Faktograf.hr

Samo činjenice

Zlata Đurđević smatra da bi bilo bolje da Sabor bira suce, ali to nije navela među ciljevima svoga mandata

Vlada nije komentirala konkretne prijedloge koje je u programu za svoju kandidaturu ispisala Zlata Đurđević.
HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora nije u utorak postupio kako je to prvotno zatražio HDZ, odnosno na način kako je prethodno odlučio Vrhovni sud na svojoj općoj sjednici, a na kojoj nije podržao nijednog od petero kandidata, odnosno kandidatkinja za predsjednika Vrhovnog suda.

Umjesto toga, naposljetku je izglasano da se održi još jedna sjednica tog saborskog odbora na kojoj će se saslušati svi oni koji su se javili na drugi poziv za mjesto predsjednika Vrhovnog suda koji je raspisalo Državno sudbeno vijeće.

Vrhovni sud je, podsjetimo, prije tjedan dana održao opću sjednicu na kojoj je bilo prisutno 33 od 35 sudaca, a ta sjednica nije dala pozitivno mišljenje niti za jednog kandidata.

Kandidati Lana Petö Kujundžić, Snježana Rizvan, Šime Savić i Boris Vuković nisu tijekom tajnog glasovanja dobili niti jedan glas, dok je kandidatkinja Zlata Đurđević – koju Saboru za izbor namjerava predložiti predsjednik Zoran Milanović – dobila samo jedan.

Značajno je spomenuti kako ni mišljenje Vrhovnog suda, a niti mišljenje saborskog odbora, nije obvezujuće za predsjednika Milanovića.

Plenković: Đurđević želi da politika bira suce

Najnoviji je to zaplet u sagi izbora predsjednika/predsjednice Vrhovnog suda koja traje već više od tri mjeseca i u kojoj se za sada ne nazire pomirenje dva brda: Zoran Milanović, kojem Ustav prepušta izbor kojeg će kandidata predložiti Saboru ne odustaje od Zlate Đurđević, iako je premijer Andrej Plenković uporno ponavljao kako saborska većina neće dati svoj glas za taj izbor.

Premijer Plenković prvo je tvrdio kako je Zlata Đurđević postupila na nezakonit način kada je, iako se nije javila na prvi raspisani poziv, prihvatila poziv predsjednika Milanovića da se kandidira za mjesto predsjednice Vrhovnog suda. Da u njenom postupanju nije bilo nezakonitosti već smo ranije pisali, a i zbrka s procedurom na saborskom odboru pokazuje kako postupak odabira kakav je predviđen izmjenom Zakona o sudovima nije precizno razrađen i podložan je svakakvim tumačenjima.

Nakon što se Đurđević javila na ponovljeni poziv, premijeru je postao problematičan i program kojeg je priložila svom životopisu.

“Milanović cijeloj hrvatskoj javnosti prodaje boze, a u tome mu se pridružila njegova kandidatkinja, koja neće biti izabrana. Pozivam sve da pročitaju njezin program, osobito stranice od 6. do 9. pa da vide da nas 2021., očito uz njegovu potporu, žele vratiti u vrijeme kad je Sabor, dakle politika, birala suce. I ta teza se prožima kroz cijeli tekst.“, kazao je Plenković.

Potom je upitao kakva bi tek onda bila percepcija javnosti o neovisnosti pravosuđa: „Većina je trenutno HDZ, sutra će biti neka deseta većina. Mislite da je to dobro?“

Zaključio je da ideja da suce bira Hrvatski sabor znači povratak 30 godina unazad te da bi takva odluka naišla na loše reakcije u Europskoj uniji. Plenković je konstatirao kako je sada utjecaj politike na rad sudaca minimalan, a s obzirom da u DSV-u koji ih bira sjedi sedam sudaca, dva profesora prava i dva političara  – jedan iz pozicije i jedan iz opozicije.

„Mi želimo da suce ne bira politika. Ovo je jedino što je ostalo – predsjednik Vrhovnog suda, koji nije netko tko sudi“, ustvrdio je.

Zlata Đurđević komentirala je kako se ona u svom programu zalaže za „uspostavljanje objektivnih kriterija za izbor sudaca koji sada ne postoje, za transparentan i otvoren postupak izbora sudaca u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam te koji će osigurati izbor po kriteriju stručnosti i integriteta, što sada nije slučaj“ te je pozvala da se u njenom programu pokaže dio u kojem se ona zalaže da politika bira suce.

Vlada je odmah odgovorila priopćenjem s „prikazom relevantnih dijelova ‘Programa rada kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda RH‘ iz kojih je razvidno kakav sustav izbora sudaca zagovara profesorica Zlata Đurđević“, odnosno s „izvadcima Programa u dijelu pod nazivom ‘Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta’ na stranicama 6. do 9. Programa“.

Kriza povjerenja u sadašnji zatvoreni sustav

Točno je da Zlata Đurđević u programu kojeg je predočila kandidaturi konstatira kako je značaj uloge za koju se kandidirala u tome što se  trenutačno samo predsjednik Vrhovnog suda bira na osnovi „demokratskog legitimiteta“ koji proizlazi iz volje građana izražene na izborima, a ne legitimiteta koji bi proizašao iz pravnih normi, odluke sudskog (nedemokratskog) tijela i/ili povjerenja građana u rad sudstva.

