Ocjena točnosti

Davor Filipović neutemeljeno tvrdi da je na meti “lažnih vijesti”

Davor Filipović tvrdi da je na meti "lažnih vijesti". Nabrojao je četiri primjera, nijedan nije utemeljen.
Davor Filipović

HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Davor Filipović tvrdi da je na meti “lažnih vijesti” otkad je krenuo u kampanju. Njegove tvrdnje uglavnom su netočne i neutemeljene.

“Od mog predstavljanja mogli ste vidjeti lažnu naslovnicu jednih novina kojom se na jedan primitivan način mene pokušalo difamirati. Nakon toga je puštena jedna lažna anketa gdje se pogrešno pokušalo sugerirati kako koji od kandidata stoji. Nakon što je preminuo Bandić, išlo se s lažnom vijesti da me se mijenja kao kandidata pa je bila lažna vijest da sam išao u posjet glazbenoj školi koju nikad nisam posjetio”, kazao je Filipović (N1).

Filipović u citiranoj izjavi iznosi četiri tvrdnje. Dekonstruirat ćemo ih redom kojim su izrečene.

Lažna naslovnica

Točno je da se u veljači društvenim mrežama proširila fotošopirana naslovnica Večernjeg lista kojom su se satirizirali Filipovićevi javni gafovi koji su tih dana zabavljali hrvatsku javnost, o čemu je Faktograf tada i pisao.

Međutim, u ovom slučaju nikako se ne može zaključiti da se radi se o dezinformaciji (odnosno “lažnoj vijesti”, kako kaže Davor Filipović). U pitanju je satirična naslovnica, napravljena na način koji nije ni pokušavao izgledati naročito uvjerljivo. Činjenica da su je mnogi građani shvatili ozbiljno, tj. da im je uvjerljivo zazvučalo kako je Filipović izjavio da se od Milana Bandića razlikuje “ne za 180, nego za 360 stupnjeva” utoliko ne predstavlja “lažnu vijest”, već odražava javnu percepciju HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Zagreba.

I laičkom je oku, naime, evidentno da je naslovnica Večernjaka koja se dijelila društvenim mrežama fotošopirana, odnosno da se radi o satiri sa svrhom ismijavanja Filipovićevih gafova, kojih je na početku njegove kampanje bilo u izobilju. Portal Telegram ih je sistematizirao na jednom mjestu, zapitavši se usput i je li Filipović najgori kandidat neke velike političke stranke u povijesti hrvatske demokracije.

Lažna anketa

Kad govori o lažnoj anketi, Davor Filipović se može referirati na jednu od dvije teme. Prva je navodna interna anketa HDZ-a o kojoj je u veljači izvijestio Jutarnji list, tvrdeći da interna anketa pokazuje kako je Filipović po rejtingu na četvrtom mjestu, iza Tomislava Tomaševića, Bandića i SDP-ovog Joška Klisovića.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković odmah je ustvrdio kako nije točno da njihovi interni anketni podaci pokazuju takvo stanje. Međutim, iz HDZ-a nisu ponudili nikakav dokaz za svoju tvrdnju, tj. nisu javnosti otkrili što onda pokazuju njihova anketna istraživanja (kakva u predizbornom razdoblju naručuju sve relevantne političke stranke).

Druga je potencijalna tema nevjerodostojna anketa koju je napravila agencija McElit braće Marija i Hrvoja Macana, koji stoje i iza portala Priznajem.hr, poznatog po objavljivanju dezinformacija.

O ovoj anketi Faktograf je opširno izvještavao. Utvrdili smo da se radi o anketi koju se lažno predstavljalo kao reprezentativnu, a čiji je cilj bio umjetno napumpati rejting Miroslava Škore, kandidata Domovinskog pokreta za gradonačelnika Zagreba. Iza ankete stoji logika da će birači desnice biti spremniji glasati za Škoru ako ga smatraju favoritom za ulazak u drugi krug, jer im glas tako neće “propasti”.

Dakle, točno je da je anketa koju se može nazvati lažnom plasirana u hrvatski javni, prije svega internetski prostor, ali njen cilj nije bio difamirati Filipovića, već promovirati Škoru.

