„2009. godine ušli smo u krizu i tada nismo mogli spojiti Pelješki most, naći novaca za izgradnju. Poslije toga je bilo i lutanja jer su neke prijašnje vlade smatrale da ne treba graditi Pelješki most, nego spojiti autocestom Hrvatsku bez gradnje Pelješkog mosta. Ali nakon svih tih nedaća, mi smo ipak privilegirani kao ljudi, kao politička garnitura, da smo u prilici da završavamo taj najvažniji infrastrukturni projekt za koji smo 2016. godine osigurali financijska sredstva od strane EU od 85 posto bespovratnih sredstava, što nam je zaista puno pomoglo jer kad dobijete 85 posto, tih 15 posto osiguravate puno lakše“, kazao je ministar prometa Oleg Butković, gostujući u programu N1.
Na simboličnom spajanju mosta 28. srpnja u 23 sata bit će premijer Andrej Plenković koji je, rekao je Butković, odigrao ključnu ulogu, naročito oko problema protivljenja izgradnji mosta od strane BiH.
Na pitanje voditeljice hoće li biti pozvan i predsjednik Zoran Milanović, Butković je rekao:
„Ma vidjet ćemo još. Zvat ćemo zaista ljude koji su najviše zaslužni za gradnju Pelješkog mosta“.
„Milanović to nije?“, pitala je voditeljica, na što je Butković odgovorio:
„Pa nisam to rekao, ali je činjenica da je u vrijeme dok je gospodin Milanović bio predsjednik vlade bilo određenih stavova da ne treba ni graditi, ali to sad više nije bitno“.
Milanovićeva vlada okrenula se europskim sredstvima
Butković je u razgovoru pokušao stvoriti dojam da je upravo HDZ-ova vlada 2016. osigurala sredstva za Pelješki most i da Milanović za to nema nikakve zasluge, dapače, da je on imao stav da most ne treba ni graditi.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Toj konstrukciji lako se suprotstaviti Milanovićevim citatom iz srpnja 2015. sa stranica Vlade. Uoči parlamentarnih izbora koji su se dogodili te godine, tadašnji je premijer Milanović kazao kako će se „Pelješki most graditi bez obzira na to tko pobijedi na izborima”, i to, kako je rekao, “više nitko ne može uprskati, a uprskavali su pet godina”.
Europska unija nije, naime, niotkuda odlučila 2016., kada se HDZ vratio na vlast, dati novac za Pelješki most, kako to pokušava oslikati Butković.
U srpnju 2015. tadašnji premijer Milanović, u društvu s ministrima Brankom Grčićem i Sinišom Hajdašom Dončićem, predstavio je projekt prometnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske upravo Pelješkim mostom, rekavši da je most odabran kao najbolja opcija i od strane onih koji u Europi o tome odlučuju. Tadašnji ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončić kazao je da je od prethodne vlade naslijeđeni projekt gradnje Pelješkog mosta bio predimenzioniran i preskup pa je zato Milanovićeva vlada 2012. raskinula ugovore s izvođačima. Dodao je da su nakon toga kroz OP promet 2007-2013. osigurali novac za Studiju predizvedivosti te rekao da su paralelno kroz OP Kohezija i konkurentnost, u dijelu koji se tiče prometa, za financijsko razdoblje 2014-2020 osigurana sredstva za povezivanje izoliranog dijela RH. Kroz europsko financiranje, Hrvatske ceste su, kao nositelj projekta, ugovorile Studije izvedivosti.
Hajdaš Dončić tom je prilikom podsjetio da je razmatrano nekoliko rješenja povezivanja, naglasivši da je kao najbolje rješenje projekt Pelješki most sa spojnim cestama dobio najbolje ocjene i identificiran je kao projekt koji ispunjava sve zadane ciljeve.
Najave Vesne Pusić i kronologija
Cijela priča počela je tri godine ranije.
“Most se može kandidirati za sredstva iz europskih fondova pod uvjetom da izradimo studije koje pokazuju da je to najbolje rješenje“, govorila je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić 2012., prije nego smo formalno ušli u Europsku uniju 1. srpnja 2013. u mandatu premijera Zorana Milanovića. Pusić se tada nadala da se to može financirati iz pretpristupnog fonda IPA.
Tijekom 2013. izvedena je predstudija izvodivosti koju je financirala Europska komisija, a koja je zaključila da je od svih opcija povezivanja krajnjeg juga zemlje najbolje rješenje most.
Tijekom 2014. i 2015., u mandatu Milanovićeve vlade, provedena je i Studija izvodivosti koja je financirana iz eu fondova, a koja je također potvrdila da je najbolje rješenje gradnja Pelješkog mosta.
Potom je krajem 2016. dobivena potvrda iz EU da je projekt Pelješkog mosta spreman za prijavu za sufinanciranje i to u maksimalnom iznosu od 85 posto.
Konačno, 7. lipnja. 2017. donesena je formalna odluka Europske komisije da će sufinancirati gradnju Pelješkog mosta s 357 milijuna eura.
U proljeće 2018. tadašnja HDZ-ova ministrica regionalnih fondova Gabrijela Žalac potpisala je Ugovor o izgradnji Pelješkog mosta, vrijedan preko 2 milijarde kuna, između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija koji predvodi China Road and Bridge Corporation.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija