Faktograf.hr

Samo činjenice

Većina članica EU nedovoljno dobro štiti prava radnika upućenih u inozemstvo

Europska komisija upozorila je 24 članice EU, među kojima i Hrvatsku, da nisu ispravno u nacionalno zakonodavstvo unijele direktivu koja štiti prava radnika upućenih na rad u inozemstvo.
alejandroavilacortez (Pixabay)

Domaći poslodavci lani su na privremeni rad izvan Hrvatske uputili gotovo 46,3 tisuće radnika, a svaki drugi radnik radio je na nekom od gradilišta u zemljama Europske unije. Naime, na rad izvan zemlje najčešće se upućuju građevinski radnici.

Pandemija izazvana bolešću Covid-19 te zatvaranje europskih gospodarstava odrazila se i na građevinarstvo, kao i ostale djelatnosti pa su domaći poslodavci tijekom 2020. godine na privremeni rad izvan zemlje poslali oko pet tisuća radnika manje nego u pretpandemijskoj 2019. godini. U 2019. je zabilježeno nešto više od 50 tisuća domaćih radnika koje su tvrtke uputile izvan zemlje.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter


Upućeni ili izaslani radnik je radnik kojeg je poslodavac na ograničeno vrijeme uputio na rad u zemlju koja nije država u kojoj radnik uobičajeno radi. Kao što domaći poslodavci svoje radnike upućuju na privremeni rad u neku drugu zemlji, tako i druge članice Europske unije (EU), ali i treće zemlje, radnike upućuju u Hrvatsku.

U EU dva milijuna upućenih radnika

Prema zadnjim dostupnim podacima u EU je preko dva milijuna upućenih radnika, a preko dvije trećine njih rade u industriji (1, 2). Prevladavajuća djelatnost za privremeno upućivanje radnika izvan zemlje je graditeljstvo, a potom slijede uslužne djelatnosti uključujući i promet.

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP), tijekom 2019. i 2020. godine, domaći radnici najviše su upućivani u Njemačku, Italiju, Austriju, Francusku, Švedsku, Češku i Sloveniju i to „pretežito u djelatnostima graditeljstva, smještaja i pripreme hrane, kao i transporta“.

Osim ukupno 96 352 radnika koje su tijekom 2019. i 2020. godine domaće tvrtke privremeno uputile na rad izvan zemlje, radnike su upućivale i agencije za privremeno zapošljavanje.

„Tijekom navedenih godina, u inozemstvo je upućeno ukupno 2 740 ustupljenih radnika od agencija za privremeno zapošljavanje“, navode iz resornog ministarstva na naš upit. Pritom ističu kako brojke o broju upućenih radnika ukazuju da „hrvatski poslodavci svoje radnike u velikom dijelu upućuju na temelju ugovora o pružanju usluga ili izvođenju rada, a da ih ne ustupaju korisniku da rade po uputama korisnika“.

U Hrvatsku upućeno manje od 1500 stranih radnika

Kao što domaći poslodavci poslove u drugim zemljama obavljaju sa svojim radnicima, tako i strane tvrtke dio svojih radnika privremeno upućuju na rad u Hrvatsku.

Od početka ove godine, Državni inspektorat, zaprimio je 1 465 izjava o upućivanju.

„Države iz kojih je pristiglo najviše izjava su: Slovenija (493), Austrija (236), Njemačka (188), Italija (176) te iz država trećih zemalja: Srbija (18) i Bosna i Hercegovina (13). Ostatak od 341 se odnosi na sve druge države“, navode iz Državnog inspektorata.

Lani je, pak, u Hrvatskoj bilo 1 745 izaslanih radnika, dok ih je u pretpandemijskoj 2019. godini bilo 2 123. I u tim su godinama najviše radnika upućivali poslodavci iz Slovenije, Italije, Njemačke, ali i Austrije.

„Iz zaprimljenih izjava o upućivanju proizlazi da je najveći broj poslodavaca svoje radnike upućivao na rad u područjima građevinarstva i Ostalih uslužnih djelatnosti (područja prema NDK 2007)“, navode iz državnog inspektorata.

