Društvene mreže gore zbog novog fenomena s one strane ruba znanosti. Cilj je uvijek isti – masovno ubojstvo – a ovoga puta je sredstvo navodno skriveni sastojak mRNA vakcina u proizvodnji Pfizera i BioNTecha. Neki ne staju na Pfizerovom cjepivu, već inkriminiraju sve vakcine, kao i PCR te antigenske testove i neizostavne maske.
Taj navodni otrovni sastojak cjepiva, koji do samog kraja lipnja 2021. godine i nakon gotovo dvije milijarde podijeljenih doza nitko nije primijetio, zove se grafenov oksid.
Grafenov oksid je oksidirana i jeftinija forma grafena, relativno novog materijala, sastavljenog od atoma ugljika povezanog u heksagone, u obliku pčelinjeg saća. Spada među najlakše i najtvrđe materijale pa stoga ima i potencijal za široku upotrebu.
Grafen oksid je lakše proizvesti od grafena i može ga se koristiti za proizvodnju baterija, solarnih panela, ali njegov potencijal istražuje se i u biomedicini. Razmatrana je, ali zasad nije sprovedena u praksu, mogućnost da ga se upotrijebi kao adjuvans u cjepivima umjesto aluminija. Takva cjepiva, među kojima su i ona nazalna, u ranim su, eksperimentalnim fazama i daleko od puštanja na tržište. Primjer je intranazalno cjepivo protiv influenze, koje još uvijek nije ni dizajnirano.
Grafen oksid se ne nalazi u cjepivima protiv Covida-19. Sastav svih cjepiva dostupnih u Europskoj uniji je javan i nalazi se u uputama o lijeku. Comirnaty u proizvodnji Pfizera i BioNTecha, primjerice, sadrži 30 mikrograma mRNA po dozi, a drugi sastojci su kolesterol, kalijev klorid, kalijev dihidrogenfosfat, natrijev klorid, natrijev hidrogenfosfat dihidrat, saharoza, voda za injekcije i spojevi dugih i kompliciranih naziva koji ne znače grafen oksid. Njihove skraćenice su ALC-0315 i ALC-0159 te DSPC.
Dr. Ruby i španjolski znanstvenici
Ipak, teze o grafen oksidu prenesene su na nizu nepouzdanih portala, od Globalresearch.ca, o kojemu je Faktograf ranije izvještavao, do HOP.hr-a. To se uvelike da zahvaliti junakinji viralnog videa na tu temu, dr. Jane Ruby. Ona se ne bavi proizvodnjom cjepiva, ni imunitetom, niti medicinom, već se predstavlja kao “zdravstvena ekonomistkinja i politička zagovornica Nove desnice s fascinantnim konzervativnim uvidima”. Inspirirana je Andrewom Breitbartom, utemeljiteljem američkog portala Breitbart News, poznatog po zapaljivom, polarizirajućem i dezinformativnom sadržaju.
Nasuprot proizvođačima cjepiva, Ruby tvrdi da grafenov oksid čini čak 99,99103% Pfizerovog mRNA cjepiva. Poziva se na analizu vakcine iz navodno zapečaćene pošiljke Pfizerovog cjepiva. Proveli su je, kako tvrdi, španjolski znanstvenici predvođeni Pablom Camprom Madridom okupljeni pod nazivom Peta kolona, a povezani sa španjolskim Sveučilištem u Almeriji. Promatrali su cjepivo, navodi, pod običnim i elektronskim mikroskopom i objavili rezultate u radu “Otkrivanje grafenskog oksida u vodenoj suspenziji“.
Svaka doza sadržavala je RNK materijal i to u količini – ne zamarajte se mjernim jedinicama, jer je važan njihov omjer – u svakoj dozi bilo je 6 nanograma RNK po mikrolitru. A znate li koliko je bilo grafenovog oksida? 747 nanograma. Računajte, prijatelji. To je 99,99103%, što je zapravo 99,99 % grafenovog oksida.
Sveučilište prijeti tužbama
Prije nego što se pozabavimo nepouzdanošću ovog nerevidiranog rada, važno je reći da je Sveučilište u Almeriji burno reagiralo na njegovu objavu. U izradi istraživanja je sudjelovao samo jedan profesor povezan sa spomenutim sveučilištem, spomenuti dr. Pablo Campra Madrid. On je ranije kao lijek promovirao klorov dioksid.