Zlata Đurđević objašnjava i krizu povjerenja u sudstvo: „Stanje u pravosuđu jedan je od najvećih, ako ne i najveći hrvatski problem iz aspekta funkcioniranja države i odgovornosti koje pravosuđe ima za njezino funkcioniranje. Ono je dio vlasti koji osigurava vladavinu prava i kontrolira zakonit rad zakonodavne i izvršne vlasti. Ta grana vlasti trebala bi biti utjelovljenje pravednosti, vrline, poštenja, objektivnosti i etičnosti. Iako to već dugo nije slučaj, nakon razotkrivanja protupravnog i neetičnog ponašanja pojedinih sudaca te druženja s osobama protiv kojih se vode kazneni postupci zbog počinjenja kaznenih djela, sudstvo je u očima javnosti ponovo palo. Sudstvo koje svoj legitimitet crpi iz povjerenja građana, danas je na najnižim granama. Stoga je rješavanje problema u pravosuđu bitan politički orijentir koji građani imaju prilikom obavljanja svoje najvažnije demokratske dužnosti, a to je glasovanje u izborima“.

Sadašnje loše stanje u pravosuđu po njoj je rezultat triju čimbenika: političke devastacije u devedesetima – koju prilično opširno opisuje; sudstva kao grane vlasti bez demokratskog legitimiteta – a to je dio u kojem se ona založila za biranje sudaca u parlamentu – te problema vladavine prava u hrvatskom pravosuđu.

„Gotovo nevjerojatnom se čini neotkrivena i prešućena činjenica kako od političara, ustavnih pravnika i sudaca da u svim zapadnim demokracijama parlament ili/i predsjednik države biraju sve suce ili sve suce vrhovnih sudova, dakle, ne predsjednika Vrhovnog suda, predsjednike sudova već sve suce ili suce visokih sudova kao što je Vrhovni ili Žalbeni sud. Takvi izbori ne da nisu protivni vladavini prava i sudačkoj neovisnosti, već ih upravo u ustavnim demokracijama osiguravaju“, napisala je, uistinu, Zlata Đurđević.

U tom slučaju jamstvo neovisnosti predstavlja stalnost imenovanja i sudska kontrola postupka i odluke o imenovanju. Također i pravna kultura koja poštuje sudačku neovisnost i ne obavlja imenovanja temeljem političkih kriterija, već objektivnih kriterija stručnosti i integriteta, objašnjava.

Kako je u Europskoj uniji

U nastavku navodi kako je Hrvatska jedna od sedam država Europske unije u kojoj suce predlaže i imenuje sudbeno ili drugo neovisno tijelo, dok u 21 državi sudska vlast predlaže suce, a imenuje ih ili izvršna vlast (predsjednik, Vlada, ministar pravosuđa) ili, kako je to u dva pravna sustava, parlament.

Transparentan i otvoren postupak izbora pred parlamentom s političkom odgovornošću za provedeni izbor u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam može biti suprotstavljen netransparentnom i zatvorenom postupku izbora od strane sudbenog tijela bez političke, sudbene ili stegovne odgovornosti za izbor kandidata koji ispunjava zakonske uvjete ali nije najbolji, najizvrsniji i najkvalificiraniji ili je rodbinski ili interesno povezan sa samim sucima, navodi.

Ukazuje da postoji mogućnost zloupotrebe političkog izbora sudaca, ali postavlja i pitanje je li veći rizik u „zatvorenom i netransparentnom sustavu bez ikakve odgovornosti, ili u parlamentarnom, što je samo po sebi garancija transparentnosti i odgovornosti za donesenu odluku“.

Đurđević upozorava kako naše Državno sudbeno vijeće odlikuje tajno glasanje, ali takvo da predsjednik DSV-a zna tko je kako glasao.

„Neovisnost nije uspostavljena u korist sudaca, već za sve nas, građani su ti koji su predviđeni kao korisnici pravničkog i nepristranog suđenja sukladnog vladavini prava“, upozorava, ilustrirajući dio problema i s tužbama koje suci dižu protiv novinara.

Ciljevi mandata na mjestu predsjednice Vrhovnog suda

Vlada i njen predsjednik nisu, dakle, krivo citirali Zlatu Đurđević. Stvar je, međutim, u tome što oni citiraju samo dijelove u kojem ona opisuje zatečeno loše stanje u hrvatskom pravosuđu i objašnjava uzroke koji su ga u takvo stanje doveli, a u potpunosti ignoriraju konkretni dio programa u kojem je Zlata Đurđević popisala ciljeve koje je odredila za svoj mogući mandat na mjestu predsjednice Vrhovnog suda.

Među ciljevima svog mandata ona nabraja: objektivizaciju kriterija za izbor sudaca; uspostavljanje učinkovitosti rada sudova; uspostavljanje kompetencija i stručnosti sudaca i kvalitete sudskih odluka; stvaranje odgovarajućih materijalnih, tehnoloških, kadrovskih i prostornih uvjeta za rad sudaca; jačanje odgovornosti sudaca; transparentnost sudskih postupaka i odluka; reorganizaciju sudova i jačanje Vrhovnog suda RH te uspostavljanje unutarnje neovisnosti sudbene vlasti i sudaca. U programu razrađuje kako se ti ciljevi mogu postići, ali Vlada se nije zamarala s tim konkretnim dijelom programa.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.