Faktograf.hr

Samo činjenice

Oko naručivanja za cijepljenje potpuna je zbrka, a ministar tvrdi kako su sve poveznice usuglašene

Kada bi sustav u potpunosti funkcionirao, nadležni bi baratali okvirnim brojem zainteresiranih za cijepljenje, umjesto navođenja anketa.
foto HINA/ Daniel Kasap/ dk

„Sve poveznice ove platforme su usuglašene i dobro funkcioniraju“, ustvrdio je Vili Beroš, ministar zdravstva govoreći na konferenciji za novinare nacionalnog Stožera civilne zaštite o provođenju cijepljenja i funkcioniranju sustava naručivanja građana.

Problem u provođenju cijepljenja ne vidi ni Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

„Ja ne vidim nikakav problem u provođenju cijepljenja. Istina je da se svako cijepljenje koje se provodi – prva, druga, sada treća faza – stalno preispituje da li je trebalo ovako, da li je trebalo onako“, kazao je Capak na novinarski upit.

No, da su sve sastavnice sustava usuglašene i dobro funkcioniraju te nema nikakvih problema u provođenju cijepljenja, sami su članovi Stožera odgovarajući na novinarska pitanja demantirali.

Do kraja lipnja, ponovljeno je na tjednoj konferenciji za novinare, plan je cijepiti 50 do 55 posto stanovništva barem jednom dozom cjepiva, iako će dio građana do tada biti procijepljen i s dvije doze.

Prema aktualnim podacima, Hrvatska bi do kraja lipnja na raspolaganju trebala imati 3,1 milijun doza cjepiva, što je dovoljno da se do ljeta procijepi do 55 posto stanovništva iznad 18 godina. Barem jednom dozom do sada je cijepljeno 17 posto ukupnog stanovništva, odnosno kako je objasnio Capak, 21 posto odraslog stanovništva.

U apsolutnim brojkama, do sada je cijepljeno 594 tisuća ljudi, a do kraja lipnja, kako bi se dosegnuo cilj procijepljenosti 55 posto stanovništva, potrebno je cijepiti gotovo 1,8 milijuna građana.

Nepoznat broj zainteresiranih za cijepljenje

Međutim, sam je Capak otkrio kako se ne zna koliko se građana prijavilo za cijepljenje.

„Na platformi CijepiSe bilo je prijavljeno 150 tisuća ljudi. Ne znamo koliko se ljudi javilo liječnicima opće medicine, a za treću fazu cijepljenja smo od državnih resora prikupili nešto manje od 800 tisuća zainteresiranih građana“, rekao je Capak odgovarajući na novinarski upit. O svemu ostalom, kako je kazao, može govoriti na temelju anketa, a one pokazuju kako se „negdje 25 posto građana izjašnjava da se ne želi cijepiti“, dok se „10 posto dvoumi“.

Sam ministar zdravstva je, pak, ponovio apel liječnicima opće prakse pozivajući ih da ulože dodatan napor i svoje pacijente upisuju u sustav naručivanja za cijepljenje. Građani se za cijepljenje mogu prijaviti preko platforme Cijepise.zdravlje.hr ili kod liječnika obiteljske medicine. Članovi Stožera, pritom, ističu kako dupliranja nema.

Paralelni sustavi

Kako su nam iz samog Ministarstva zdravstva objasnili, „u dijelu naručivanja iz obiteljske medicine, sustav eNaručivanja dodjeljuje termine prema redoslijedu kojim ih obiteljski liječnik zatraži“. U dijelu liste zainteresiranih, dakle, putem platforme cijepise.zdravlje.hr, „kriterije definira Nacionalni plan cijepljenja i epidemiolozi HZJZ-a i ZZJZ-ova“.

Prema planu cijepljenja, kako navode iz Ministarstva zdravstva, „u 2. fazi ne cijepe se zdrave osobe mlađe životne dobi, osim na potresom zahvaćenom području u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i zdravstveni djelatnici i djelatnici u sustavu socijalne skrbi koji se nisu do sada cijepili u 1. fazi“.

Prioritetna cijepljenja s obzirom na bolest određuju liječnici obiteljske medicine, dok platforma poziva građane prema godištu starosti, od starijih prema mlađima, objašnjavaju iz Ministarstva.

„U slučaju da osobe odbijaju cijepljenje iz bilo kojeg razloga, pozivaju se mlađe dobne skupine”, dodaju iz Ministarstva zdravstva naglašavajući da se “nastavljaju pozivati stariji od 65 i kronični bolesnici, a pozivi prema zdravim osobama mlađima od 65 godina idu samo ako odustane netko od starijih kako ne bi propala nijedna doza niti termin“.

Iako se ranije poručivalo da onaj tko odbije cjepivo određenog proizvođača ide na kraj liste, to nije tako.