Sveučilište u Almeriji reagiralo je ne samo osudom korištenja njihovog imena i žiga u svrhu promocije ovoga rada (AP), već prijeti i tužbama ako netko ponovi laž da ono stoji iza takvog istraživanja. U priopćenju navode da podržavaju cijepljenje kao metodu borbe protiv bolesti, a rad svog profesora kritiziraju zbog nedostatka dokaza o porijeklu analiziranog cjepiva:
Potpuna je laž da je Almeria provela znanstveno istraživanje s rezultatima objavljenim u medijima, koji lažno predstavljaju sadržaj neslužbenog izvještaja sveučilišnog profesora o analizi nepoznatog uzorka s totalnim nedostatkom sljedivosti.
To što se ne zna odakle je točno došao promatrani uzorak nije jedini problem ovog istraživanja. Znanstvenici s kojima je razgovarao španjolski fact-checking portal Maldita.es navode i niz drugih metodoloških manjkavosti, zaključujući da objava apsolutno ne dokazuje da su pronađene čestice uopće grafen oksid.
“Dokaz” profesora Campre su, naime, fotografije koje su autori načinili običnim i elektronskim mikroskopom uspoređene s fotografijama reduciranog grafen oksida preuzetim iz literature. Autori tvrde da su “jako slične”, što prema njihovom sudu “dokazuje vjerojatnu prisutnost” problematične tvari. Priznaju i da “mikroskopija ne pruža konačne dokaze” te da su “analize u ovom izvješću iz jednog, ograničenog uzorka”.
“To može biti bilo što”
Da bi se dokazalo prisustvo grafenovog oksida, nije dovoljno snimiti uzorak mikroskopom. Fernando Herranz, kemičar koji radi upravo na vizualizacijama molekula na Institutu za medicinsku kemiju španjolskog Višeg vijeća za znanstvena istraživanja (CSIC) kaže da objavljene slike naprosto ne dokazuju prisustvo grafen oksida.
“Ta mreža o kojoj pišu i za koju tvrde da je grafen, može biti bilo što. Ovakve su slike vrlo česte u transmisionoj elektronskoj mikroskopiji (TEM)“, kaže Herranz.
“Prikazuju TEM slike koje bi mogle biti savršeno kompatibilne s drugim nanometarskim polimernim strukturama”, kaže i istraživač Gabriel Alfranca Ramón, s doktoratom iz nanomedicine. A činjenica da jedna stvar nalikuje drugoj ne znači da se radi o istoj stvari, dodaje.
Doktorica kemijskih znanosti Berta Domènech Garcia zaključuje da objavljeni podaci “ne mogu potvrditi” čak tri stvari. Prvo, da se radi o uzorku cjepiva Comirnaty, zatim da uzorak nije modificiran, kao ni da sadrži derivate grafena.
Srećko Sladoljev i rijetko korišteni uređaji
Alarm zbog grafenovog (di)oksida podigao je, dakako, i nekadašnji zviždač iz Imunološkog zavoda, a danas jedan od vodećih hrvatskih promotora antivakserskih dezinformacija, Srećko Sladoljev. U samo četiri rečenice posta Sladoljev je uspio zgusnuti dosad neviđenu količinu budalaština. Pritom je otkrio da vjeruje u možda najizlizaniju šalu na račun cjepiva, onu prema kojoj postajemo (rijetki) mobilni uređaji, što dokazuje pregledom raspoloživih Bluetooth veza:
Provjerite da li u PRISUTNOSTI CIJEPLJENIH vaši mobilni uređaji zaista bilježe prisutnost “rijetko korištenih uređaja”, a informacija se gasi ako odu? Ako je točno o čemu svjedoče brojni preko društvenih mreža, tada je to zadatak za policiju. Naime, u mRNK cjepivima otkriven je grafenov dioksid čija “ljekovitost” u cjepivu, barem meni, nije poznata, ali nam je svima poznat magnetizirajući učinak cjepiva na tkiva oko mjesta uboda.
