Faktograf.hr

Samo činjenice

Intervju s dekanom Medicinskog fakulteta u Puli, Krešimirom Pavelićem

Izvor: Privatna arhiva K. Pavelića

Osnivač i dugogodišnji pročelnik Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te aktualni dekan Medicinskog fakulteta u Puli Krešimir Pavelić dao je krajem travnja intervju Al Jazeeri. Obratili smo mu se kako bi nam pojasnio neke od svojih izjava o novom koronavirusu.

Intervju smo vodili putem e-maila, a Krešimir Pavelić ga je prije objave autorizirao.

Upitali smo za izvore informacija kojima raspolaže vezano za “dokaze” da se radi o umjetno stvorenom virusu te, kako navodi, “dokaze” da je takav virus uzrokovao pandemiju. Progovorio je i o patentu Pirbright instituta te sličnosti SARS-CoV-2 s drugim, blagim koronavirusima, ali i o razvoju lijekova i cjepiva za koje navodi da su u neprimjereno odmakloj fazi.

Među ostalim je kazao:

“U slučaju “novog virusa” SARS-CoV-2 vakcina je patentirana znatno ranije nego što je bolest uopće obznanjena. Institut Pirbright iz Velike Britanije prijavljuje 20.09. 2018. patent za corona viruse koji se može upotrijebiti za proizvodnju vakcine. Institut je pod nadzorom britanske vlade, i velikim dijelom financiran od Zaklade Bill & Melinda Gates! Postavlja se pitanje ako se za ovaj “novi virus” nije ništa do sada znalo, otkud onda sve ove vakcine koje se počinju testirati na ljudima. Prema nekim podacima iz literature na vakcinama za corona viruse počelo se raditi već 2012.”

Faktograf: Što se ovog vašeg odgovora tiče, zanima me jeste li mislili na patent od 20. studenog, odnosno Pirbrightov rad na slabljenju virusa IBV, uzročnika bronhitisa peradi? 

Krešimir Pavelić: Da svakako.

Faktograf: Mislite li da IBV ne nanosi dovoljno štete uzgajivačima peradi, odnosno da je tako irelevantan za industriju da znanstvenici nisu pokušali pronaći prevenciju? Zašto smatrate da uporaba ovog patenta za cjepivo, odnosno rad na slabljenju virusa, događalo baš zbog nekakve kasnije upotrebe za cjepiva za ljude?

Krešimir Pavelić: Prije svega, u patentu se izričito navodi i uporaba na ljudima, stoga ne navodim svoje mišljenje već fakte. Nadalje, veliki problem sa zdravljem životinja koje se uzgajaju u prehrambene svrhe, leži u činjenici da industrijski uzgoj nanosi veliki stres i oslabljuje značajno imunitet životinja. Vakcinacije životinja zasigurno ne mogu riješiti sva pitanja zdravlja životinja koje se uzgajaju u za njih izrazito nepovoljnim uvjetima. Također je točno kako znanstvenici uvijek rade na različitim istraživanjima i to samo po sebi nije sporno niti loše. Znanost naime želi istraživati i nuditi opcije. Pojmovi “znanost” i “dogma” ne bi smjele ići zajedno, a čini mi se da se upravo to pokušava uvesti kao nešto standardno. I dalje stoji činjenica kako je previše koincidencija ove vakcine sa sadašnjom situacijom što se vidi i iz kasnijeg rada na novim vakcinama protiv Covida 19 koje se temelje na IBV. Ako pogledate detalje oko istraživačke grupe na čelu sa znanstvenicom Ericom Bickerton, te njihovu svrhu istraživanja, rezultate i impact lako ćete povezati konce. Ne tvrdim da je ovaj inače zanimljiv rad bio okidač, no uz financiranje tih istraživanja vežu se imena koja sada upravo zagovaraju danas razvoj cjepiva i ubrzanu aplikaciju za globalno stanovništvo. Tu valja postaviti i pitanje vrste vakcine i sastava adjuvansa u vakcinama za pojedine bolesti odnosno pristupa terapiji, o čemu se opet u javnosti limitiraju istupi onih koji imaju različito mišljenje. To su vrlo složena pitanja i ne slažem se s time da se jednostrano zagovara jedna vrsta rješenja. Osobno me je također neugodno iznenadio isječak otvorenja olimpijskih igara 2012. u Londonu gdje je mnogo neobičnih indicija povezanosti te ceremonije i današnje situacije s Covidom-19!

