Faktograf.hr

Samo činjenice

Linker i slični posrednici u oglašavanju pomažu širenju lažnih vijesti, a po zakonu ne mogu odgovarati

Linker objavljuje besmislice i oglase koji sadrže prijevare. Međutim, po zakonu nisu odgovorni za sadržaj takvih oglasa.
Photo by Jo San Diego on Unsplash (Ilustracija)

Čitatelja Faktografa zanimalo je kako je moguće da platforma Linker plasira obmanjujuće sadržaje na nekim od najčitanijih medija u Hrvatskoj. Linkerov software je implementiran na nekima od najčitanijih online medija u državi, kao što su jutarnji.hr, slobodnadalmacija.hr, vecernji.hr, net.hr, tportal.hr, dnevnik.hr i omogućava da se razni oglašivači oglašavaju na tim medijima u tzv. “nativnom” obliku digitalnog oglašavanja.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter


Upit našeg čitatelja glasi:

Je li itko pokrenuo pitanje širenja izmišljotina i lažnih vijesti preko linker.hr, koji dnevno preko raznih portala plasira uglavnom budalaštine o brzom bogaćenju, brzom liječenju bolova i slično – bez ijedne istinite vijesti. Zar ih zbilja činjenica da im je to osnovna djelatnost štiti od odgovornosti za napisano i objavljeno?

Obratili smo se ranije ove godine Linkeru te CERT-u, odjelu Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, vezano za konkretan oglas koji se pojavljivao putem te platforme. Radi se o oglasu o kojemu su mediji već izvještavali, budući da se radi o prevari. Vodi na stranicu Change-Of-Assets.com za elektroničku valutu Ripple, koja vam “garantira” da ćete postati milijunaš po cijeni jednih hlača.

 

O ovoj kriptovaluti pisala je istraživačka mreža Oštro.si te Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), a scenariji od Skandinavije, preko Južne Amerike do Hrvatske su bili vrlo slični. Najprije se pojavljuje oglas, koji vodi na stranicu gdje naivni kupac kriptovalute ostavlja kontakt podatke. Kreće nazivanje i nagovaranje lažnih financijskih savjetnika, koji su stacionirani u pozivnom centru u Ukrajini, a nakon uplate ne postoji način povrata novca.

> Linker: Nije točno da pomažemo u širenju lažnih vijesti

Linker: Oglašivači su sami odgovorni

U Linkeru smatraju da nisu odgovorni za širenje ovakvih oglasa. Omogućuju, navode, brzo i efikasno uklanjanje oglasa koji eventualno krše zakonske odredbe ili narušavaju prava trećih strana.

“Sukladno Linkerovim uvjetima poslovanja usklađenim s važećim zakonima, oglašivači su sami odgovorni da njihov oglas odgovara svim zakonskim odredbama, a Linker kao isključivo tehnološka platforma ne preuzima odgovornost za sadržaj odnosno ispravnost tvrdnje bilo kojeg oglasa ili sadržaja stranice oglašivača na koju oglas vodi. Mediji na kojima je implementiran Linker softver mogu u svakom trenutku onemogućiti prikazivanje oglasa bilo kojeg oglašivača ako bi on kršio bilo zakon bilo uređivačku odnosno oglašivačku politiku samog medija, te u tom smislu sami mediji u konačnici odlučuju da li će se neki oglas prikazivati ili ne”, poručili su nam iz Linkera nakon našeg upita.

Naglašavaju da odbijaju oglašavanje kategorija oglasa poput neprimjerenog sadržaja za odrasle; seksualno sugestivnih sadržaja; oglašavanja stranih igara na sreću sukladno Zakonu o igrama na sreću; oružja, eksploziva i sličnih proizvoda; droga, narkotika i sličnih proizvoda itd.

Nakon našeg upita ustvrdili su i da su uklonili sporni oglas te pozvali čitatelje portala da prijavljuju oglase koji bi eventualno kršili zakone na [email protected].

Ministarstvo gospodarstva: Linker mora surađivati na otkrivanju i progonu počinitelja kaznenih djela

CERT nam je odgovorio u suradnji s nadležnim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, koji su nam ustupili dodatne adrese za prijavu, ali pojasnili su nam i da Linker.hr nije u potpunosti oslobođen od odgovornosti. To je propisano 21. člankom Zakona o elektroničkoj trgovini, koji propisuje obveze davatelja usluga informacijskog društva.

Naime, informacijski posrednici poput Linkera doista nisu obvezni pregledavati podatke koje su pohranili, prenijeli ili učinili dostupnima, niti moraju ispitivati okolnosti koje bi upućivale na nedopušteno djelovanje korisnika.

Međutim, moraju obavijestiti nadležno državno tijelo ako utvrde:

– postojanje osnovane sumnje da korištenjem njihove usluge korisnik poduzima nedopuštene aktivnosti,

– postojanje osnovane sumnje da je korisnik njihove usluge pružio nedopušteni podatak.

Ako postoji sumnja na kazneno djelo prijevare, potrebno je podnijeti kaznenu prijavu nadležnom općinskom ili županijskom državnom odvjetništvu, pismeno ili usmeno. Kazneno djelo može se prijaviti i policiji, osobno ili putem dežurnog telefona 192. Za više informacija o istom možete se obratiti Ministarstvu unutarnjih poslova, osobno, telefonom ili putem maila na [email protected]. U nastavku odgovora CERT i Mingo stoga navode:

Informacijski posrednik (Linker) kao davatelj posredničkih usluga oglašavanja, mora na temelju odgovarajućeg sudskog akta, odnosno upravnog akta, predočiti sve podatke na temelju kojih se može poduzeti otkrivanje ili progon počinitelja kaznenih djela.

Prijevare na kriptovalutama nisu pokrivene Zakonom o zaštiti potrošača

Treba imati na umu i da kupovina kriptovaluta spada u sivu zonu. Građane koji nasjedaju na ovakve oglase za kupnju paketa “valute” Ripple radi ostvarivanja zarade ne štiti Zakon o zaštiti potrošača, budući da ti “oglasi nisu namijenjeni potrošačima”, kažu nam u Ministarstvu. Naime, Zakon o potrošačima u 5. članku potrošača definira kao fizičku osobu koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

Shodno navedenome, odredbe Zakona o zaštiti potrošača nisu primjenjive.

Isti zakon u svoj 32. članku ipak zabranjuje zavaravajuću i agresivnu poslovnu praksu, koje definira kao nepoštene.

• Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti taksativno nabrojene člankom 32. stavkom 2. predmetnog zakona (primjerice cijena, obilježja proizvoda), čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Primjerice, potrošaču se navodi da se uz kupljeni proizvod gratis dobije još jedan, a zapravo potrošač plaća cijenu i za taj drugi proizvod.

Nadzor nad primjenom odredba o zabrani nepoštene poslovne prakse provodi Državni inspektorat. Prijava Državnom inspektoratu može se podnijeti putem kontakt obrasca, zatim putem Centralnog informacijskog sustava zaštite potrošača (CISZP) te poštom na adresu Državnog inspektorata.

“Ponovno napominjemo kako se navedeno odnosi samo na slučajeve kada trgovac utječe na ekonomsko ponašanje potrošača, odnosno fizičke osobe koja sklapa potrošački ugovor izvan svoje poslovne djelatnosti i ne odnosi se na slučajeve kada se ugovor sklapa radi daljnje zarade”, naglašava Ministarstvo.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.