Svima ista prava

Radnici koje poslodavci upute na rad u Hrvatsku, jednako kao i radnici koje hrvatski poslodavci upute na rad u neku drugu zemlju ne smiju biti diskriminirani u odnosu na domicilne kolege. Tako se, primjerice, na građevinskog radnika koji je upućen u Hrvatsku trebaju primjenjivati odredbe proširenog kolektivnog ugovora o radnom vremenu i najkraćem trajanju odmora, najkraćem trajanju godišnjeg odmora, naknadi za obavljeni rad te prekovremene sate, pravila zaštite zdravlja na radu…

Istodobno, nacionalna pravila, odnosno prava regulirana kolektivnim ugovorom u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj ili nekoj drugoj zemlji upućivanja trebaju se primjenjivati na hrvatskog radnika.

Osnovna zaštita upućenih radnika regulirana je Direktivom o provedbi Direktive o upućivanju radnika kojim se dodatno štiti upućene radnike i nastoji spriječiti da takav radnik ima nižu plaću od kolege iz zemlje u koju je upućen iako rade potpuno isti posao. Drugim riječima, strožim pravilima za rad upućenih radnika nastoji se spriječiti i rušenje cijene rada.

Prošla godina predstavljala je rok u kojem su države članice EU u svoje nacionalno zakonodavstvo trebale prenijeti odredbe Direktive. To se u velikom dijelu EU nije dogodilo. Europska komisija je zadnjim odlukama o povredi prava EU čak 24 članice upozorila da nacionalno zakonodavstvo nisu uskladile s odredbama Direktive.

Hrvatska nije ispravno implementirala direktivu

Hrvatska je lani donijela novi Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluke o novčanoj kazni, a on je na snagu stupio s prvim danom 2021. godine. Iako je propis donesen radi usklađivanja s EU zakonodavstvom, mišljenje je Komisije da je Hrvatska jedna od 24 zemlje koje to nisu ispravno učinile. Osim Hrvatskoj, službenu opomenu EK je uputila Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Irskoj, Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Finskoj.

Te zemlje u roku od dva mjeseca trebaju poduzeti mjere kako bi uskladile zakonodavstvo, a ako to ne učine EK bi im mogla poslati obrazloženo mišljenje, odnosno službeni zahtjev za osiguravanje sukladnosti sa zakonodavstvom Unije u kojem se objašnjava zbog čega EK misli da država krši pravo EU. Ako niti nakon obrazloženog mišljenja nema pomaka, EK državu može uputiti Sudu EU. Iako je rok za odgovor države koja je upozorena dva mjeseca, u praksi to obično traje puno duže.

Što EK zamjera Hrvatskoj

Obavijest o povredi prava koju je primila Hrvatska odnosi se na dva pitanja, navode iz resornog ministarstva rada.

„Prvi problem su dodatni administrativni zahtjevi za stranog poslodavaca jer je Komisija iz obveznog obrasca izjave o upućivanju zaključila da se traži imenovanje tri različite osobe i to za primanje pismena, za čuvanje dokumentacije i informaciju o osobama ovlaštenim za zastupanje poslodavca prema trećim osobama“, navode iz MROSP-a.

Drugi problem se odnosi „na suodgovornost ugovaratelja izvođača za obveze koje njegov pod-ugovaratelj, odnosno podizvođač u djelatnosti graditeljstva ima prema svojim upućenim radnicima, koja je uvedena Zakonom o upućivanju radnika na prekogranične odnose“.

Suodgovornost, kako objašnjavaju iz resornog ministarstva, nije propisana nacionalnim zakonodavstvom za nacionalni ugovorni odnos između ugovaratelja s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj. To „Komisija smatra dodatnom preprekom slobodi pružanja usluga u Republici Hrvatskoj i lošiji tržišni položaj stranog podizvođača u odnosu na hrvatskog“.

No zakon koji je tek sedam mjeseci u primjeni, Hrvatska neće mijenjati.