Faktograf: Navodite da se “uz financiranje tih istraživanja vežu se imena koja sada upravo zagovaraju danas razvoj cjepiva za globalno stanovništvo”. To je demantirano. Jasno je da je Pirbright financiran od strane Gates fondacije, ali ovo konkretno istraživanje nije. Znate li nešto što ukazuje na suprotno?
Krešimir Pavelić: Ne može se baš zanemariti činjenica da Gates financira i utječe direktno na svjetsku zdravstvenu politiku te stoga i te kako treba biti oprezan u bilo kojim zaključcima o tome na što utječu njegove donacije, a na što ne. On čak nije ni medicinski educirana osoba te se u svojim izjavama držim za sada dostupnih činjenica, a nije lako doći do nekih. Ne vjerujem stoga da bih ja ili Vi kao što navodite, imali dovoljno uvida u situaciju bilo da prozivamo ili branimo Billa Gatesa. Primjerice, njegova fondacija jedan je od glavnih financijera spomenutog instituta. Imam točne podatke o donacijama ali vjerujem da ih i Vi imate. Još nešto želim napomenuti. Patent PCT/GB2015/052124 od 3.08. 2017. ne odnosi se samo na konstrukciju vakcine protiv ptičje corona infekcije, već patent obuhvaća vakcinu usmjerenu na infekcije životinja i ljudi. U patentu se primjerice, navodi izraz ‘subjects’ kao predmet na koji je vakcina usmjerena. Vakcina se odnosi na živi, atenuirani virus dizajniran između ostaloga i za tretman respiratornih i gastrointestinalnih predmetnih bolesti u ljudi, navodim prijevod iz patentnog teksta. Patent se odnosi i na opis metode za inficiranje tzv. prijemčivih stanica in vitro. Opisana je detaljna proizvodnja i odgovarajuće genomske sekvence kao i načini vakciniranja, koji uključuje sve postojeće standardne formulacije vakcina za ljude te osobito životinje. Patent kao što je to uobičajeno sadrži vrlo precizan i detaljan opis predmeta izuma koji ne mogu jednostavno razumjeti niti stručnjaci koji nisu direktno stručni u području genetskog inženjeringa i medicine. Osobito je teško, kao i kod ostalih predmeta izučavanja u biomedicini dati jednoznačne odgovore s obzirom na predviđanje eventualnih učinaka lijekova i medicinskih proizvoda u aplikacijama in vivo. Znanost, naime, nema za cilj dati konačne odgovore jer to nije ni moguće. U svakom slučaju ova vakcina pokriva vrlo eksplicitno i aplikaciju u ljudi vezano uz simptome koji se i sada povezuju s Covid-19 (iz patenta: respiratorni simptomi te u nekim slučajevima gastrointestinalni simptomi). Naravno da u patentu nigdje ne stoji naziv Covid-19 koji tada nije postojao. Stoji, međutim, opći izraz ‘coronavirusi’ te se u opisu navode i neki konkretni koronavirusi.

Faktograf: Zašto bi cjepivo protiv IBV-a bilo efikasnije od cjepiva protiv, recimo, SARS-a, ako se novi koronavirus čak zove SARS-CoV-2? Isto se pitanje može postaviti i vezano za MERS, koji je također koronavirus, a cjepiva protiv oba koronavirusa su razvijana u ovom mileniju i odmakla su puno dalje od patenta oslabljenog IBV-a.

Krešimir Pavelić: Vaše je pitanje legitimno i logično. IBV je poslužio kao polazna osnova na temelju koje je stvorena jedna od vakcina na SARS-CoV-2. Ne tvrdim da je IBV o kojem govorite bolje ili efikasnije od SARS ili MERS vakcina. IBV je bila i polazna osnova za vakcinu koju je razvila izraelska grupa na MIGAL Galilee Research institute pod vodstvom Dr. Chen Katza. Napravljena je genetska varijanta IBV adaptirana za Corona virus. Drugim riječima Covid 19 vakcina je sporedni ili nusprodukt IBV. Naime, ptičji corona virus je izrazito sličan Covidu 19 i koristi isti mehanizam infekcije.

Faktograf: Kada kažete “prema podacima iz literature na vakcinama za corona viruse počelo se raditi već 2012.”, možete li mi navesti primjer literature na koju se referirate? Jesu li ta cjepiva bila vezana za SARS i MERS ili neke druge koronaviruse?

