Faktograf.hr

Samo činjenice

Vlada se nada stabilizaciji cijena krajem godine, ako se saniraju poremećaji u lancima opskrbe

Od veljače traje konstantan rast cijena. U lipnju je DZS izračunao da su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle dva posto.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u periodu od 2015. do 2020. godine iznosila je 0,3 posto. I tijekom prošle godine, koju je obilježila snažna gospodarska kriza izazvana zdravstvenom krizom zbog širenja bolesti Covid-19, inflacija se zadržala na niskim razinama, bilježeći prosječnu stopu od 0,1 posto.

Međutim, od veljače ove godine službena statistika bilježi konstantan rast cijena. U lipnju je Državni zavod za statistiku (DZS), uz stagnaciju na mjesečnoj razini, izračunao da su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle dva posto. Kumulativno, u provom polugodištu ove godine potrošačke cijene su porasle 1,8 posto na godišnjoj razini (DZS, HNB:tablica1, RBA).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Vlada je Programom konvergencije koji je u travnju upućen Europskoj komisiji procijenila kako će se u ovoj godini snažno ubrzati rast potrošačkih cijena te će na godišnjoj razini taj rast biti dva posto. Procjenu je zadržala i u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2022.  do 2024. godine, dokument koji daje prve obrise proračuna za iduću godinu (Vlada, točka 7.).

Rast cijena

Snažnom ubrzanju inflacije u tekućoj godini najjače će doprinijeti izraženo povećanje cijena energije što je posljedica rasta cijena nafte na svjetskom tržištu.

„Nadalje, snažan doprinos inflaciji doći će i od ubrzanja rasta potrošačkih cijena koje isključuju hranu i energiju. U 2021. godini očekuje se i nastavak rasta cijena hrane, pića i duhana, a pozitivan doprinos inflaciji doći će i od povećanja trošarina na duhan i duhanske proizvode“, navodi Vlada podsjećajući na povećanje trošarina od prije četiri mjeseca.

Prema podacima DZS-a, najveći generatori rasta potrošačkih cijena u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, bile su cijene prijevoza, alkoholnih pića i duhana, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića u prvom polugodištu ove u odnosnu na prošlu godinu, niže. Međutim, kada se usporedi ovogodišnji lipanj s lanjskim, statistika pokazuje da plaćamo skuplji kruh i žitarice, mlijeko, sir, jaja, ulja i masti. I kada se gledaju mjesečni podaci, u lipnju su te namirnice, ali i meso, bile skuplje nego u svibnju ove godine.

U idućoj godini očekuje se usporavanje inflacije na 1,7 posto „uslijed nižeg doprinosa cijena energije, dok će rast potrošačkih cijena bez energije zabilježiti ubrzanje“. No, već u 2023. godini u Vladi predviđaju postupno ubrzanje inflacije na razinu od dva posto te 2,3 posto u 2014. godini.

Poremećaji na tržištu kao posljedica Covid-19 krize, odnosno zatvaranje gospodarstava i posljedično poremećaji u lancima opskrbe koji su pridonijeli rastu potrošačkih cijena, ne bi trebali trajati vječno. Očekuje se kako bi potrošačke cijene trebale rasti i u narednim mjesecima te se pred kraj godine stabilizirati.

No, neizvjesnosti u tom segmentu svjesna je i Vlada.

„Trenutno prisutni poremećaji u globalnim lancima opskrbe, ukoliko budu trajnijeg karaktera, mogli bi dovesti do izraženijeg povećanja inflacije, a pogotovo uz trenutni volumen i dinamiku monetizacije dugova“, navodi Vlada.

Prva europska omotnica krajem ljeta

U procjene kretanja inflacije u ovoj i narednim godinama Vlada je ukalkulirala i učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prva sredstva iz omotnice od 6,3 milijarde eura trebala bi stići krajem ljeta, odnosno najkasnije u listopadu. Naime, predviđeno je da Hrvatska ove godine povuče nešto više od 800 milijuna eura, odnosno 13 posto avansa (Vlada). Plan je i da se do sredine 2023. godine povuče gotovo polovica europskih sredstava za oporavak i otpornost.

S uključenim učinkom NPOO-a, Vlada i dalje predviđa da će gospodarstvo, nakon što je lani doživjelo pad od osam posto, u ovoj godini rasti 5,2 posto dok bi iduće godine rast trebao biti na razini 6,6 posto. U idućem razdoblju, najveći doprinos gospodarskom rastu trebao bi stići od domaće potražnje, dok će doprinos inozemne potražnje biti negativan, ali će se taj negativni doprinos smanjivati prema 2024. godini.