„Kada se dogodi da određeni građanin propusti termin za cijepljenje iz bilo kojeg razloga, ostaje u listi zainteresiranih do idućeg kruga pozivanja. Protokol u slučaju otkazivanja termina određuje da se pozivi šalju prema sljedećim osobama na listi prema definiranim prioritetima u Planu cijepljenja kako bi svi termini na masovnom punktu bili maksimalno popunjeni, a cjepiva utrošena“, navode iz Ministarstva zdravstva. Drugim riječima, onaj tko je odbio određeno cjepivo bit će pozvan kada pristigne cjepivo drugog proizvođača.

No, iako procjepljivanje prioritetnih skupina građana starije dobi nije još završeno, ulazi se u treću fazu cijepljenja.

„Ne možemo reći da smo završili drugu fazu. Cijepili smo negdje oko 50 posto stanovništva iznad 65 godina, što je dobar postotak u odnosu na druge zemlje Europske unije“, kazao je Capak, navodeći kako su svi koji su prijavljeni na platformu i pozvani na cijepljenje, ali su neki odbili cijepljenje AstraZenecom. Zbog toga se, kako je rekao, ne može zaustaviti cijepljenje i prelazak na treću fazu. A za nju se tek priprema „mini akcijski plan“.

Uz samu platformu i obiteljske liječnike, postoji i paralelni sustav prioritetnih djelatnosti koji je prikupljen preko drugih resora, a preko kojeg bi se, po onome što se čulo na presici Stožera, trebalo cijepiti pet puta više građana nego što ih je registrirano na službenoj platformi za cijepljenje. Kako se te liste pune i kojim se tempom zainteresirani procjepljuju također nije jasno. Kada je, primjerice, riječ o novinarima, neke su se redakcije već procijepile, a neke nisu ni saznale za mogućnost da svoje novinare prijave.

Greškom cijepljeni i greškom izbrisani

U sustavu u kojem “sve dobro funkcionira”, do sada su se dogodile dvije greške.

Jedina iznimka od pozivanja starijih osoba, kako navode iz resornog ministarstva, dogodila se “12. travnja u noći zbog tehničkih problema i  pucanja automatske obrade datoteke prilikom obrade mailova građana za preostale termine za cijepljenje za utorak 13. travnja na masovnom punktu na Zagrebačkom Velesajmu”.

“Kako se termini građana nisu popunili prema potvrđenom ugovorenom algoritmu, mimo prioritetne skupine pozvana je u mlađa populacija“, navode iz Ministarstva, objašnjavajući kako su sve nepravilnosti otklonjene i „platforma radi bez poteškoća“. Taj navod nije točan jer su pozivi mlađim osobama zbog “tehničke greške na platformi”, počeli pristizati navečer 11. travnja, iako ministarstvo navodi da se to dogodilo dan kasnije.

Druga greška je „izbacivanje“ s liste građana koji su se na platformu Cijepise.zdravlje.hr javili u testnoj fazi. Riječ je o oko četiri tisuće građana koji, prema riječima Beroša, navodno “postoje u bazi podataka“.

„Kada smo ranije komunicirali o te četiri tisuće ljudi, bilo je rečeno da će se oni pozivati i da će biti u bazi zainteresiranih za cijepljenje i nadalje“, kazao je Beroš. Ostalo je, međutim, nedorečeno je li tih četiri tisuće osoba iz testne faze platforme uključeno na listu zainteresiranih za cijepljenje ili se trebaju sami ponovo upisati, jer su i sami građani u pozivnom centru primali različite informacije (24 sata).

U sustavu postoji još nelogičnosti. Svi građani koji su dobili prvu dozu nisu pritom dobili i datum docjepljivanja. Međutim, taj datum im je određen u krajnjem roku od 12 tjedana – za one koji su primili cjepivo AstraZenece.

Naime, građani koje su na cijepljenje pozvali liječnici obiteljske medicine uz potvrdu o primljenoj prvoj dozi dobili su i datum za docjepljivanje (na mjestu gdje su se cijepili ili im je liječnik datum docjepljivanja naknadno javio).

Nemaš datum – pogledaj u sustav e-građani

Građani koji su pozvani putem platforme, dobili su samo potvrdu o primljenoj prvoj dozi cjepiva i informaciju o primljenom cjepivu. Ipak, datum docjepljivanja im je određen, ali im nitko nije rekao da tu informaciju mogu pronaći u sustavu e-građani.

„Svi građani koji su bili cijepljeni imaju automatski zabilježen 2. termin u sustavu te će poziv na cijepljenje 2. dozom dobiti kada dođe njihov red po prioritetima definiranima u Planu cijepljenja. Nadalje, svi građani naručeni preko liječnika obiteljske medicine su, kod potvrde prvog termina, dobili na istoj potvrdi i informaciju o drugom terminu, što je praksa i na masovnom punktu. Isto tako, svi građani imaju uvid u 2. termin logiranjem preko e-Građana na Portal Zdravlja“, navode iz Ministarstva zdravstva.