Krešimir Pavelić: Ne mislim isključivo na znanstvenu literaturu jer ne znam da li je objavljen rad. Znanstvenici su bili blizu vakcini za koronaviruse. Direktor Texas Children’s Hospital Center iz Houstona Peter Hotez izjavljuje da su bili vrlo blizu no presušio je novac i nisu mogli naći sponzora. Zanimljivo je da ih nitko nije želio financirati. Tvrde da bi te vakcine, vjerojatno na bazi sekvenca SARS-a imale mogućnost unakrsne zaštite od Covida-19. Naime, SARS I SARS-CoV-2 imaju između 80 i 90% homologije. Vakcinu su radili 2012. s National School for Tropical Medicine, Baylor College of Medicine. Problem je u vezi s tom vakcinom Dr. Hotez nedavno iznio pred američkim kongresom, a o tome izvještava NBC News. Vidi se i iz ovog primjera kako različiti znanstvenici imaju različite pristupe te kako nisu sve vakcine iste niti sve nužno moraju biti uspješne.

“Neke su vakcine navodno ušle u kliničku fazu što jako čudi.”, također je izjavio dekan Pavelić u intervjuu za Al Jazeeru.

Faktograf: Brzina ulaska vakcina u kliničku fazu tumači se, među ostalim, na sljedeći način: Nakon izbijanja SARS-a 2003., istraživačima je trebalo 20 mjeseci od puštanja virusnog genoma da dobiju cjepivo spremno za ispitivanja na ljudima. Do trenutka kad se 2015. godine pojavila epidemija uzrokovana virusom Zika, istraživači su vremenski okvir smanjili na šest mjeseci. Sada se nadaju da će zajedničkim naporima to vrijeme biti prepolovljeno. Mislite li da takvo objašnjenje nije plauzibilno i zašto?

Krešimir Pavelić: Prije svega – još nemamo potpuno karakterizirani virus prema pravilima struke. Nadalje, pitanje je egzaktnog vremenskog intervala od početka rada na vakcinama pa do procjepljivanja populacije. Taj period se sastoji od 3 faze i traje oko 18 mjeseci (ako sve ide kako treba uz napomenu da govorimo o kliničkim fazama testiranja). Nakon što se vakcina razvije slijedi prva faza testiranja na zdravim volonterima. Druga faza obuhvaća nekoliko stotina oboljelih iz raznih dijelova svijeta te se prati klinički učinak. Treća faza je isto to samo na nekoliko tisuća pacijenata iz čitavog svijeta. Ovih 18 mjeseci odnosi se na tri stadija kliničkih istraživanja, a ne i na razvoj vakcine. Naravno u utrci za vakcinom taj se period može i skratiti ali to bi onda bilo u suprotnosti s praksom. Bilo je slučajeva ubrzavanja i na primjeru nekih lijekova.

Pritom ima nekoliko načina dobivanja vakcina: živa oslabljena vakcina koja može biti i štetna ili npr. rekombinantna vakcina. Postoji i pristup primjene virusa koji se ne replicira pa nije štetan a nosi SARS-CoV-2 genetske elemente (Oxford). Trenutno vakcine razvija 80 kompanija i doslovno se utrkuju. Pet kompanija već počinje testiranja na ljudima. Prva su testiranja navodno počela 16.03 na ljudima. Neke od ovih vakcina koriste iskustva rada na prethodnim SARS i MERS vakcinama.

Treba izbjeći probleme koje su proizvođači imali s vakcinama ranije. Npr. 60-tih godina neke su vakcine izazvale simptome slične prehladama i gripi u djece. Prema izvještajima nekih američkih znanstvenika, neke su vakcine i kasnije sadržavale neželjene genetičke sekvence. Spominju se i onkogeni. Kratka napomena, broj i vrsta placebo studija s vakcinama nije lako dostupna online iako postoji članak WHO s direktivama na tu temu te bi bilo zanimljivo vidjeti za koje točno vakcine koje se koriste na tržištu takve studije postoje te kako se kane takve studije organizirati za npr. cjepivo na SARS-CoV-2.

