Potražnja za radnicima u 2020. godini pala je za više od četvrtine u odnosu na 2019. godinu, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Veliki porast za radnom snagom, prema predviđanju HGK, ne očekuje se niti u tekućoj godini. Iznimka će biti jedino sektor graditeljstva gdje se, zbog obnove nakon potresa, očekuje snažnije zapošljavanje. Ovisno o epidemiološkoj situaciji, povećanu potražnju za radnicima mogao bi imati i turistički sektor.
Pad potražnje za stranim radnicima
Da je tržište rada i dalje pod snažnim utjecajem pandemije bolesti Covid-19 pokazuje i zadnji OVI index, odnosno mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na zagrebačkom Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao. Taj indeks za veljaču ukazuje da je potražnja za radom bila 18 posto manja nego u veljači 2020. godine.
„Već gotovo godinu dana bilježi se dramatičan pad za uslužnim zanimanjima i porast potražnje za zanimanjima u građevinskom sektoru. U veljači ove godine opažaju se isti trendovi, s time da se uočava i porast za zanimanjima koja nisu vezana za građevinski sektor. Primjerice, potražnja za programerima je porasla za 17 posto u odnosu na veljaču 2020. godine“, navodi se u zadnjem OVI indexu.
U ukupnom padu potražnje za radom, kako se objašnjava, najviše doprinosi pad potražnje za zanimanjima koja su vezana za studentske i sezonske ugovore. Tu se bilježi pad od 70 posto, dok je potražnja za zanimanjima vezanim za ugovore na određeno i neodređeno pala za manje od 10 posto.
Konobar, kuhar, prodavač, čistač, pomoćni kuhar, zidar, medicinska sestra, vozač, bravar i tesar, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) najtraženija su zanimanja među trenutno oglašenih nešto više od 18,1 tisuća slobodnih radnih mjesta.
Od početka godine više od 12 tisuća radnih dozvola
Neka od tih radnih mjesta popunit će i strani radnici. Od ove godine Vlada ne propisuje godišnju kvotu za uvoz stranih radnika, već HZZ na traženje poslodavca provodi test tržišta rada. Ako na domaćem tržištu nema traženih radnika, poslodavac ih može uvesti.
Bez obaveze testa tržišta rada poslodavci, pritom, mogu uvesti deficitarnu radnu snagu, a riječ je o 42 zanimanja kojih u Hrvatskoj nedostaje.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) izdalo je 12 465 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj, od početka godine do prošlog tjedna. Od tog broja, kako su nam odgovorili iz MUP-a, 5 612 dozvola izdano je prema odredbama novog Zakona o strancima, dok su preostale dozvole izdane temeljem kvotnog sustava koji je vrijedio do početka ove godine.
„Najčešće su dozvole za boravak i rad izdane za djelatnosti graditeljstva – 8.393; industriju – 1.344; promet i veze – 855 te turizam i ugostiteljstvo – 816“, navode iz MUP-a.
Dodaju i kako je od 5 612 izdanih dozvola za boravak i rad po novom Zakonu, za novo zapošljavanje uz mišljenje HZZ-a izdano 2 783 dozvola, za produljenje 2 560, za sezonski rad do 90 kalendarskih dana 47 dozvola te 222 dozvole po članku 110. Zakona o strancima. Tim člankom zakona određuju se posebne kategorije radnika, izvan 42 propisana zanimanja, za koje nije potrebno provesti test tržišta rada.
Primjerice, riječ je o stranom dopisniku akreditiranom u Hrvatskoj, ključnim osobama u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima, vrhunskim sportašima, umjetnicima. Ta je radna snaga bila izuzeta i iz kvotnog sustava.
Koji se radnici najviše uvoze
Prema podacima koje smo ranije prikupili od HZZ-a, oni su u prva dva mjeseca nakon obavljenih testova tržišta rada dopustili uvoz 3 785 radnika. MUP je, u nepuna tri mjeseca izdao manje dozvola temeljem testa tržišta rada. Do razlike dolazi zbog postupka izdavanja dozvola koji traje.
Testove tržišta rada poslodavci su najviše tražili za rad u turizmu, a od zanimanja su tražene čistačice, sobarice, konobari i pomoćni konobari, kuhari i pomoćni kuhari, kuharski radnici, radnici na recepciji.
S druge strane, MUP-ovi podaci kazuju da među do sada izdanim radnim dozvolama, prednjače zanimanja u građevini – zidari, tesari, radnici visokogradnje, armirači, fasaderi. Traženi su i vozači teretnih vozila te elektroinstalateri. Sva ta zanimanja nalaze se na listi deficitarnih, za koja nije potrebno provoditi test tržišta rada.
Zbog čega nedostaje radnika?
„Fasadera mi uopće nemamo, a znamo koliko je taj profil radnika i s obzirom na energetsku obnovu potreban“, navodi Mirko Habijanec, predsjednik uprave križevačkog Radnika i predsjednik Izvršnog odbora Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ukazujući na loš obrazovni sustav, ali i lošu percepciju radnika u graditeljstvu.
„Građevinska struka zahtjeva kvalitetno majstorsko znanje. Tu je školski sustav jako važan. Strukovne škole su nikakve, puno su lošije nego u bivšoj državi“, veli Habijanec govoreći o razlozima nedostatka domaćih radnika.
On navodi i kako radnika ima. No kada se spoji loš obrazovni sustav i loša percepcija radnika u građevini, odnosno majstorskih zanimanja, čemu treba pridodati i niske plaće, dolazi do nedostatka radne snage.
