Faktograf.hr

Samo činjenice

Tvrdnje da se epidemija približava kraju su preuranjene i neutemeljene

Zbog prokuženosti i cijepljenja, Lauc smatra da će epidemija završiti za mjesec ili dva. HZJZ nije imao uvida u podatke studije Lauca i Primorca, a znanstvenici su je javno kritizirali zbog manjkave metodologije.
screenshot N1

Polovica stanovništva Hrvatske već je zaštićena od koronavirusa, a s nastavkom cijepljenja ova će epidemija završiti za mjesec ili dva. Teza je to koju ovih dana na svom Facebook profilu, kao i u nedavnim medijskim nastupima, zastupa molekularni biolog Gordan Lauc.

Od kud mu te prognoze?

Lauc ih temelji na serološkoj studiji koju zajedno s profesorom Draganom Primorcem provodi na osnovi uzoraka koje su kroz svoj redoviti rad pribavili Specijalna bolnica Sv. Katarina i laboratorij tvrtke Genos na području Zagreba, a potom tim podacima naprosto pribraja i postotak do sada cijepljenih građana Hrvatske.

Lauc ne smatra da će se u spomenutom kratkom roku u potpunosti iskorijeniti virus, već da će se velikom prokuženošću te nastavkom cijepljenja najugroženijih skupina postići najvažniji proklamirani cilj, a to je zaštita ranjivih skupina i zdravstvenog sustava pa ćemo se moći vratiti normalnom životu.

„Naša studija nema za cilj precizno utvrditi postotak ljudi u Hrvatskoj koji su preboljeli Covid-19, no usporedbom broja potvrđenih zaraženih u Zagrebu s brojem potvrđenih zaraženih u ostatku zemlje, možemo biti dosta sigurni da je preko 40% (vjerojatno negdje između 40% i 45%) ljudi zaštićeno od ponovnog obolijevanja. Kada na to dodamo još skoro 5% koji su cijepljeni, možemo biti dosta sigurni da Hrvatskoj ne prijeti veliki novi val zaraze. Još uvijek ima puno ljudi koji se mogu zaraziti i određena doza opreza je potrebna, no gotovo polovina Hrvatske se u ovom trenutku doista ne treba brinuti i mogu se ponašati dosta opuštenije“, kaže Lauc.

Više pripadnika znanstvene zajednice javno je iskazalo skepsu u relevantnost rezultata Laucove i Primorčeve studije, prvenstveno jer uzorak na kojem je provedena nije reprezentativan. Temeljem takvog uzorka ne mogu se utemeljeno donositi zaključi koji bi se odražavali na općoj populaciji.

Studija Lauca i Primorca

U drugoj polovici veljače u medijima je snažno odjeknuo podatak da je 26% stanovnika Zagreba već razvilo protutijela na koronu (Jutarnji list, Večernji list, Index.hr, Telegram, HRT).

Rezultati prve faze studije “Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2”, koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26% ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s koronavirusom, objavljeno je u medijima.

U studiji su sudjelovali ispitanici stariji od 18 godina, a među njima je bilo 455 žena i 550 muškaraca. Uzorci su prikupljani od ispitanika kojima je sukladno Zakonu o zaštiti na radu poslodavac obvezan osigurati zdravstveni pregled, kao i od ispitanika iz 11 zagrebačkih tvrtki.

U toj je objavi stajalo i kako kod 25% ispitanika, kod kojih je ranije RTqPCR-om ili antigenskim testiranjem potvrđeno da su bili u kontaktu s novim koronavirusom, nisu detektirana protutijela klase IgG na S protein SARS-CoV-2 virusa.

Korištena je, kako je objavljeno, metoda enzimsko vezana imunoapsorbirajuća analiza (ELISA), kojom se utvrđivalo postojanje protutijela klase IgG na S protein virusa SARS-CoV-2. Ova metoda predstavlja zlatni standard seroloških testiranja s visokom osjetljivošću, specifičnošću i pozitivnom prediktivnom vrijednošću (udio ispravno pozitivnih nalaza u svim pozitivnim nalazima), ali i mogućnošću dobivanja kvantitativnog (brojčanog) rezultata za analizirana protutijela. Analize su provedene u Odjelu za laboratorijsku dijagnostiku Specijalne bolnice Sv. Katarina, priopćili su Lauc i Primorac.