Ako sve bude išlo kako treba problem će biti produkcija tih vakcina za globalnu imunizaciju. Danas ne postoje takvi kapaciteti prema mojim saznanjima. Neke kompanije već sada počinju razmišljati kako povećati eventualnu proizvodnju i ulažu ogromne novce. No, pitanje je da li će vakcine zaista imati željeni učinak u slučaju ovog virusa odnosno da li će prirodno stečeni imunitet biti bolje rješenje za nerizični dio populacije.

“Virusi Corona su već dugo godina prisutni i poznati. Virus SARS-CoV-2 nije ništa opasniji od svojih srodnika. O tome će uskoro izaći i znanstveni članak u časopisu Journal of Antimicrobial Agents. Na to upozorava i švicarski profesor S. Bhakdi.”, dalje govori Pavelić u razgovoru za Al Jazeeru.

Faktograf: Istraživanje “Fear vs. Data” iz časopisa Journal of Antimicrobial Agents objavljeno 18. ožujka zaista govori o sličnoj smrtnosti od SARS-CoV-2 i drugih koronavirusa. No, podaci su izgleda bili prerano povučeni i situacija se naglo pogoršala pa je smrtnost u Francuskoj, primjerice, porasla s 1,6 na skoro 15 posto. Link na tabelu koju su koristili za smrtnost od SARS-CoV-2 je još uvijek tamo, može joj se pristupiti kroz originalni članak. Budući da u tom istraživanju nisu navodili nikakav drugi izvor, zaključci istraživanja po ovim kriterijima padaju u vodu.

Krešimir Pavelić: Osobno ne bih sada elaborirao, jer je to preuranjeno. Također, smrti od SARS-CoV-2 do sada su se brojale vrlo liberalno – tj. upisivale su se i smrti od drugih patologija ako je osoba bila pozitivna na virus. To nikako ne znači da je osoba umrla od oboljenja uzrokovanog ovim virusom. To medicinska struka jako dobro razumije. Zašto se to tako broji uistinu ne znam. Konačne, tvrdnje o razni sličnosti između različitih virusa s obzirom da se radi o znanstvenom području za kojeg je potrebno detaljno znanje o virusu, njegovoj biologiji, strukturi, genetici itd. nisu jednostavne. Jedno je prenositi vlastito mišljenje na jednostavan način, a drugo je znanstvena rasprava za koju valja imati jake znanstvene argumente.

Faktograf: Što se tiče profesora Bhakdija, njemu se zamjeraju brojne omaške i pogreške u procjenama pa me zanima jeste li upoznati i s tim dijelom priče te kako na to gledate.

Krešimir Pavelić: Sucharit Bhakdi je jedan od najcitiranijih znanstvenika u Njemačkoj. Pogledao sam njegov posljednji intervju i manje-više bih se složio sa svime što je rekao. Posebno se to odnosi na procjenu stopa smrtnosti koje on ponekad naziva apparent mortality rate, a odnosi se na smrtnost osoba koje imaju tzv. komorbiditete od kojih su vjerojatno umrli. Takvi bolesnici imaju i Covid-19 prisutan u organizmu. Dakle oni umiru uz prisutnost virusa a ne nužno od virusa!

Diskvalifikacija znanstvenika koji imaju drugačija mišljenja nisu rijetka pojava u ljudskoj povijesti. Podsjetit ću na primjere iz povijesti poput G. Bruna, N. Tesle. I. Newtona itd, a u posljednje vrijeme L. Montagniera itd. Ponavljam znanost nije dogma i nužno mora suprotstavljati argumente i mišljenja kako bi imala društvenu funkciju i povećavala znanje. Trend diskvalifikacije ne pomaže. Ovdje bi iskoristio priliku i dao jednu poruku znanstvenicima koji zastupaju konvencionalna stajališta, a naročito tzv. “mladim lavovima” koji se “bore” za poziciju u društvu: znanost nije samo skup znanja, već i način razmišljanja i gledanja stvarnosti. Taj se pogled temelji na razumu, logici, kritici, sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmišljanju. Znanstvenik ne smije biti rob dogmi. Treba govoriti i misliti otvoreno te poticati takav diskurs i u društvu. Osobno cijenim ljude s rezultatima i ne vidim razloga da ih itko diskreditira zbog drugačijeg mišljenja. Na žalost često svjedočimo upravo suprotnom. Zanimljivo je kako se redom upravo znanstvenici i liječnici, često sa značajnim karijerama i rezultatima te vrlo jasno artikuliranim stavovima, u ovoj situaciji vezanoj uz Covid-19 redom pokušavaju diskreditirati kako od strane medija tako i stručne zajednice. Pitam se zašto se u ovom slučaju tako žestoko osuđuje drugačiji pogled na činjenice od onog koji se prikazuje u središnjim medijima. Ne vidim tko uopće može i tko bi smio donositi zaključak o tome što je točno i što je istina. To je opasno za društvo.

