Faktograf.hr

Samo činjenice

Država u pet godina za trećinu povećala iznos neplaćenih obaveza

Zdravstveni sustav glavni je kotač rasta nepodmirenih obaveza države.
Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Država, odnosno ministarstva i druga državna tijela, tijekom proteklih pet godina povećala su za trećinu iznos neplaćenih obaveza koje su došle na naplatu. Naime, prema podacima iz izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2020. godinu, ukupne neplaćene obveze države iznosile su tri milijarde i 61 milijun kuna. Usporedbe radi, 2015. godinu država je zaključila s dvije milijarde i 78 milijuna neplaćenih obveza (Vlada, točka 5., Ministarstvo financija, Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna RH u 2015. godini).

Koronakriza uzdrmala financije, ali nije razlog rasta neplaćenih računa

Pandemija bolesti Covid-19 snažno se prošle godine odrazila na ekonomiju, a vlada je s ciljem očuvanja gospodarstva i radnih mjesta u nekoliko navrata izlazila s mjerama pomoći. Ukupan financijski efekt korornakrize na proračun do sada iznosi više od 32 milijarde kuna. Pritom se oko 13 milijardi kuna odnosi na pad proračunskih prihoda, u što su uključene mjere otpisa poreza i doprinosa, a više od 19 milijardi kuna na izravne rashode i izdatke proračuna koji su uvjetovani pandemijom koronavirusa.

Hrvatska je prošlu godinu završila s gospodarskim padom od osam posto. Proračun se, pak, suočio s padom prihoda od šest posto u odnosu na 2019. godinu, dok su proračunskih rashodi porasli 13,7 milijardi kuna što je u odnosu na godinu ranije porast od 9,8 posto.

Najveći dio rashoda u prošloj godini otpada na mjere za očuvanje radnih mjesta za što je plaćeno 10,7 milijardi kuna. Preko dvije milijarde kuna osigurano je za dodatne troškove u zdravstvu, odnosno sanaciju dugova, dok ostatak sredstava uglavnom predstavlja transfere za održavanje likvidnosti kako prema HZZO-u tako i lokalnoj samoupravi.

No, osim pandemije bolesti Covid-19 državna blagajna lani se suočila i s potrebnom financiranja posljedica razornih potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, te na području Siska, Petrinje i Gline krajem godine. Za sanaciju posljedica potresa lani je iz proračuna osigurano 227,9 milijuna kuna.

Međutim, zdravstvena i ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavorusa, ali i posljedice prirodne katastrofe nisu „okidači“ zbog kojih je došlo do rasta nepodmirenih obaveza države u prošloj godini do iznosa od 3,06 milijardi kuna. Naime, dospjeli dug države, izuzme li se 2017. godina kada je pao ispod dvije milijarde kuna pri čemu u njega nisu bili uračunati svi dugovi zdravstvenog sustava, u stalnom je rastu. No, kada bi se u resor zdravstva za 2017. godinu uključio i dug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji je bio prikazan s vanproračunskim korisnicima za razliku od ostalih godina, slika je nešto drugačija i dug raste na nešto više od dvije milijarde kuna.

U pet godina neplaćeni računi države s 2,1 milijarde porasli na 3,06

Nepodmirene obaveze države na kraju 2015. godine, dakle iznosile su 2,1 milijardi kuna. Već u 2016. godini ukupan dug države porastao je na 2,46 milijardi kuna da bi na kraju 2017. godine bio na razini 1,57 milijardi kuna (bez HZZO-a), odnosno nešto iznad dvije milijarde s uključenim HZZO-om. Na istoj razini nepodmirenog duga država je zaključila i 2018. godinu.

Tijekom 2019. godine država nije uspjela smanjiti ili barem zadržati dug na razinama prethodne dvije godine. Uspjela ga je povećati za preko pola milijuna kuna. Preciznije, na kraju 2019. godine država je dugovala 2,55 milijardi kuna (1., 2., 3., 4.).

Zdravstveni sustav glavni je kotač rasta nepodmirenih obaveza države. Gotovo cijeli iznos nepodmirenog duga države u prošloj godini odnosio se na obaveze zdravstvenog sustava. Od 3,06 milijardi nepodmirenog duga države, na kraju 2020. godine na resor zdravstva odnosilo se čak 2,923 milijarde kuna. Na sve ostale obveznike otpalo je 138 milijuna kuna.