Očekivani gospodarski rast trebao bi dovesti do snažnijeg rasta zaposlenosti, pa se za ovu godinu očekuje rast po stopi od 2,3 posto. Lani je ostvaren pad zaposlenih od 1,2 posto dok je anketna nezaposlenost povećana sa 6,6 posto u 2019. na 7,5 posto u 2020. Snažniji pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti uslijed krize ublažile su mjere za očuvanje radnih mjesta.

Očekivana stopa nezaposlenosti od 5,7 posto 2024. godine

Na razini tekuće godine, u Vladi očekuju, pad anketne stope nezaposlenosti na sedam posto. Taj pad bi se nastavio i u narednim godinama do očekivane stope od 5,7 posto na razini 2024. godine.

No, epidemiološka situacija, jedno je od ključnih rizika za ostvarenje makroekonomskih predviđanja.

„Uz poteškoće u procjepljivanju stanovništva, negativan rizik predstavlja i mogućnost pojave novih sojeva virusa otpornih na postojeća cjepiva. Epidemiološka situacija predstavlja posebno izražen rizik za projekcije kretanja u domaćem turističkom sektoru“, navodi Vlada u smjernicama.

Druga skupina rizika odnosi se direktno na ekonomiju.

„Neizvjesnost u realnoj ekonomskoj sferi vezana je prvenstveno za dinamiku oporavka globalnog sektora usluga. Nadalje, posljedice Covid-19 recesije na svjetska gospodarstva mogle biti bi biti dublje i dugotrajnije od očekivanih. Ovo se odnosi kako na tržišta roba i usluga, tako i na tržišta rada, gdje i dalje nije izvjesno kakav će biti krajnji učinak udara Covid-19 krize na kretanje radne snage u uslužnim djelatnostima“, smatraju u Vladi.

Među potencijalnim rizicima ističu se i mogući poremećaji na tržištima privatnog i javnog duga, ali i rizik ubrzane deglobalizacije. Pritom je jedan od istaknutijih rizika domaćeg tržišta ukidanje moratorija na otplatu kredita koji može dovesti do povećanja nenaplativih kredita domaćih sektora.

Konture proračuna

Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje, definirane su i osnovne konture proračuna za 2022. godinu. Prihodi proračuna predviđeni su na razini 158,8 milijardi kuna i među njima prednjače porezni prihodi koji su projicirani u visini od 86,8 milijardi kuna te pomoći u iznosu od 28,3 milijarde kuna (EU projekti, kao i EU sredstva pomoći u  financiranju posljedica korona krize te posljedica razornih potresa). Od mirovinskih doprinosa Vlada se u idućoj godini nada prikupiti 26 milijardi kuna.

Proračunski rashodi limitiraju se na 164,8 milijardi kuna, ali će pri izradi proračuna tu doći do promjena. Naime, u Smjernicama se navodi da utvrđeni limiti ne uključuju sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona. Nakon što se sklopi ugovor o kupnji francuskih aviona, limit ukupnih rashoda proračuna za iduću godini povećat će se za potrebna sredstva.

I dok su rashodi koji se financiraju iz općih prihoda, nakon rebalansa ovogodišnjeg proračuna, planirani na razini 125,6 milijarde kuna, u idućoj godini oni bi trebali biti na razini 122,3 milijarde. To smanjenje najveći dijelom se odnosi na rashode u zdravstvu, s obzirom da je u ovoj godini država za pokriće dugova u zdravstvu osigurala 4,7 milijardi kuna.

Vlada se nada kako će se već iduće godine ostvariti povratak u maastriške kriterije prema kojima proračunski deficit mora biti ispod tri posto BDP-a. Prema proračunskim planovima, deficit će iduće godine iznositi 2,6 posto BDP-a.

Kriza izazvana koronavirusom lani je zaustavila trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. On je sa 72,8 posto u 2019. godini lani skočio na 88,7 posto BDP-a. No, već u ovoj godini udio javnog duga u BDP-u ponovo bi trebao početi padati. Tako se predviđa da će krajem godine biti na razini 86,6 posto BDP-a, a u narednim godinama smanjivat će se po stopi od gotovo tri postotna boda godišnje. Iduće godine udio javnog duga u BDP-u planiran je na razini 82,5 posto. No, do kraja trogodišnjeg razdoblja još neće pasti na pretkriznu razinu. U 2024. godini se očekuje da će biti na razini 76,8 posto BDP-a što je četiri postotna boda više nego u 2019. godini.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.