“Da je ovakav ili sličan virus vještački stvoren u SAD nema sumnje. To je i objavljeno u časopisu Nature. Sumnja se da je tako i u Kini.”, izjavio je Pavelić u intervjuu za Al Jazeeru.

Faktograf: Nije sporno da je sličan virus proizveden u američkom laboratoriju, no koji su argumenti da je uzgojeni virus uzrokovao pandemiju? Naime, vi kažete da za obje teorije – i da je SARS-CoV-2 došao iz prirode i da je konstruiran – dokazi postoje. Kako komentirate što se uredništvo časopisa Nature ogradilo od činjenice da članak služi kao “osnova za neprovjerene teorije da je novi koronavirus rezultat inženjeringa” te da “ne postoje dokazi da je to točno”?

Krešimir Pavelić: Ne vidim ništa sporno ni u tvrdnjama autora, niti urednika. Virus je napravljen reverznim inženjeringom. Ono što je svakako sporno u vezi s tim radom je činjenica da je rad opasan i da su znanstvenici ukazali na opasnosti takvih istraživanja. Provjerene ili neprovjerene teze o konstruiranom virusu sasvim legitimno zastupaju i neki poznati znanstvenici. Jedan od njih Francis Boyle, autor je američkog zakona o biološkom oruđu.

“Štoviše virus gripe A, varijanta ptičje gripe H5N1 konstruiran je mutagenezom i umjetno selekcioniran u europskom tvoru.”, rekao je Pavelić za Al Jazeeru.

Faktograf: Nejasno je navodite li ovdje da je H5N1 proizveden i u laboratoriju ili isključivo ondje. Upozorenja znanstvenika vezana za inženjering na H5N1 datiraju iz 2012., a ptičja gripa prvi puta kod ljudi je zabilježena 1996. 

Krešimir Pavelić: Prema nekim podacima jedan soj ove gripe detektiran je navodno 1959., ali se razlikovao po virulentnosti. Imao je vrlo visoku stopu mutacija. Podatak da je H5N1 proizveden inženjeringom vjerojatno nije točan tj. barem ne isključivo u laboratoriju. Neki neobjavljeni podaci, u znanstvenoj literature govore u smislu genetskog inženjeringa na tom virusu. Nemam konkretne podatke. Saznao sam ih iz razgovora s nekim kolegama iz inozemstva koji su vjerojatno detaljnije upućeni u problematiku rada na biološkim oružjima. Morate uzeti u obzir da s obzirom na svoj položaj koji imam već skoro 30 godina u međunarodnim institucijama imam neke insajderske informacije koje nisu objavljene ili bi trebale biti. Nastojim ih prikazivati što manje.

“Prema nekim infektolozima i molekularnim biolozima mi već sada imamo mogućih 50 posto lažno pozitivnih rezultata”, rekao je Pavelić za Al Jazeeru.

Faktograf: Mislite li na lažne pozitivne rezultate u smislu da su zaraženi samo nositelji virusa, ali ne i da imaju infektivnu bolest ili da su PCR testovi po sebi nepouzdani, odnosno da daju lažne pozitivne rezultate i kada virusa nema?

Krešimir Pavelić: Ovo je vrlo složeno pitanje. Moram reći da se PCR test smatra još uvijek zlatnim standardom testiranja virusa. Ipak treba biti svjestan da postoje nalazi i o lažno pozitivnim, ali još više o lažno negativnim rezultatima ovog testiranja. Rad Andrewa N. Cohena i Brucea Kessela, primjerice, ukazuje na lažno pozitivne rezultate i nalazi se u tisku, a odnosi se na primjenu metode rtPCR za SARS-CoV-2. Na temu lažno negativnih nalaza ima više podataka u literaturi.

Ima podataka i da su određene osobe nositelji virusa, a nemaju infektivnu bolest. Njemački znanstvenici spominju 50% više pozitivnih osoba nego što to pokazuju dosadašnji testovi. Nisam vidio rad pa ne znam detalje. Test je novi, virus kao što sam kazao nije u cijelosti karakteriziran, stoga se sasvim legitimno nameće pitanje što se točno umnaža u PCR reakciji. Bilo bi sjajno da neovisni znanstvenici izađu sa svojim podacima kako bi čim prije vidjeli kako test razvijati dalje s obzirom na ove tehničke probleme.

Faktograf: Njemački doktor Claus Köhnlein je govorio o tome, no izdavač je odlučio povući znanstveni rad na koji se Köhnlein pozivao. Mislite li da je to rezultat lošeg istraživanja ili zataškavanja?

Ono što mogu reći je da nije moguće utvrditi stvarnu stopu smrtnosti koronavirusa, pošto je za takvo što potrebno puno više testova, oboljelih i preminulih i mnogo više znanja, a manje instant rješenja. Brojke koje danas imamo su posve nepouzdane. Ako današnje brojke stavite u kompjutor dobit ćete krive informacije. Danas se i u našem tisku spominju crne prognoze o tome što bi bilo kad bi bilo. Pretjeruje se s brojem smrtnih slučajeva. Treba sačekati stvarne brojke, posve pouzdane testove i oduzeti stvaran broj smrtnih slučajeva izravno izazvanih virusom od onih koji su umrli od kroničnih bolesti, a virus je bio slučajan nalaz. Također, valjalo bi pričekati i radove s izoliranim virusom prema pravilima struke, što uključuje detaljnu izolaciju, karakterizaciju i naknadnu infekciju životinja takvim virusom da uopće vidimo s čime se suočavamo. Prema mojim saznanjima to još nije učinjeno odnosno objavljeno. Naime, nameće se i pitanje koji točno genetski materijal testiramo postojećim PCR testom.

Kohnlein kaže: “Kada se testiranje ne bi radilo, život bi bio kao i prije. Ne bi se vidjela nikakva povećana smrtnost. Ovdje doista nema što da se vidi. U ovom trenutku se baš ništa ne događa. U gradskoj bolnici imamo 20 kreveta intenzivne njege i sad čekamo prvog pacijenta, ali nitko neće stići, u to sam siguran.”

Faktograf: U teorije da je SARS-CoV-2 bezopasan ne uklapaju se podaci o višku smrtnosti. EuroMOMO na ovaj način prikazuje najgori tjedan na vrhuncu gripe 2017.
A ovako izgleda Europa u najgorem tjednu Covida-19.

Njemačka, gdje djeluju Bhakdi i Köhnlein, nije među “zatamnjenim” zemljama, a to se tumači činjenicom da su se spremili na epidemiju bolje od drugih, u prvom redu podizanjem broja kreveta u intenzivnoj njezi. Puno testiraju, strogo su nastupili s mjerama, bolest nije zahvatila staračke domove kao u Italiji ili Španjolskoj. Smrtnost u New Yorku je posebno zapanjujuća, pogotovo kad se pogleda usporedba s 11. rujna 2001.

Dakle, kako tumačite višak smrtnosti u brojnim zemljama koji se poklapa s vrhuncem epidemija u tim istim zemljama ili gradovima? 

Krešimir Pavelić: Pažljivo sam pogledao ovaj izvor i situacija je vrlo šarolika. Zemlje koje su prikazane kao one sa značajnim viškom smrtnosti su Belgija, Španjolska, Nizozemska, Italija, Francuska. Ostale zemlje za sada to nemaju. Nema podataka da li je taj višak smrtnosti vezan uz neki grad ili područje, primjerice ili uz neki drugi faktor. To bi valjalo također analizirati. Važno je imati podatke za bilo kakvu ozbiljnu analizu. Što se sve u sjevernoj Italiji primjerice, događalo epidemiološki protekle godine, a da se razlikuje u odnosu na ostatak Italije? Osobno bih volio imati pregled takvih podataka.

Moja je teza da SARS-CoV-2 kao virus ali ni kao situacija u društvu nije elaboriran do kraja. Pritom ne želim prejudicirati nikakve brojke. Da bi se moglo egzaktno utvrditi zašto je došlo do povećanja ukupne smrtnosti te taj podatak nepristrano usporediti s ishodima respiratornih bolesti, potrebno je:

1. Ustanoviti egzaktan broj pozitivnih na virus u odnosu na smrtni ishod. Mi npr. ne znamo da li je velik broj slučajeva sličnih gripi koji se pojavio prije SARS-CoV-2 pripadao gripi ili SARS-CoV-2.

2. Treba egzaktno razjasniti uzroke smrti, jer se sve ne mogu pripisati SARS-CoV-2 bez obzira na pozitivan test koji se sada koristi. Samo ilustracije radi, Bloomberg navodi kako zdravstveni djelatnici ukazuju na negativne posljedice lockdowna tj. na povećanu smrtnost u populaciji od indirektnih posljedica situacije s Covidom-19, što uključuje primjerice suicide, smrti zbog kućnog zlostavljanja, smrtnost od malignih oboljenja i tumora itd. Također, smanjena – a do sada gotovo zaustavljena – zdravstvena skrb općenito zasigurno ne pridonosi zdravlju populacije. Pad imuniteta zbog socijalnog distanciranja, što nije nikako u skladu s biologijom čovjeka i socijalnim aspektom ljudskog bića, je također važan medicinski aspekt. Imamo presedan i mogući ishodi također mogu biti presedan. Takvi se ishodi ne smiju pripisivati isključivo infekciji SARS-CoV-2 ako su takve osobe pozitivne. U ovom trenutku na mainstream medijima jasno slušamo kako se u većini zemalja koristi tzv. “liberalni prikaz” smrtnosti od Covida-19 na način da se svaka smrt neovisno o uzroku smrti pripisuje Covidu-19 ako je test pozitivan.

3. Postoji li komorbiditet između gripe i SARS-CoV-2? Monitoriramo samo SARS-CoV-2, a što je s gripom? Da li je nestala? Da li se pozitivni na COVID-19 testiraju i na ostale glavne uzročnike virusnih oboljenja, osobito onih s respiratornim ishodima? Gdje se nalaze ti podaci? Da li se provodi patološka obrada pacijenata kojima je smrt pripisana COVID-19 da se utvrdi točna infekcija respiratornih organa? Ako postoji komorbiditet tko je od poznatih virusa uzročnik smrti? Nije sporno da SARS-CoV-2 ima stanovite loše ishode, no znatno manje od svojih „prethodnika“ SARSA i MERSA, barem kako brojevi pokazuju sada. Puno je nepoznanica. Naravno ne želim na temelju danas još uvijek insuficijentnih podataka išta tvrditi vezano uz SARS-CoV-2 ishode. Rado bih pričekao kompletne znanstveno-utemeljene podatke npr. o virusu i njegovu karakterizaciju prema pravilima struke, podatke o točnosti postojećih testova, točne podatke o uzroku smrtnosti, podatke o komorbiditetima, podatke o regionalnoj distribuciji (za sada se čini da su osobito pogođeni određeni veliki gradovi), itd. Svjetski lockdown u svakom slučaju ne opravdavam kao niti frenetične izjave koje veličaju rješenja u globalnoj vakcinaciji. Takve izjave izazivaju ozbiljne sumnje. Također podržavam stručnjake koji mogu argumentirano diskutirati o ovim pitanjima i koji iznose svoje viđenje i stavove. Samo tako možemo s različitih gledišta doći do objektivnog razumijevanja situacije. Jednostrano sagledavanje može nam svima samo štetiti.

4. Što je epidemiološki različito u regijama i zemljama koje bilježe povećanu ukupnu smrtnost, osobito praćeno od prošle godine pa do danas? O tome se ne piše.

“…nauka(se) manje bavila pitanjima istraživanja vezanih uz antimikrobnu, dakle i antivirusnu terapiju. Izuzimam ovdje između ostaloga malariju te proizvodnju vakcina…”, izjavio je Pavelić za Al Jazeeru.

Faktograf: Nije li to neobično za reći, ako se uzme u obzir da liječnici rade trenutno sa stotinama tisuća pacijenata i pritom razmjenjuju informacije o primjeni različitih lijekova i kombinacijama terapija? Zabilježena su istraživanja stotine lijekova, koji su u različitim fazama testiranja

Krešimir Pavelić: Ovaj podatak dobio sam iz prve ruke, od direktora istraživanja jedne od najjačih svjetskih kompanija koje su razvile antimikrobne lijekove. Od njih se tražilo s novom upravom i promjena strategije istraživanja i plasmana na tržište. To se pravdalo enormnim razlikama u cijeni npr. jednog novorazvijenog tzv. pametnog lijeka i antibiotika. Rečeno mi je da se u toj usporedbi antibiotike ne isplati razvijati. Možda se u zadnje vrijeme ta paradigma mijenja, ne znam. No znam da imamo rastući problem rezistentnih bakterija i bakterijskih infekcija od kojih ljudi umiru svakodnevno – brojevi su objektivno veliki. Ako uzmemo u obzir razvoj antivirusnih lijekova, to se doista mijenja, ali ne toliko značajno. Činjenica da je neki lijek u fazi istraživanja uopće ne znači da će se u konačnici i dokazati njegova visoka efikasnost odnosno sigurnost za uporabu.