„Uz sva ograničenja koja male studije poput naše nose, iznimno značajno je za primijetiti da veliki broj osoba koje su bile u kontaktu sa SARS-CoV-2 ili ga čak preboljele nemaju protutijela. Slično je primijećeno i nakon SARS epidemije 2003./2004. godine, kad je utvrđeno da usprkos nestanku specifičnih protutijela na SARS-CoV stanični imunitet prvenstveno putem imunosne memorije, a tu prvenstveno mislim na memorijske B stanice koje proizvode protutijela te na CD4+T i CD8+T stanice, preuzima ključnu ulogu u borbi organizma protiv re-infekcija. Drugim riječima, najvjerojatnije gubitak protutijela nakon preboljelog Covid-19 neće bitno utjecati na zaštitu organizma od ponovne infekcije, a o tome govori i sjajan rad upravo objavljen u časopisu Science“, rekao je Primorac.

U objavi se kao zanimljiv navodio i podatak da su među ispitanicima iz tvrtki utvrđene velike razlike u postotku seropozitivnih među zaposlenicima, od 11% do čak 56% na što je Lauc dodao:

Jako je značajna činjenica da smo utvrdili vrlo velike razlike u proširenosti epidemije u različitim tvrtkama, jer to upućuje na važnost dobre organizacije poslovanja na radnom mjestu i osobne odgovornosti svakoga od nas. Prokuženost od oko 35% radno aktivne populacije u Zagrebu je nešto niža od onoga što smo procijenili nakon prvih 500 analiza, no to bi mogla biti posljedica toga što smo u ovoj fazi analizirali velik broj uzoraka iz firmi s jako malim brojem zaraženih, tako da je prokuženost opće populacije vjerojatno nešto veća“.

Nereprezentativan uzorak, različiti postotci

Odmah nakon objave koja je prenesena u većini relevantnih nacionalnih medija, uslijedile su kritike znanstvenika koji su i ranije spornima smatrali Laucovu analitiku, kao i prognoze koje iznosi zajedno s poduzetnikom i matematičarom Nenadom Bakićem, što se naročito odnosi na njihovo protivljenje strožim epidemiološkim mjerama u borbi sa zarazom.

Znanstvenik Ivan Đikić najveću primjedbu imao je na nereprezentativan i loše sačinjen uzorak koji se sastojao isključivo od korisnika Laucevih i Primorčevih privatnih tvrtki, a zapitao se i kako to da su autori studije ranije na osnovi 500 uzoraka tvrdili da je prokuženost 35%, da bi kasnije na osnovi 1000 uzoraka taj postotak pao na 25%.

„Kada toliko promaše na testiranju studenti padaju na ispitima”, ustvrdio je Đikić na Twitteru.

Upitao je i gdje su objavljeni rezultati te studije.

 „Zvuči li vama ovo kao način odabira sudionika koji je reprezentativan za stanovnike Zagreba?  ‘Veliki broj osoba koje su bile u kontaktu sa SARS-CoV-2 ili ga čak preboljele nemaju protutijela’. Što znači ‘bile u kontaktu sa SARS-CoV-2’, a da ga nisu bile preboljele? Jesu li imale pozitivan test ili nisu? Ili je to opet neki prst-palac?“, pitao je znanstvenik Boris Lenhard na Facebooku.

Nije mu bila jasna ni računica, niti promjenjivi postotak. „Vjerujem da će se profesionalni statističari i epidemiolozi pozabaviti metodologijom, ali već ovo što piše u članku indicira da se radi o popriličnoj amaterskoj havariji”, zaključio je.

U kasnijim medijskim nastupima (Jutarnji list, R+), Lauc je pojašnjavao kako istraživanje rade po fazama. Procjenu o 35% prokuženih radno aktivnih stanovnika iznio je na vladinom Znanstvenom savjetu na osnovi prvih 500 uzoraka koji su, smatra, bili najreprezentativniji jer su rađeni iz uzoraka dobivenih na sistematskim pregledima zaposlenika iz različitih zagrebačkih firmi.

Taj se postotak, objašnjava, kasnije smanjio na 26 jer su u uzorak ušle i tvrtke koje su imale priliku za svoje zaposlenike osigurati uvjete rada od kuće, odnosno one koje su mogle primijeniti bolje mjere za zaštitu svojih zaposlenika pa je i obolijevanje bilo manje.