„Doći će vrijeme kad će građevinsko/majstorska zanimanja biti cijenjena i kada će ti ljudi imati veće plaće. I mi na tome radimo kroz Kolektivni ugovor sa granskim sindikatom, ali država mora raditi kontrolu po Kolektivnom ugovoru. To je jako važno“, navodi Habijanec.
Naime, Kolektivni ugovor za graditeljstvo, potpisan u kriznoj 2020. godini, propisuje minimalnu osnovnu plaću od 4,2 tisuće kuna. On je odlukom ministra, proširen na sve poslodavce u djelatnosti, dakle i na poslodavce koji nisu članovi HUP Udruge poslodavaca graditeljstva koja je potpisnica tog dokumenta.
No provode li ga tvrtke na koje je ugovor proširen ili su one nelojalna konkurencija, trebalo bi kontrolirati kroz inspekcijske nadzore.
Bitno je to i zbog činjenice da graditeljstvo povlači i najviše stranih radnika koji bi trebali imati iste uvjete rada kao i domaći radnici. Stranih radnika trebat će i u ovoj godini. No, kako veli Habijanec, tek će se vidjeti kolika je potreba za stranim radnicima kada krene obnova nakon prošlogodišnjih potresa u Zagrebu te na području Petrinje, Gline i Siska.
Graditeljstvo treba najviše radnika
Da je graditeljstvo djelatnosti u kojoj se očekuje povećano zapošljavanje, jasno je i iz podataka MUP-a prema kojima se najviše dozvola, za sada, izdaje za zanimanja u tom sektoru. Graditeljstvo je i lani prednjačilo po broju izdanih dozvola za rad stranih radnika.
Prema podacima MUP-a, lani je izdano ukupno 79 284 dozvola za boravak i rad, od toga na temelju godišnje kvote 71 907 dozvola te 7 377 dozvola za boravak i rad izvan kvote. Prema ukupnom broju izdanih dozvola prednjačilo je upravo graditeljstvo sa 39 640 stranaca, a potom turizam i ugostiteljstvo s 10 993 stranih radnika te industrija s nešto više od šest tisuća radnika.
Većina radne snage u graditeljstvu pristiže iz susjedne Bosne i Hercegovine te potom Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije.
Prema sezonskim kretanjima od veljače kreće veća potražnja za radnom snagom, jer je to vrijeme priprema za sezonske poslove – bilo da je riječ o graditeljstvu, poljoprivredi ili turizmu. Podaci o potražnji za radnom snagom, prema OIV indexu, za sada ne ohrabruju, osim kada je riječ o graditeljstvu.
Oporavak turizma očekuje se tek iduće godine
Uslužne djelatnosti, a tu je i turizam o kojem je domaća ekonomija izrazito ovisna, i dalje bilježe pad potražnje za radnicima. Oporavak turističkog sektora na Mediteranu očekuje se u 2022. godini. Koliko će Hrvatska uspjeti izvući od turizma u ovoj godini, pak, ovisi i o epidemiološkoj situaciji.
„Bit će sezona relativno loša. Treba preživjeti do 2022. godine. Na žalost, mi smo kategorija koja je najlošije prošla u ovoj pandemiji“, veli Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH).
Podaci HZZ-a kazuju da su trenutno najtraženiji radnici u turističkom sektoru, a Andrić smatra da će ova sezona počivati na stalnoj radnoj snazi te da će tek rijetki sezonci biti pozvani na rad.
„Uvoz radne snage u turizmu će ove godine biti iluzija“, veli Andrić podsjećajući kako su se i druge turističke zemlje zbog pandemije koronavirusa suočile s padom potražnje pa su se i radnici koji su odlazili raditi izvan Hrvatske vratili.
Osim toga, turistički sektor u Hrvatskoj već sada ima značajan višak radne snage što je posljedica pandemije koronavirusa.
„Nekih 60 do 70 posto radnika u turizmu je na potporama za očuvanje radnih mjesta, znači na minimalnim plaćama“, objašnjava Andrić navodeći kako u dogovoru s poslodavcima nastoje očuvati radna mjesta u turizmu i produžiti potpore za taj sektor, ali i osigurati radnu snagu „unutarnjom preraspodjelom“.
Primjerice, kako objašnjava Andrić, trenutno pokušavaju naći izlaz za radnike zagrebačkog hotela Palace koji je nastradao u prošlogodišnjem potresu i u ovoj godini neće otvoriti vrata gostima. Radnici tog hotela, postigne li se dogovor s drugim hotelskim kućama, mogli bi sezonu odraditi na moru.
Uskršnji blagdani za Hrvatsku su obično prvi pokazatelj turističke sezone. No rezervacije su usporene, kao i za cijelu sezonu (1, 2). Hrvatska, pak, pokušava naći model koji bi osigurao što uspješniju turističku sezonu pa je pokrenut projekt Safe stay in Croatia. Ta oznaka „gostima omogućava lakše prepoznavanje destinacija, pružatelja smještaja, prijevoza, turističkih atrakcija koji su usvojili nacionalne i svjetske standarde zdravstvene i higijenske zaštite“.
Osim toga, radi se na omogućavanju lakšeg prelaska državne granice stranim državljanima uz predočenje negativnog PCR testa ili antigenskih testova odobrenih u Europskoj uniji, potvrde o preboljenom Covidu-19 ili potvrde o cijepljenju. To je, kako navodi Ministarstvo turizma i sporta, „novi korak k stvaranju svih potrebnih preduvjeta kako bi Hrvatska ostvarila što uspješniju turističku sezonu“.