“Zašto se u ovom slučaju radi iznimka u pristupu i evaluaciji znanstvenih podataka u odnosu na neke druge bolesti, osobito od strane medija itd.?”, kaže Pavelić za Al Jazeeru.

Faktograf: Po čemu vidite da je došlo do iznimke od strane medija, pa i znanosti? Upravo teze koje se tiču biološkog oružja, laboratorijskog porijekla i izjednačavanja s gripom privlače jako puno pozornosti, ali se često zatiču na medijskim marginama nedovoljno novinarski obrađene.

Krešimir Pavelić: To je zanimljivo pitanje. Odgovoriti ću Vam pitanjima. Zašto mediji nisu na isti način kao i ovih zadnjih mjeseci prikazivali bolnice i smrtnost od primjerice, kardiovaskularnih bolesti od kojih je prema WHO u 2017. umrlo preko 17.900.000 miliona ljudi na svijetu? Nisam primijetio da se pisalo i svakodnevno pokrivalo pitanje manjka zdravstvenih radnika, prepunih bolnica, manjka medicinskih sredstava, intenzivnih jedinica, ljudi u velikim patnjama itd… Zašto svaki dan onda, analogno Vašem pitanju, ne gledamo vijesti o tome da od gladi umire 3.397.901 osoba u svijetu, od čega i mnogo djece? Razlika u novinarskom pristupu toliko je razvidna i vjerujem da i sami to vidite. Nadalje, zašto se na isti način kao i sada za COVID-19 novinari nisu bavili obradom i prenošenjem informacija od smrtnosti gripe koja godišnje odnese 290.000 – 650.000 ljudi (samo onih koji su evidentirani!)? Zašto se svakodnevno ne prenose primjerice, informacije i detalji o smrtnosti uzrokovanih vakciniranjem jer i to se događa? Sada se javnosti po prvi puta servira smrt i medicinska prijetnja na svakodnevnoj osnovi kroz sve moguće oblike sredstava javnih informiranja, a osobito u terminima najveće gledanosti. To potpuno razumljivo izaziva strah u ljudi stoga što su za razliku od liječnika i medicinskih djelatnika prvi puta u životu svakodnevno suočeni s nečime o čemu nisu imali direktne spoznaje. Zašto se prozivaju, diskreditiraju i s Interneta uklanjaju izjave pojedinaca koji ukazuju na ovaj nerazmjer u slobodi informiranja? Kome je to u interesu? Neću dalje elaborirati jer je svakome tko razmišlja samostalno i logično više nego razvodno o čemu se radi. Podatke o Covidu-19 u našim središnjim medijima uključujući i HTV možete uglavnom vidjeti u svjetlu zastrašujuće pandemije, poziva na socijalno distanciranje što je u sukobu sa samim ustrojem ljudskog bića, zanemarivanja ekonomskih posljedica itd. Podaci se često selekcioniraju. Da li je to zbog interesnih grupacija, straha da se time ne ugroze epidemiološke mjere i slično, ne bih znao. Epidemiološke mjere su jedno, društveni ustroj je nešto sasvim drugo. Virus Covid-19 nije bezazlen kao niti mnogi drugi virusi, ali mu je pripisan značaj koji nije do sada niti jednoj drugoj bolesti usprkos zaista velikim brojevima oboljelih i mrtvih. Zatvoren je praktički cijeli svijet. Ako uzmemo u obzir da samo od jedne vrste bolesti, npr. kardiovaskularnih umire godišnje samo u Europi preko četiri milijuna ljudi onda vidimo nerazmjer cijele situacije. Jedan australski psihijatar, moj znanac, napisao je otvoreno pismo javnosti u kojem kaže da će liječenje od “Covid-opsesije” biti znatno teže od tretmana samog virusnog oboljenja te je ukazao na ozbiljne psihičke posljedice za pojedince i društvo.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.