Od tog preostalog iznosa na Ministarstvo znanosti i obrazovanja otpada najviše – 59,6 milijuna kuna. Potom slijede MUP s gotovo 33 milijuna kuna, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s dugom od gotovo 22,5 milijuna kuna, Ministarstvo poljoprivrede s gotovo 7,4 milijuna kuna, dok su nepodmireni nalozi Ministarstva pravosuđa i uprave preko 5,6 milijuna kuna MORH-a na razini četiri milijuna kuna. Dugovi ostalih korisnika državnog proračuna ne prelaze 360 tisuća kuna.

Čiste račune na kraju prošle godine, imala su svega četiri ministarstva – financija, branitelja, regionalnog razvoja i EU fondova te turizma i sporta.

Zdravstvo pokretač nelikvidnosti

Nepodmireni dugovi zdravstva od 2015. godine u konstantnom su rastu. Na kraju te godine na zdravstvo je otpadalo 50 posto ukupnih nepodmirenih naloga države da bi udio u godinama koje su uslijedile nastavio rasti. Tako je u 2016. godini od ukupno 2,46 milijardi kuna nepodmirenih naloga u zdravstvu bilo 1,72 milijarde nepodmirenih naloga. U 2017. godini, taj se omjer smanjuje, odnosno dug zdravstva praktično je kompletan dug države. Od dvije milijarde ukupnog duga (s uključenim HZZO-om) na zdravstvo se odnosili 1,85 milijardi kuna.

Na kraju 2018. godine u zdravstvu je nepodmireno 1,78 od ukupno dvije milijarde dospjelih računa. Taj resor je na kraju 2019. godine dugovao 2,18 milijardi od ukupno 2,55 milijardi evidentiranih nepodmirenih naloga države. Lani je taj dospjeli dug nastavio rasti.

I iz tih je podataka jasno zbog čega su lani dobavljači u zdravstvu, odnosno veledrogerije, krenule u rješavanje odnosa s državom, najprije prijeteći obustavom isporuke lijekova, da bi tu prijetnju djelomično ostvarile u ožujku ove godine. Ukupan dug zdravstvenog sustava prema veledrogerijama dosegnuo je 6,5 milijardi kuna, a do kraja godine država bi sustavu trebala  osigurati gotovo 10 milijardi kuna kako bi se rokovi plaćanja doveli do 120 dana za ljekarne i 180 dana za bolnice, što je još uvijek iznad propisanog zakonskog roka.

Modaliteti isplate dugova prema veledrogerijama znat će se nakon lipanjskog rebalansa. Sanira li država još jednom dugove zdravstva, 2021. godina bi mogla biti godina koja će po svom završnom računu pokazati pad neplaćenih naloga u zdravstvenom resoru. Pitanje je do kada jer saniranje starih dugova neće zaustaviti stvaranje novih.

Poduzeća i građani duguju 11,76 milijardi kuna

Država je s iznosom nepodmirenih naloga na kraju 2020. godine jedan od kotačića lanca nelikvidnosti iako nije njen glavni generator kao što je bila prije više od desetljeća.

Vidljivo je to i iz podataka o nenaplaćenim potraživanjima države za javna davanja, odnosno prihoda državnog proračuna i proračunskih korisnika koje tvrtke i građani nisu platili. Naime, potraživanja države za javna davanja višestruko su veća od samih dugova države.

Na kraju 2020. godine država je potraživala ukupno 11,76 milijardi kuna, pri čemu je samo Ministarstvo financija potraživalo gotovo 6,5 milijardi kuna. Iako je riječ o iznosu koji, primjerice, premašuje ukupan iznos Covid-mjera za očuvanje radnih mjesta, lani nije došlo do booma dugovanja za javna davanja. U odnosu na 2019. godinu ukupan iznos koji država potražuje od građana i tvrtki porastao je za nepuna 93 milijuna kuna. Pritom je ukupan iznos potraživanja Ministarstva financija na godišnjoj razini pao za 1,4 milijarde.

Nenaplaćena potraživanja države posebno se iskazuju od 2017. godine. U toj godini je država od tvrtki i građana za javna davanja potraživala 14,4 milijarde kuna. Na kraju 2018. godine ukupan iznos potraživanja države pao je na 11,43 milijarde, da bi već iduće godine počeo lagano rasti, a taj rast nastavljen je i u 2020. godini.

Nakon Ministarstva financija koje je je lani potraživalo 6,5 milijardi kuna, najviše se duguje Ministarstvu poljoprivrede koje nije naplatilo preko 1,7 milijardi kuna davanja. Najveći dužnik, Ministarstvo zdravstva, ima nenaplaćenih 822 milijuna kuna potraživanja, a u taj iznos su uključena i potraživanja bolnica i drugih ustanova prema HZZO-u (pritom nije razlučeno kolika su potraživanja HZZO-a). Kako je HZZO izvanproračunski fond, tako je država lani kao i ranijih godina dugovala samoj sebi.