Bez obzira na to objašnjenje, svi građani cijepljeni na masovno punktu u Zagrebu nisu dobili termin za drugu dozu cjepiva, već samo potvrdu o primljenoj prvoj dozi. Saznali su ga, ako su „kopali“ po sustavu e-građani.

„Sustav e-Građani je samo jedan od kanala kojim se može provjeriti narudžba. Smatramo da je za sve veći broj građana koji ima svoje digitalne identitete ipak korisno imati i mogućnost uvida tim putem“, navode iz Ministarstva. Objašnjavaju pritom i kako je „trenutno dodijeljeni termin druge doze moguće otkazati i zakazati novi termin“ na datum koji građaninu više odgovara.

„Ta mogućnost je dostupna kroz sve navedene kanale“, navode. Što znači da se ili kod obiteljskog liječnika ili kroz sustav e-građani, odnosno Portal Zdravlja termin za drugu dozu može promijeniti. Onima koji ne koriste sustav e-građani ne preostaje drugo nego čekati da im stigne poziv za docjepljivanje. Tada, prema podacima s platforme cijepisse.zdravlje.hr zakazani termin, u slučaju spriječenosti, mogu otkazati najkasnije 24 sata prije zakazanog cijepljenja.

Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) dr. Andrija Štampar, pak, za osobe koje nisu dobile termin docjepljivanja poručuju da „će biti obaviještene ovisno o načinu na koji su bile prijavljene“.

„Također ćemo putem kanala javnog informiranja i naše internetske stranice www.stampar.hr objaviti kalendar cijepljenja, tako da će svatko moći lako odrediti datum druge doze jer su svi koji su bili na cijepljenju dobili pisanu informaciju o cjepivu i provedbi cijepljenja, koja uključuje i podatak o rasponu docjepljivanja“, navode iz Štampara.

U slučaju cjepiva AstraZeneca, u informaciji koju su građani dobili, među ostalim piše da se prima u dvije doze „s razmakom od najmanje četiri tjedna, a preporučljivi je razmak osam do 12 tjedana“. Iz toga je teško odrediti točan datum druge doze, ali je jasno da od osmog do 12-tog tjedna od primitka prve doze građanin može očekivati poziv na cijepljenje i u tom periodu ne bi trebao planirati izbivanja iz mjesta stanovanja.

Produženi vikend

Mini akcijski plan za iduću fazu cijepljenja, koji je u izradi, trebao bi dovesti i do otvaranja novih punktova za cijepljenje, ali i produžetka rada postojećih. To se posebno odnosi na Zagreb gdje masovni punkt za cijepljenje na Velesajmu petkom i ponedjeljkom radi u jednoj smjeni, a vikendom je zatvoren.

„Osobno sam mišljenja da je potrebno otvoriti još jedan do dva punkta, što zahtjeva dodatne kadrovske kapacitete“, poručio je Beroš. Navodeći kako se sve sastavnice sustava organizacijski pripremaju za dolazak većih količina cjepiva, kazao je i kako će se „u trenutku vršnog opterećenja u Zagrebu trebati utrošiti 40 tisuća doza cjepiva“.

„Osobno mislim da nema vikenda, subote, nedjelje. Mi smo u epidemiji i treba se prilagoditi novim izazovima“, kazao je Beroš smatrajući kako bi cijepljenje trebalo provoditi svih sedam dana u tjednu.

Na zagrebačkom Velesajmu trenutno se dnevno može cijepiti oko pet tisuća osoba, ali ta brojka uglavnom nije bila  dostignuta jer su građani odbijali cjepivo AstraZeneca. Iz NZJZ-a dr. Andrija Štampar poručuju kako na Velesajmu planiraju proširenje na 20 punktova za cijepljenje, što je pet više nego sada.

„To bi nam omogućilo procjepljivanje i više od šest tisuća osoba dnevno“, navode iz NZJZ-a dr. Andrija Štampar naglašavajući kako „svi djelatnici koji rade na Velesajmu rade i svoj uobičajeni posao u ambulantama, kao što i neki cjepitelji i nadalje cijepe u svojim ordinacijama, ili punktovima“. Stoga je, dodaju, i logistički izazovno sve uskladiti.

Napomena: Prvi čovjek Nastavnog zavoda “Andrija Štampar” Zvonimir Šostar potvrdio je medijima kako se u Zagrebu za naručivanje ne koristi platforma CijepiSe, a slično su medijima potvrdili i u drugim županijama. Uslijedila su u subotu, nakon objave ovog teksta, čak tri priopćenja Ministarstva zdravstva te jedna naknadna izjava ministra Beroša u kojima, bez obzira na sve što je u međuvremenu izašlo u javnost, i dalje inzistiraju da platforma funkcionira.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.