije za koje je potrebna klinička specijalizacija, dakle, nisu kvalificirani za taj tip nastave.
U konačnici, ni financije nisu riješene kako treba – planiraju prihode na temelju 60 studenata, iako je upisna kvota 40 studenata.
Dopunjavaju zahtjev, iako smatraju Nacionalno vijeće nenadležnim
Prema rektoru Barbieriju, prepreka nisu istaknute zamjerke, već “neformalne i vaninstitucionalne grupe” koje vrše pritisak kako se u Puli ne bi pokrenuo studij. Nije htio precizirati o čemu se radi, navodeći tek da su protiv osnivanja Medicine u Puli neslaganja izrazili ostali medicinski fakulteti u RH.
“Nacionalno vijeće od samog početka djeluje protuzakonito”, kazao nam je. Zanimalo nas je koji točno zakon krše. Barbieri ističe Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 70. On u petom stavku kaže:
Sveučilište može akreditirati i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz stavka 4. ovog članka uz prethodno odobrenje Nacionalnog vijeća
To vijeće, naime, definirano je kao najviše stručno tijelo koje se “brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj”. Po navedenom zakonu “razmatra i daje svoje mišljenje” o pitanjima “važnima za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja u RH”.
Stoga smo upitali Barbierija nije li NV činilo upravo to – razmotrilo je li elaborat kvalitetan, kao i predloženi kadar te prostori u kojima će se odvijati nastava pa temeljem toga zaključilo treba li dati odobrenje za rad vrlo zahtjevnog, medicinskog fakulteta.
“Ne. Na njima je bilo samo da kažu je li je taj studijski program integrirani studij ili nije”, smatra Barbieri.
Rektor smatra da ima dovoljno kadrova vezanih uz medicinu, ali ne zna koliko
Barbierija smo upitali i o pokrivenosti predavanja vlastitim kadrovima od samo 24 posto. On tvrdi da to nije točno.
“Bedastoće! Kako ih nije sram? 24 posto! Možda ne znaju računati. Mi imamo pokrivenost 64 posto na razini studija, a potrebno je 50”, tvrdi Barbieri, a traži i da mu se kaže tko je to točno u mirovini.
Kada Pavelić govori o tome da imaju predavače koje plaća Ministarstvo, a Ministarstvo tvrdi da ne znaju za predavače Medicine, Barbieri navodi da se tu radi o zaposlenicima koji rade u različitim sastavnicama i programima Sveučilišta u Puli.
Riječ je o integriranom Sveučilištu, pa se podaci o zaposlenicima vezuju uz razinu Sveučilišta pri MZO, a ne pojedine fakultete/sastavnice, ističu na Sveučilištu. Česta je praksa da zaposlenici rade istovremeno na nekoliko sastavnica i studijskih programa integriranog sveučilišta.
“Imamo biologe i kemičare koji rade na našem Sveučilištu 20 godina, nismo počeli od nule. To su ljudi koji imaju odgojno-obrazovne kompetencije i stručni su u prirodnim znanostima, predaju sestrinstvo, Znanost o moru, naravno da oni imaju svoju plaću”, odgovara.
Upitali smo imaju li veze s medicinom.
“Malo mi je teško ovako navesti koliko imamo medicinara. No mi s kadrovima otprije pokrivamo velik dio nastave”, odgovara Barbieri, dodajući da imaju i mlade profesore koji čekaju na dopusnicu kako bi došli raditi u RH te da intenzivno surađuju s talijanskim obrazovnim i bolničkim institucijama.
U svakom slučaju, očekuje da će Medicinski fakultet ove godine uspjeti pribaviti dopusnicu.
“Radimo na tome. Mislimo da bi trebalo da dobijemo dopusnicu, nemaju nam više što reći, igraju se s nama”, smatra rektor pulskog sveučilišta.
Nacionalno vijeće: Nigdje u zakonu ne piše kako bismo mi trebali doći do pozitivnog mišljenja
Čelnica Nacionalnog vijeća Mirjana Polić Bobić nas je umjesto odgovora na pitanja o prozivkama na nadležnost uputila na izvješće o radu Vijeća objavljeno krajem prošle godine. U njemu se, među ostalim, navodi i da je Sveučilište u Puli “prije odobrenja studijskog programa osnovalo Medicinski fakultet”, a to su učinili i usprkos “nedostatku vlastitoga odgovarajućeg nastavnog kadra i kliničkoga bolničkog centra”.
Što se tiče prozivki za (ne)nadležnost, NVZVOTR piše kako “nigdje u Zakonu ni u bilo kojem drugom aktu nije izrijekom objašnjeno na koji način Nacionalno vijeće treba doći do pozitivnog mišljenja te dati prethodno odobrenje”.
“Ono se pri pregledu Elaborata nije moglo oglušiti o uočene manjkavosti te ih je istaknulo ne bi li pomoglo njihovu otklanjanju, u skladu s povjerenom mu zadaćom o skrbi za sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj”, piše u izvješću.
Medicinski fakultet u Puli je, dakle, na papiru osnovan, ali u praksi ne postoji.
