Faktograf.hr

Samo činjenice

Umjesto sustavnih rješenja, policija i beskućnici igraju ping-pong na Glavnom kolodvoru

Mile Mrvalj ukazuje da je situacija s beskućnicima iz dana u dan gora te da se počinju osjećati posljedice pandemije.
Faktograf

Početkom ožujka u objavi na Facebooku Hrvatska mreža za beskućnike upozorila je na micanje beskućnika s Glavnog kolodvora.

“Nemojte se čuditi, i to je moguće. Zagrebački beskućnici su prije desetak dana, za vrijeme hladnog vala, deložirani iz prostora Glavnog kolodvora i iz okolnih napuštenih objekata. U srijedu, u večernjim satima, zaposlenici i volonteri Hrvatske mreže za beskućnike natovareni s vrećicama u kojima su bile konzerve, voće, kolači, maske, dezinfekcijska sredstva itd. po ko zna koji put su krenuli pomoći beskućnicima koji prebivaju na Glavnom kolodvoru, u vagonima i u okolnim napuštenim objektima. Svojevremeno smo te lokacije nazvali najvećim prenoćištem u RH jer je na njima svoj jedini dom našlo 70 do 100 beskućnika. I onda šok“, piše, između ostaloga, u objavi.

Nakon te objave poslali smo upit Policijskoj upravi Zagrebačkoj. Zanimalo nas je koliko je policijskih službenika sudjelovalo u akciji micanja beskućnika te koliko je beskućnika maknuto s prostora Glavnog kolodvora i okolnih objekata.

Iz policije navode da su krajem veljače, točnije 22. veljače 2021. u 23:30 sati na adresi Strojarska 17 policijski službenici postupali po dojavi da dvije nepoznate osobe ne žele napustiti vagon. Te dvije osobe su procesuirane za čl. 11. i čl. 36. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i uz optužne prijedloge prepraćeni na Općinski prekršajni sud u Zagrebu. Nakon donesenog pravomoćnog rješenja suda, puštene su na slobodu, kazali su nam iz policije.

Dodaju i da su tijekom cijele veljače na navedenom prostoru postupali u 17 navrata, da je utvrđeno 29 prekršaja i jedno kazneno djelo. Većina prekršaja su iz domene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira – skitnja i pijančevanje. Ne govore o deložaciji beskućnika koje spominje HMB.

Području Glavnog kolodvora gravitira 100 do 200 beskućnika

Prema zadnjim podacima u Republici Hrvatskoj evidentirano je 511 beskućnika. Međutim, procjena Hrvatske mreže za beskućnike je da ih je u Hrvatskoj oko 2000.

Jedan od njih je i Ivan (ime je poznato redakciji) s kojim je Faktograf pričao u prostorijama Hrvatske mreže za beskućnike. Ivan je od svojih 26 godina četiri proveo na ulici. Spavao je u vagonima na Glavnom kolodvoru odakle je, zajedno s još dva prijatelja, priveden. Ivan je odveden pred Prekršajni sud gdje ga je sutkinja osudila na deset dana zatvora, kako nam je rekao, zbog neposjedovanja osobnih dokumenata. “Dođu u vagone, pa nas potjeraju, pa se mi vratimo, pa nas oni privedu – pa na Oranice, pa na sud, ili zatvor ili sloboda”, opisao je Ivan ping-pong između beskućnika koji spavaju u vagonima i policije.

Prema njegovim procjenama, kada je on spavao u vagonima na području oko Glavnog kolodvora ondje je bilo desetak ljudi. Mile Mrvalj iz Humanitarne udruge Fajter smatra da području Glavnog kolodvora gravitira čak od 100 do 200 beskućnika.

Zbog problema beskućnika koji spavaju u vagonima, Mrvalj je početkom veljače sudjelovao i u razgovorima s Antom Marićem, voditeljem smjene u Prvoj Policijskoj Postaji Zagreb i Voditeljem odjela sigurnosti HŽ Infrastrukture Vedranom Piljekom, kako piše na Facebook stranici Udruge. Međutim, kako nam je kazao Mrvalj, do nekog sustavnog rješenja ovog problema nije došlo.

Slavko Mađor iz Hrvatske mreže za beskućnike za Faktograf je kazao da neki beskućnici spavaju u napuštenim vagonima, neki u vagonima koji se koriste, pa ujutro izađu vani. I Mrvalj i Mađor su za Faktograf potvrdili da je, prema pričanju korisnika njihovih udruga, bilo micanja beskućnika iz vagona oko Glavnog kolodvora.

S obzirom na činjenicu da su beskućnici skupina u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zanimalo nas je je li možda micanje beskućnika s područja Glavnog kolodvora i okolnih mjesta bila koordinirana akcija navedenog ministarstva, Ministarstva unutarnjih poslova te Policijske uprave Zagrebačke. Iz MUP-a odgovor na upit nikada nismo dobili, iz MROSP-a kažu da postupanje policijskih službenika i prekršajno sankcioniranje ove korisničke skupine nije u njihovoj nadležnosti, a iz Policijske uprave Zagrebačke da se ne radi o koordiniranim postupanjima, već da je postupanje bilo dio redovnih zadaća koje se provode.