Međutim, kako je to rekao i na R+, on smatra da je prokuženost i veća od 40% kad se na detektiranih 35% iz prve faze s nasumičnim uzorkom pribroje i oni koji više nemaju antitijela.

Lauc je i ranije procjenjivao da je prokuženost stanovništva u Hrvatskoj visoka, procjenjujući je u zajedničkom istupu s Bakićem i do 40%. Epidemiolog Branko Kolarić javno je istupio protiv takvog licitiranja brojkama.

“Te nazoviepidemiologe ne treba slušati. Uzimaju se mnogi drugi parametri za procjenu i [prokuženost] je puno, puno manja od 10-20 posto”, rekao je Kolarić za N1 sredinom veljače.

Lauc i Bakić protiv strogih mjera

Lauc je u emisiju pozvan upravo kako bi govorio o tzv. „Načelima pandemijskog realizma“ koja je definirao i promiče ih zajedno s Nenadom Bakićem. Kako je to objašnjeno na njihovoj internetskoj stranici, pandemijski realizam je „razumni pristup pandemiji koji se razlikuje od ekstremizma na obje strane“.  Prema Laucovim riječima, ta dva ekstremizma čine oni koji s jedne strane traže potpuno iskorjenjivanje virusa bez obzira na sredstva kojima se to postiže, a s druge su strane oni koji niti ne priznaju postojanje virusa, odnosno bolesti Covid-19.

Umjesto toga, Lauc i Bakić za sebe smatraju:

„Gledamo šire od uske epidemiološke perspektive, ukupni cilj je minimizirati ukupnu dugoročnu štetu za naciju, što osim umrlih od COVID-19, uključuje kolateralne štete implementiranih mjera kroz izostanak tretmana za druge bolesti (karcinomi, kardiovaskularne bolesti, dijabetes …), narušeno metaboličko zdravlje, porast psihosomatskih obolijevanja, narušene trajne perspektive djece zbog lošijeg školovanja, što najviše utječe na siromašnije i stoga povećavaju nejednakosti, prosperitet nacije koji je faktor koji dugoročno najviše utječe na očekivano trajanje i kvalitetu života, itd“.

S obzirom na njegovo suprotstavljanje rigidnijim epidemiološkim mjerama poput lockdowna, razumno je pretpostaviti da je Laucovo djelovanje u Znanstvenom savjetu Vlade RH imalo utjecaja na zakašnjelo donošenje strogih mjera krajem prošle godine. One su donesene tek kada je epidemija bila na vrhuncu. Lauc i Bakić ne vjeruju da je to prekasno uvođenje mjera dovelo do povećane smrtnosti.

Smatraju, međutim, da su neopravdano napadani od dijela znanstvenika i javnosti te su stoga, kako to navodi Lauc, pokrenuli stranicu na kojoj mogu neometano iznositi svoje teze, a bez da ih se izvlači iz konteksta. Svoje teze ranijih su mjeseci u javnost iznosili prvenstveno putem vlastitih kanala na društvenim mrežama.

Stranica Pandemijskirealizam.net nije osvježavana još od kraja siječnja, uključujući rubriku „Ključni pokazatelji pandemije u Hrvatskoj”.

Lauc i Bakić smatraju da će se epidemija uskoro završiti i da nam nisu potrebne više nikakve stroge mjere, a da je strah od novih sojeva, kako to navode na stranci – neopravdan.

Međutim, njihova “Načela pandemijskog realizma” sadržavaju i neke netočne ili neutemeljene teze (iako je jedno od načela da treba donositi odluke bazirane na činjenicama).

Najprije, “Načela” su također utemeljena na tvrdnji da je prokuženo 30 do 40% hrvatske populacije, što nije moguće potkrijepiti relevantnim podacima. Nadalje, “Načela” ignoriraju podatke i znanstvene spoznaje koja ne idu u prilog oponiranju strogim epidemiološke mjerama; poput npr. studija koje pokazuju da lockdown doista efikasno suzbija širenje virusa.

Zaključno, na stranici “Pandemijski realizam”  iznosi se projekcija prema kojoj mutacije virusa neće imati presudan utjecaj na razvoj epidemije.

Međutim, što virus duže kruži u globalnoj populaciji, to su veće šanse za razvoj mutacija koje bi mogle zakomplicirati suzbijanje epidemije. Podaci već sad pokazuju da su cjepiva nešto manje efikasna protiv određenih mutiranih sojeva, a posebno je zabrinjavajuć slučaj Manausa, brazilskog grada izoliranog u srcu Amazone, gdje se epidemija ponovo razbuktala unatoč visokoj razini prokuženosti.