Da li je grafenov dioksid odgovoran za neobičnu pojavu postvakcinalnog magnetizma? Da li je gafenov dioksid možda odgovoran da primitkom cjepiva postajemo rijetki “mobilni” uređaji?
O grafenovom oksidu i uz njega povezanoj dezinformaciji o cjepivima pisali smo u prvom dijelu teksta. Spoj grafen dioksid o kojem govori Sladoljev, pak, uopće ne postoji. Sladoljev je objavio i poveznicu na video u kojemu se tvrdi da je Covid-19 zapravo – grafen oksid. Štoviše, isti video posebno problematizira nazalna cjepiva, koja Sladoljev zagovara već prilično dugo kao rješenje nasuprot “invazivnim” cjepivima u formi injekcija.
O čemu se (ne) radi?
Video koji je podijelio Srećko Sladoljev sadrži čitav novi šaržer netočnih informacija. Nalaze spomenute španjolske studije o grafenovom oksidu širi na Modernu, Sinovac, AstraZenecu i druge proizvođače, iako se oni uopće ne spominju u Campinom radu. Pritom se netočno tvrdi da je to, kao i druga istraživanja na temu grafenovog oksida provedeno na više javnih sveučilišta u Španjolskoj (bez da je ijedno imenovano).
U videu se tvrdi i da grafenov oksid ima magnetska svojstva, da proizvodi simptome Covida-19 te da je on zapravo uzročnik te bolesti:
Grafenov oksid može steći snažna magnetna svojstva unutar tijela. To objašnjava magnetski fenomen koji su doživjele milijarde ljudi u svijetu koji su na različite načine unijeli grafenov oksid (u organizam), pa i putem vakcine. Ukratko, grafenov oksid je navodni SARS-CoV-2, navodni novi koronavirus koji je uzrokovao bolest zvanu Covid-19. To je stvarni razlog zašto nikada nismo stvarno izolirali i pročistili novi koronavirus.
Već smo pisali da postvakcinacijski magnetizam ne postoji, za razliku od virusa SARS-CoV-2, koji je itekako izoliran. No nije na odmet napomenuti da magnetizam grafena ne postoji u ambijentalnim uvjetima, već samo u specifičnim laboratorijskim i to na molekularnoj razini. Ni grafenov oksid nema magnetna svojstva, koja bi mu omogućila privlačenja metalnih predmeta na ramena gdje se nalazi ubod od cjepiva. A sve i da ima magnetska svojstva, količine cjepiva su premalene da bi proizveo ovaj efekt.
Za kraj napomenimo i da video koji je podijelio Sladoljev tvrdi da testni štapići te kirurške maske sadrže grafenov oksid. Točno je da ovaj materijal ne sadrži velika većina maski i da one ne moraju nužno biti plave kirurške, kakve su prikazane u videu. Grafenov oksid sadrže neki modeli, primjerice maske koje proizvodi kineski “Shandong Shengquan New Materials Co. Ltd.” i to zbog antibakterijskih i antiviralnih svojstava tog materijala (AFP). Štapići za PCR testove također nisu napravljeni od grafena ili grafenovog oksida (AFP, Maldita), već uglavnom od plastike.
Bluetooth i rijetki mobilni uređaji
Što se tiče Bluetootha i tvrdnje o rijetkim mobilnim uređajima, njome je Srećko Sladoljev razočarao i dio vlastite sljedbe. Dio komentatora ga je dobronamjerno molilo da ukloni post, jer time relativizira sve što je do sada rekao. Među njima bilo je i onih koji su zdvajali što stručnjaci Sladoljevljeva profila istrčavaju u strane terene.
Neki su mu objašnjavali da nema smisla da se za kontrolu pučanstva koristi spori Bluetooth, koji nije pogodan za komunikaciju u realnom vremenu. Isto tako, pisali su mu da grafenov dioksid ne može proizvesti Bluetooth signal, kao i da bi ga bez antene bilo nemoguće proizvoditi.
Međutim, Sladoljev se nije se osvrtao. Drugi dio sljedbe se, naime, mučio s pronalaskom Bluetooth uređaja pa je umirovljeni imunolog smatrao prioritetnim da im pomogne.