U grupi ministarstava čija su potraživanja premašila 800 milijuna kuna je i Ministarstvo imovine i prostornog uređenja. MORH, pak, nije naplatio preko 518 milijuna kuna, dok su na razini 311 milijuna potraživanja MUP-a. Sva ostala ministarstva imaju niže iznose potraživanja, dok je prošlu godinu bez potraživanja zaključilo jedino Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova.

Sudski sporovi mina za državne financije

No, izvršenje državnog proračuna otkriva i jednu dosta opasnu minu za javne financije. Proračunu prijete sudski sporovi vrijedni 20,76 milijardi kuna. Riječ je o sudskim sporovima ministarstava i drugih državnih tijela nastalim u prethodnim godinama, a koji su na kraju 2020. godine još bili aktivni. Naravno, ne znači da će u narednim godinama doista ukupna vrijednost sporova koje država vodi doći na naplatu, odnosno da će ih država izgubiti. No, simptomatično je da njihova vrijednost iz godine u godinu raste.

O kojim je sve sporovima riječ, odnosno tko sve tuži državu, u dokumentu o izvršenju proračuna nije navedeno, već su samo navedeni ukupni iznosi po ministarstvima i državnim tijelima. U tom ukupnom iznosu od 20,76 milijardi kuna vrijednih sudskih sporova svakako su sporovi koje su pokrenuli službenici i namještenici, kako u državnoj, tako i javnim službama čije se plaće isplaćuju iz proračuna.

Godinama se, naime, vode sporovi jer država nije ispoštovala dogovor o povećanju osnovice za izračun plaća nakon prošle ekonomske krize. Tu su uključeni i sporovi iz zdravstvenog sustava zbog neplaćanja prekovremenih sati. Primjerice, samo je KBC Rijeka lani zaposlenima isplatio 7,8 milijuna kuna po sudskim presudama za prekovremene sate.

Takve isplate, u koje su uračunati i troškovi sudskog postupka i zateznih kamata, imale su i druge bolnice. Za razliku od KBC-a Rijeka, u svojim su izvještajima konstatirale rast rashoda i zbog pravomoćnih presuda za neplaćene prekovremene sate, ali nisu navele iznos isplata po tim presudama.

Svi sudski sporovi s osnova rada u zdravstvu, ali i drugim resorima. još nisu okončani pa su i ubrojeni u potencijalne obaveze po sudskim sporovima. No, u to su ubrojene i međunarodne arbitraže poput one koju je mađarski MOL pokrenuo na Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu. Pred tim je sudištem pokrenuto 13 sporova vrijednih više od milijardu eura, a neki su i okončani jer je država s bankama u slučaju kredita vezanih uz švicarski franak postigla dogovor (Novi list, tportal).

Međunarodne arbitraže vjerojatno su razlog zbog kojeg se Ministarstvo pravosuđa i uprave nalazi na vrhu resora po visini potencijalnih obaveza po sudskim sporovima. Tom resoru prijete postupci vrijedni gotovo 11,58 milijardi kuna.

Preko 2,9 milijardi kuna teških sudskih sporova prijeti Ministarstvu prostornog uređenja i državne imovine, a 2,3 milijarde kuna „visi“ nad Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. To su tri ministarstva s najvećom vrijednošću potencijalnih troškova po sudskim presudama.

Protiv MUP-a se vode sporovi vrijedni nepunih 994 milijuna kuna, nešto više od 717 milijuna kuna sporova ima Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, dok su tužbe u zdravstvenom sustavu teške preko  486 milijuna kuna. U ostalim resorima aktivni sudski sporovi ne prelaze 261 milijun kuna na koliko su, primjerice, procijenjene potencijalne obveze Ministarstva financija.

Potencijalne obaveze po sudskim sporovima u dokumentima o izvršenju Državnog proračuna zasebno se prikazuju od 2017. godine. A od tada do kraja prošle godine, dakle u razdoblju od tri godine, potencijalne obaveze države po sudskim sporovima gotovo su se utrostručile.

Naime, na kraju 2017. godine državi je po sudskim presudama prijetila isplata 7,95 milijardi kuna. U 2018. godini potencijalne obveze po sudskim presudama pale su na gotovo 6,86 milijardi kuna. Iznos sudskih troškova koji prijete državi nastavio je padati i u 2019. godini. Na njenom kraju te su potencijalne obaveze bile na razini 5,97 milijardi kuna što je gotovo 3,5 puta manje nego na kraju godine koju je obilježila koronakriza.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.