Iako je cjepiva puno jednostavnije modificirati protiv mutiranih oblika virusa, nego izrađivati sasvim novu vakcinu, i za to je potrebno određeno vrijeme (tijekom kojeg se virus nastavlja širiti te mu se otvaraju nove prilike za potencijalno opasne mutacije).

Studija još nije objavljena

Podrobniju metodološku analizu i komentar rezultata studije Lauca i Primorca od strane epidemiologa nismo mogli dobiti jer ona ni do danas nigdje nije objavljena. Sve je ostalo na izjavama za javnost profesora Lauca i Primorca.

„Nemamo uvod u spomenutu studiju i zbog toga je ne možemo komentirati“, poručeno nam je iz HZJZ-a.

Komentatori na Facebooku Lauca su upozoravali kako nije ispravno povlačiti zaključke za opću populaciju Zagreba samo iz uzorka jednog dijela radne populacije, a nije jasna ni podjela po dobnim skupinama koje su prilično važne kad je u pitanju Covid-19; stariji ljudi češće razvijaju teže simptome i umiru od ove bolesti. Brojni su Lauca pozvali da studiju objavi.

Stoga u posljednjim istupima kao primarni cilj studije Lauc navodi kako ona ima za svrhu razumjeti gdje i kada dolazi do prijenosa virusa, odnosno je li to obitelj, radno mjesto ili neko drugo mjesto. Odstupa tako od samog imena pod kojim je najavljena kao „procjena serološkog odgovora populacije“.

„Studija nije gotova i studija će trajati još neko vrijeme, a mi smo u dva navrata iznijeli informacije koje smo tada imali“, ustvrdio je u intervjuu na video portalu R+.

HZJZ upravo radi serološku studiju na 1.500 uzoraka iz svih županija

Usprkos kritikama na račun te studije čiji se rezultati objavljuju u fazama i interpretiraju dodavanjem pretpostavljenih, a ne egzaktnih brojki, u jednome je Lauc sigurno u pravu – kada tvrdi da su oni studiju radili svojim sredstvima i temeljem podataka koji su im dostupni. Prava reprezentativna studija teže je provediva i skuplja.

Zanimalo nas je stoga u kojoj je fazi serološka studija koju je najavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a koja bi trebala pokriti cijelu Hrvatsku. Na zahtjev Vlade, naime, HZJZ upravo provodi studiju u kojoj namjeravaju pretražiti 1.500 ostatnih uzoraka seruma iz svih županija. Do petka je obrađeno, kako su nam poručili iz HZJZ-a, oko 1.200 uzoraka. Konačni rezultati bi trebali biti objavljeni za koji tjedan.

Iz HZJZ-a nam nisu htjeli otkriti najavljuju li do sada dobiveni rezultati postotak koji bi bio sličan nekom od postotaka koje navodi Lauc. Međutim, epidemiolozi navode da nam podatak o prokuženosti na kojem inzistira Lauc ne može zapravo bitnije pomoći u prognoziranju razvoja situacije sve dok ne znamo trajanje imuniteta poslije zaraze, odnosno cijepljenja (što još uvijek ne znamo) te kakav će biti utjecaj novih sojeva, odnosno hoće li oni izazivati reinfekcije.

Nije stoga još vrijeme za proglašenje skorog kraja epidemije, kao ni za opuštanje i zanemarivanje mjera opreza.

Napomena: Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak u utorak je, nakon objave ovog teksta, iznio preliminarne rezultate serološke studije HZJZ-a, rekavši kako ona pokazuje da 25% stanovnika ima antitijela na Covid. 

“U kontaktu je bilo 25%, to znači da je njih 25% stvorilo antitijela. Mora se raditi test neutralizacije kako bi se vidjelo koliko ih je stvarno imuno. Može se dogoditi da se nakon dva tjedna pokažu konačni rezultati i da se pokaže da je od 25, 20% imuno”, komentirala je na RTL-u epidemiologinja Diana Mayer, dodavši kako bi nam uz taj postotak trebala još bar 50-postotna procijepljenost.  Na pitanje kada bi se to moglo postići, odgovorila je da sve ovisi o dolasku cjepiva. “Početak ljeta, kraj ljeta – teško je predvidjeti”, kazala je. 

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.