Siromaštvo i beskućništvo nisu kaznena djela

Zanimalo nas je i kako je micanje beskućnika s prostora Glavnog kolodvora i okolnih objekata u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 21. siječnja 2021. o pristupu pristojnim i cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve koju navodi i HMB u svojoj Facebook objavi. Naime, u toj Rezoluciji, između ostaloga, Europski parlament naglašava činjenicu da siromaštvo i beskućništvo nisu kaznena djela te „poziva Komisiju i države članice da zabrane i riješe problem diskriminacije na temelju beskućništva ili drugog statusa stanovanja te da izvan snage stave sve zakone i mjere koje kriminaliziraju ili kažnjavaju ljude za beskućništvo ili ponašanja povezana s beskućništvom, kao što je spavanje ili objedovanje u javnom prostoru, kao i da zabrane protjerivanje beskućnika iz javnih prostora, osim ako im je osigurana sigurna alternativa za stanovanje, te uništavanje njihovih osobnih stvari”.

Na upit o rezoluciji iz Policije kažu da je policijskim službenicima poznato da siromaštvo i beskućništvo nisu kažnjiva djela te ne udaljavaju beskućnike s javnih prostora.

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pak upućuju na činjenicu da su veliki gradovi i sjedišta županija u svojim proračunima dužni osigurati sredstva za pružanje smještaja te da svake godine izrađuju Plan zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima.

“Uz podatke o mogućnostima smještaja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima u prihvatilištima i prenoćištima, Plan sadrži podatke o mogućnostima osiguravanja privremenog smještaja i drugih usluga za beskućnike u državnim domovima socijalne skrbi. Kako bi se osiguralo zbrinjavanje beskućnika za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, Ministarstvo je dalo uputu svim pružateljima socijalnih usluga da moraju osigurati smještaj u kriznim situacijama beskućnicima”, kažu iz MROSP-a.

Opasnosti tijekom zime i pandemije Covida

Beskućnička populacija izrazito je ranjiva, pogotovo tijekom pandemije, stoga smo se početkom travnja obratili i Pučkoj pravobraniteljici koja je samoinicijativno, nakon natpisa Hrvatske mreže za beskućnike na Facebooku, zatražila očitovanje o akciji policije. Oni su htjeli znati zbog čega su i kako u ovom konkretnom slučaju postupali s beskućnicima koji su tada boravili oko Glavnog kolodvora. Zanimalo ih je i jesu li policijski službenici osobe uputili da smještaj potraže u prihvatilištima, kao i načinima suradnje sa zagrebačkim Centrom za socijalnu skrb u sličnim situacijama. Međutim, ispitni postupak Ureda pučke pravobraniteljice i dalje traje, stoga nemaju drugih informacija, niti odgovor na navedena pitanja.

Na naše pitanje koje su smjernice Pučke pravobraniteljice za zbrinjavanje beskućnika u vrijeme pandemije, navode da je “upravo policijsko postupanje tijekom vrlo hladnog razdoblja u Zagrebu, uz ponovni rast oboljelih od Covida, ovaj slučaj i stavilo u fokus javnosti”. Dalje navode da je beskućnicima potrebno osigurati adekvatan krov nad glavom i topli obrok, ne samo tijekom zime, a od početka epidemije i potrebne zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju. Za to su potrebna sustavna rješenja.

“Upravo zbog ovakvih situacija, uz Nacionalnu strategiju o beskućništvu, godinama zagovaramo i donošenje Protokola o postupanju s beskućnicima. Njime bi se jasno definirale obveze svih uključenih u skrb i postupanje prema beskućnicima, kao i oblici, način i sadržaj njihove suradnje. Nažalost, naše preporuke još uvijek nisu provedene, pa smo ih ponovili i u Izvješću za 2020.“, zaključuju.

Na rastući problem beskućništva ukazuje i Mrvalj koji kaže da je situacija iz dana u dan gora te da se počinju osjećati posljedice pandemije.

Ivan ne može lako do osobne iskaznice

Nakon izlaska iz zatvora, Ivan se maknuo s područja Glavnog kolodvora i otišao u ‘buksu’ koju su našli on i prijatelji, gdje sada žive. Već pola godine pokušava dobiti osobnu iskaznicu, ali ima poteškoća jer je njegova posljednja adresa Osijek, pa se mora ondje prijaviti na Centar za socijalnu skrb.

Mađor iz HMB-a, koji Ivanu pomaže sa sređivanjem osobnih dokumenata, dodaje da i njegova udruga zna imati problema kada idu prema centrima za socijalnu skrb s ciljem prijave korisnika. Ne toliko često kao prije, ali još uvijek se zna događati, kaže.

“Neki centri to odbijaju, iako bi to zakonski trebali napraviti”, ističe.

A bez osobnih dokumenata Ivan ne može ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje, niti naći posao koji bi tražio da ima dokumente. “Bez osobne ne postojiš”, zaključuje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.