„U odnosu na primjedbe vezane uz administrativne zahtjeve nije potrebno mijenjati Zakon o upućivanju, već će se ono precizirati i propisati novim Pravilnikom o obliku i sadržaju izjave o upućivanju radnika, koji je u izradi, na način da se stranom poslodavcu prepusti odluka o tome hoće li imenovati jednu ili dvije osobe, a informacija o osobi ovlaštenoj za zastupanje neće više biti potrebna ni obavezna“, objašnjavaju iz MROSP-a.

Donošenje novog Pravilnika kojim će se odgovoriti na jednu zamjerku Komisije planirano je za rujan, nakon savjetovanja sa sindikatima i poslodavcima.

Pitanje suodgovornosti domaćeg izvođača za obaveze njegovog podizvođača „u nacionalnom ugovornom odnosu tematski nije moguće ugraditi u Zakon o upućivanju radnika“ koji „primarno uređuje prava upućenih stranih radnika i prekogranične odnose“.

Međutim, to bi pitanje trebalo biti regulirano Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada.

„S obzirom na to da je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti planirana reformska mjera donošenja Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada propisat će se i suodgovornost ugovaratelja za obveze pod-ugovaratelja u nacionalnom ugovornom odnosu“, navode iz MROSP-a. Prema rokovima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, taj je zakon planiran najkasnije za zadnji kvartal 2022. godine.

Europska komisija je s Hrvatskom i ostale 23 zemlje za koje smatra da nisu Direktivu prenijele u nacionalno zakonodavstvo u stalnom kontaktu.

Komisija upozorava na kršenje radničkih prava

„Cilj je Direktive o provedbi Direktive o upućivanju radnika ojačati praktičnu primjenu pravila o upućivanju radnika rješavanjem pitanja povezanih s borbom protiv prijevara i zaobilaženja pravila, pristupom informacijama i administrativnom suradnjom među državama članicama“, navela je EK obrazlažući zbog čega je većini članica poslala upozorenje. Što druge zemlje nisu ugradile u svoje zakonodavstvo, EK za sada ne navodi, ali podsjeća na sadržaj Direktive:

„Konkretno, u toj se direktivi navode administrativni zahtjevi i nadzorne mjere koje države članice mogu nametnuti radi praćenja poštovanja pravila o upućivanju radnika; brane se prava upućenih radnika i štiti ih se od odmazde (nepovoljnog postupanja poslodavca prema njima ako pokrenu sudske ili upravne postupke protiv poslodavca zbog nepoštivanja njihovih prava); osigurava se zaštita prava upućenih radnika u uvjetima podugovaranja; osigurava se djelotvorna primjena i naplata upravnih i novčanih kazni u svim državama članicama EU-a; obvezuju se države članice da uspostave učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije“.

EK ističe kako „namjerava osigurati da se postojećim pravilima omogući nastavak upućivanja radnika na jedinstvenom tržištu bez nepotrebnih prepreka za poslodavce, uz istodobno osiguravanje prava upućenih radnika“.

Prava upućenih radnika, uostalom kao i svih ostalih radnika, nerijetko se krše. Inspektori rada su od 2019. do kraja lipnja ove godine obavili 125 inspekcijskih nadzora poslodavaca nad radom upućenih radnika. Nadležnim sudovima su u tom periodu, zbog sumnje u počinjenje 37 prekršaja, podnijeli optužne prijedloge protiv poslodavaca te odgovornih osoba u pravnoj osobi.

„Najčešće utvrđeni prekršaji u tim nadzorima odnose se na kršenju odredbi o dostavi izjave o upućivanju na propisanom obrascu prije početka upućivanja“, navode iz Državnog inspektorata. U prvih šest mjeseci tekuće godine, kako navode, obavljeno je 38 nadzora poslodavaca te podneseno sedam optužnih prijedloga zbog sumnje u prekršaje. Tijekom 2020. godine obavljena su 52 inspekcijska nadzora i podneseno je 17 optužnih prijedloga, dok je u 2019. godini obavljeno 35 nadzora i podneseno 13 optužnih prijedloga.

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.