Ova propaganda operacija, međutim, nije urodila plodom. Anketa napravljena na reprezentativnom uzorku koju je objavila N1 televizija pokazuju da bolji rejting od Škore imaju i Filipović i Vesna Škare Ožbolt, tj. da bi Škoro u utrci za gradonačelnika mogao završiti na četvrtom mjestu. Istu anketu N1 je provodio i mjesec dana ranije pa se iz nje iščitava i trend koji pokazuje da je Škorin rejting u padu.

Zamjena kandidata

Točno je da se u mainstream medijskom prostoru špekuliralo o tome hoće li HDZ odlučiti promijeniti kandidata za zagrebačkog gradonačelnika. Međutim, ni u ovom slučaju ne možemo tvrditi da se radi o dezinformaciji.

Nismo, naime, uspjeli pronaći izvor koji bi eksplicitno lažno tvrdio da će HDZ zamijeniti Filipovića drugim kandidatom. U medijima su se tek postavljala pitanja o mogućnosti takvog ishoda, što je – imajući u vidu dugogodišnju HDZ-ovu politiku u Zagrebu – pitanje koje je sasvim legitimno postaviti.

Godinama je, podsjećamo, HDZ u Zagrebu bio u partnerstvu s pokojnim gradonačelnikom Bandićem, protiv kojeg nikad nisu kandidirali stranačke teškaše, već tzv. alibi kandidate odnosno kandidate čija je uloga samo sudjelovati, ne i pobijediti na izborima. Odlučivši se da neće ugrožavati Bandića pokušavajući mu preoteti glasove birača desnice, HDZ si je osigurao vrlo komfornu poziciju: sudjelovali su u gradskoj vlasti, ali u očima javnosti upravljanje gradom bila je Bandićeva odgovornost.

Podsjetimo se kandidata koji su se ispred HDZ-a natjecali za zagrebačkog gradonačelnika u prethodna dva izborna ciklusa: Drago Prgomet osvojio je 5,6 posto glasova, a Margareta Mađerić osvojila je 5,4 posto glasova. Na jedinim prethodnim izborima na kojima se izravno biralo gradonačelnika (2009. godine), HDZ je kandidirao Jasena Mesića, koji je osvojio 13,2 posto glasova. Milan Bandić tada je još bio član SDP-a.

Iako su iz HDZ-a nakon Bandićeve smrti čvrsto stali iza Filipovića, poručivši da se ne radi o još jednom u nizu alibi kandidata, malo tko vjeruje da bi Filipović bio HDZ-ov zagrebački kandidat da je Bandić kojim slučajem preminuo nešto ranije. Za takvo uvjerenje kod medija i građana nisu zaslužne nikakve dezinformacije usmjerene protiv Filipovića, već upravo politika kakvu je godinama u Zagrebu vodio HDZ.

Posjet školi

Ostaje nam tako još samo zadnja Filipovićeva tvrdnja, koja se svodi na iskrivljavanje notornih činjenica.

Neupitna je činjenica da je Davor Filipović 12. ožujka ušao u prostor škole Glazbenog učilišta Elly Bašić u Zagrebu. Njegov dolazak nije bio najavljen pa je ravnateljica škole pozvala policiju. Filipovićev voditelj kampanje priznao je da se radi o njegovom propustu. Sve su to zabilježile i televizijske kamere (N1).

Filipović je odmah isti dan u izjavi za portal Srednja.hr izjavio da nije posjetio glazbenu školu, već kompleks bivše vojne bolnice (koji je djelomično rekonstruiran i prenamijenjen upravo kako bi se u njega smjestilo Glazbeno učilište), da bi već u idućoj rečenici pokušao instrumentalizirati istu školu u predizborne svrhe:

“Mi smo obilazili prostor bivše vojne bolnice, a ne glazbeno učilište u koje je, među ostalim, zbog podrške HDZ-a u Gradskoj skupštini uloženo više od 30 milijuna kuna EU sredstava”.

Filipović, dakle, tvrdi da je “lažna vijest” kako je nenajavljeno posjetio školu, usprkos činjenici da je došao u prostor te škole i hvalio se HDZ-ovom doprinosu njenoj izgradnji. Radi se o očiglednom iskrivljavanju činjenica.

Ovaj tekst nakon objave dopunjen je dodatnim podacima u dijelu koji se odnosi na navodnu internu anketu HDZ-a o kojoj se u medijima izvještavalo u veljači.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.