Faktograf.hr

Samo činjenice

Nastavlja se trend jačanja nestranačkih kandidata na lokalnim izborima

Nestranački kandidati u prvom krugu lokalnih izbora pobijedili su u 10 gradova i 75 općina. To je znatno bolji rezultat nego prije četiri godine.
CROPIX / Luka Gerlanc / POOL

Svaki sedmi gradonačelnik izabran u prvom krugu lokalnih izbora izabran je kao nezavisni kandidat. Svaki četvrti načelnik općine izabran u prvom krugu dolazi iz redova nezavisnih kandidata.

U prvom krugu lokalnih izbora, naime, gradonačelnici su izabrani u 70 od 127 gradova te je izabrano vodstvo 335 od 428 općina. Pritom će deset gradova u kojima su izbori završeni naredne četiri godine voditi nezavisni gradonačelnici, dok će nezavisni načelnici voditi 75 općina.

Usporede li se ti podaci s rezultatima s lokalnih izbora 2017. godine, evidentno je da su nezavisni kandidati već u prvom krugu osvojili više gradova nego prije četiri godine. Preciznije, na ovogodišnjim izborima u prvom krugu je izabrano četvero nezavisnih gradonačelnika više nego nakon prvog kruga lokalnih izbora 2017. godine (kada je u prvom krugu izabrano šest nestranačkih gradonačelnika).

Nezavisni kandidati koji su se kandidirali na općinskoj razini ostvarili su još bolji rezultat u prvom krugu. Nakon prvog kruga lokalnih izbora prije četiri godine, nezavisni načelnici izabrani su u 41 općini, odnosno u 34 općine manje nego nakon izbora održanih 16. svibnja 2021. godine.

Bivši stranački kandidati pobjeđuju i kao nezavisni

Trenutni podaci o izabranim čelnicima na lokalnoj razini pokazuju kako su već sada nezavisni kandidati birani za načelnike općina ostvarili bolji rezultat, odnosno izabrano ih je više nego nakon svih izbornih krugova prije četiri godine. Naime, nakon oba kruga lokalnih izbora 2017. godine u 70 općina su izabrani nezavisni načelnici. Drugim riječima, birači su već nakon prvog kruga ovogodišnjih lokalnih izbora izabrani pet nezavisnih načelnika više no što ih je općine vodilo u protekle četiri godine.

Ovi izbori pokazali su rast nezavisnih kandidata, od kojih su neki na ranijim izborima zastupali stranačke boje. Pet nezavisnih gradonačelnika, od njih 10 koji su pobijedili u prvom krugu, i na prošlim su izborima bili nezavisni i pobjeđivali. Jedno je novo lice, a četvorica danas nezavisnih 2017. godine zastupali su stranačke boje. Nekima od njih pobjedi u prvom krugu ovogodišnjih lokalnih izbora nisu naštetile niti afere.

Najbolji rezultat među izabranim gradonačelnicima u prvom krugu ostvario je Nikola Gospočić, bivši SDP-ovac, gradonačelnik Donje Stubice. Na prošlim izborima gradonačelničku fotelju, kao kandidat SDP-a, Laburista, HSU-a i HNS-a, osvojio je s podrškom 58,50 posto birača. I tada je pobijedio u prvom krugu, no ove godine kao nezavisni kandidat prednost je povećao osvojivši glasove 83,02 posto birača.

Tri mjeseca boravka u pritvoru zbog afere Janaf nisu naštetila Vinku Grgiću, nekadašnjem SDP-ovom gradonačelniku Nove Gradiške. Zbog upletenosti u aferu Janaf, Grgić je u listopadu prošle godine dao ostavku na mjesto gradonačelnika, a u siječnju ove godine izašao je iz stranke (1, 2, 3). Ništa mu to nije značajno naštetilo. Kao nezavisni kandidat s osvojenih 61,67 posto glasova postao je ponovo gradonačelnik Nove Gradiške. Na prošlim je izborima kao stranački kandidat osvojio neznatno više glasova – 62,04 posto.

Još jedan bivši SDP-ovac je potvrdio gradonačelničku poziciju u prvom krugu, ali s nešto slabijom podrškom kao nezavisni kandidat. Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić SDP je napustio u veljači ove godine. Na  prošlim izborima kao stranački kandidat osvojio je 58,78 posto glasova, a kao nestranački je zadržao fotelju. No podrška biračkog tijela splasnula je na 55,82 posto.

Prije četiri godine HSS-ov Dinko Pirak Čazmu je dobio u prvom krugu s podrškom 56,15 posto birača. Lani je, zajedno s cijelom gradskom organizacijom napustio HSS, a na ovim izborima nastupio je kao nezavisni kandidat. Prošao je u prvom krugu, uz nešto nižu podršku od 54,73 posto.

Drugi najbolji rezultat među nezavisnim kandidatima, s podrškom 82,15 posto birača, imao je Dinko Burić, gradonačelnik Belišća. To je treći mandat tog nezavisnog gradonačelnika, a za rad u protekle četiri godine birači su ga nagradili s obzirom da je na prošlim izborima osvojio podršku 71,06 posto birača.

I nezavisni gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči na ovim je izborima povećao podršku. Prije četiri godine izabran je s podrškom 60,19 posto birača dok je na ovim izborima za njega glasalo 67,74 posto biračkog tijela.

Rast podrške bilježi i omiški gradonačelnik Ivo Tomasović. Dok je na prošlim lokalnim izborima u prvom krugu osvojio 53,81 posto birača, na ovim je izborima izabran s glasovima 59,15 posto birača.

Valpovački nezavisni gradonačelnik Matko Šutalo prije četiri godine u drugom je krugu pobijedio HDZ-ova kandidata koji je u prvom krugu bio u prednosti. Sada mu je podrška 60,78 posto birača osigurala mandat u prvom krugu izbora.

U trećem krugu to je na prošlim izborima za rukom pošlo Antoniju Škrapi, gradonačelniku Starog Grada na Hvaru. Taj nezavisni kandidat u drugi je krug ušao zajedno s HDZ-ovom kandidatkinjom Mihaelom Petrić koja je slovila za favorita. No u drugom krugu osvojili su identičan broj glasova, svaki po 721 glas (Telegram). Nezavisni Škrapa pobijedio je iz trećeg pokušaja. Sada je u prvom krugu osvojio mandat pretekavši HDZ-ova kandidata s osvojenih 66,07 posto glasova.

Jedino novo lice među nezavisnim kandidatima za gradonačelnike, bez obzira jesu li i prije bili nezavisni ili su u međuvremenu napustili stranačka okrilja, a koji su posao odradili u prvom krugu je Edi Pastrovicchio (Jutarnji list). On je IDS-u „preoteo“ Vodnjan s osvojenih 58,20 posto biračkog tijela.

U drugom krugu 87 nestranačkih kandidata

Deset nezavisnih gradonačelnika, ali i 75 načelnika općina izabranih u prvom krugu izbora zasigurno nisu završna brojka. Nezavisni kandidati na lokalnim izborima imaju priliku osvojiti i više mandata na čelnim funkcijama u lokalnim sredinama.

U drugi izborni krug za poziciju gradonačelnika ili načelnika općine, naime, ušlo je 87 nezavisnih kandidata te je za očekivati da će dio njih i ostvariti pobjedu.

Među njima je i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok koji je kao nezavisni kandidat nastupio na izborima 2017. godine. Taj nekadašnji HSLS-ovac Varaždin je vodio od 2001. do 2011. godine kada je dao ostavku iz istražnog zatvora zbog optužbi da je oštetio grad za višemilijunske iznose u nekoliko slučajeva. Iako su sudski procesi u tijeku, 2017. se kao nezavisni kandidat kandidirao na izborima i u drugom krugu premoćno pobijedio (1, 2). Na ovim izborima u drugi krug ide s nešto nižom podrškom birača nego na prošlim izborima. Naime, 2017. je u drugi krug ušao s podrškom 41,09 posto birača, dok sada u drugi krug ulazi s podrškom 29,42 posto birača.

U drugom krugu su moguće situacije poput onih u Valpovu i Starom Gradu prije četiri godine u kojima nezavisni kandidati u drugom krugu preokrenu situaciju u svoju korist. Naravno, moguće su obrnute situacije.

Hoće li broj nezavisnih gradonačelnika i načelnika još rasti bit će poznato nakon 30. svibnja. Da bi nezavisni dosegnuli rezultat s prošlih izbora, trebali bi osvojiti još devet gradova. Naime, nakon završenih izbora 2017. godine nezavisni kandidati u rukama su imali 19 gradova. Za sada su, u prvom krugu osvojili 10 gradova.

Kada je riječ o općinama, nakon prvog kruga „nezavisno“ ih je 75, odnosno pet više nego nakon završenih izbora prije četiri godine.

Nestranački kandidati u borbi za tri županije

Na lokalnim izborima 2017. godine nezavisni kandidati nisu osvojili niti jednu županiju. No, na aktualnim izborima tri su nezavisna kandidata ušla u drugi krug izbora za župana. U Zadarskoj županiji uz aktualnog HDZ-ova župana Božidara Longina (koji u drugi krug ulazi s podrškom od 43,27 posto) u igri je i nezavisni Ivica Žuvela (s podrškom od 15,92 posto).

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, uz HDZ-ova kandidata Damira Dekanića (s podrškom od 38,58 posto) u drugi krug ulazi i nezavisni Josip Dabro s podrškom od 18,29 posto u prvom krugu.

Nakon prvog kruga blagu prednost u Šibensko-kninskoj županiji, pak, ima nezavisni Marko Jelić koji je dobio potporu 36,52 posto birača. Za pobjedu se bori s aktualnim HDZ-ovim županom Goranom Paukom koji je u prvom krugu dobio potporu 36,10 posto birača.

NAPOMENA: Analiza je rađena na privremenim rezultatima DIP-a za sve lokalne jedinice u Hrvatskoj, temeljem kojih smo primjenom D’Hondtove metode izračunali raspodjelu mandata. Po objavi službenih rezultata i dalje su moguće manje promjene.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.