Faktograf.hr

Samo činjenice

Rad u sezoni: nezadovoljstvo, neizvjesnost, nezainteresiranost

Ako je suditi po nezadovoljstvu radnika, ali i poslodavaca, u sektoru uslužnih djelatnosti situacija ide na gore. 
Foto: Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Radnice i radnici koji trenutačno odrađuju sezonske poslove u Hrvatskoj često su nezadovoljni svojim šefovima i primanjima, a eventualne nezakonitosti koje primijete ne žele prijaviti zbog toga što žele zadržati posao uoči dolaska neizvjesne jeseni.

Nezadovoljstvo sezonaca detektiralo je nedavno objavljeno istraživanje koje je proveo Novi sindikat, i koje je pokazalo da sezonci nisu zadovoljni ni plaćama, ni radnim vremenom ni sigurnošću na radnom mjestu. 

Sezonski radnici, naročito oni u području turizma i poljoprivrede, jedna su od najugroženijih na tržištu rada. Smatra to i Europska komisija koja je unazad mjesec dana pozvala zemlje članice da bolje zaštite sezonske radnike te u sklopu šire kampanje “Prava za sve sezone” objavila smjernice za  nacionalna tijela, inspekcije rada i socijalne partnere. 

Za Hrvatsku, zemlju u kojoj turizam generira veliki broj zaposlenih, pitanje radne snage u tom sektoru i kvalitete tržišta rada u konačnici se neminovno reflektira na kvalitetu usluge koja se nudi domaćim i stranim gostima. U tom kontekstu, ako je suditi po nezadovoljstvu radnika, ali i poslodavaca, u sektoru uslužnih djelatnosti situacija ide na gore. 

Iseljena radna snaga

O nesigunosti koju osjećaju pričaju nam pak u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske, gdje ističu da je sav teret neočekivano dobre sezone pao na leđa – hrvatskih radnika. 

“Znamo da su i prije korone naši radnici, naročito ugostiteljski radnici, odlazili van u Irsku, Njemačku. Cijela Slavonija je praktički otišla, a to nam je bio izvor radne snage u ugostiteljstvu. Velika je potražnja za sezonskom radnom snagom. Činjenica je da smo dobili ljude iz bivše Jugoslavije, iz Srbije, Makedonije, BiH. Radi se uglavnom o nestručnoj radnoj snazi, o mlađim ljudima koji nemaju iskustva”, priča nam Eduard Andrić iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH).

Smatra da ta uvezena radna snaga ne može odgovoriti zahtjevima poslodavaca, što utječe na to da stalni radnici rade bez slobodnog dana i bez slobodne nedjelje, suprotno odredbama Zakona o radu. Upravo zbog toga misli da je teret sezone pao na leđa domicilnih radnika koji su za poslodavce, tvrdi, uvijek bolji izbor od uvezenog radnika. Dio razloga leži i u činjenici da strani radnici donose sa sobom dodatni administracijski angažman zbog dokumentacije koju je potrebno ishoditi za njihov boravak i rad.

Strani radnici

Stranih radnika, koji su poslodavcima zadnja opcija i zbog činjenice da se dio njih ne uspije prilagoditi, s godinama je pak sve više.

Prema brojkama Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u ovoj je godini do 6. kolovoza ukupno izdano 46.870 dozvola za boravak i rad, od toga za sezonski rad njih 10.004.

U istom razdoblju 2019. godine bilo je izdano 7.666 dozvola za sezonski rad, a 2020. godine 2.693.  Najveći broj dozvola za boravak i rad izdano državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova.

Podaci koje smo dobili s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZZ) govore da je u prvih sedam mjeseci 2021. godine na sezonskim  poslovima zaposleno 18.148 osoba iz evidencije Zavoda. Brojka se temelji na prethodno prijavljenima u evidenciju nezaposlenih koje su iz nje odjavljeni radi zapošljavanja na sezonskim poslovima. Usporedbe radi, tijekom 2020. godine na sezonskim je poslovima zaposleno 21.031 osoba, a tijekom 2019. godine 28.967 osoba iz evidencije Zavoda. Najtraženiji radnici, prema podacima HZZZ, bili su oni u zanimanjima konobar, sobarica i kuhar. 

Statistika bilježi i pad zaposlenih kroz mjeru Stalni sezonac, koja trenutačno uključuje 2.233 osobe. Tijekom 2020. godine u mjeru je bilo uključeno 6.264 radnika, a tijekom 2019. godine njih  5.283. 

Porast potražnje

Rast potražnje za radnom snagom, koji se dogodio uslijed neočekivanih turističkih brojki, scenarij je kojem se početkom proljeća malo tko nadao. O smanjenoj potražnji za radnicima pisali smo i sami u ožujku, kada je još bilo neizvjesno kako će se epidemiološke mjere odraziti na turističku sezonu. 

OVI mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta, koji je tada pokazivao da je  potražnja za radom u veljači bila 18 posto manja nego u veljači 2020. godine, zadnjih par mjeseci pokazuje kako je potražnja za radom nadmašila pretpandemijsku razinu, što potvrđuje i indeks za srpanj.  

“Promatrajući regionalna kretanja na tržištu rada, očekivano, najveći oporavak bilježe jadranske županije, dok se najmanji oporavak primjećuje na istoku Hrvatske. Također, u srpnju ove godine potražnja za zanimanjima poput konobara, kuhara i hotelijera značajno raste u odnosu na srpanj 2019. godine”, stoji u obrazloženju OVI indeksa. 

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kažu nam da se s problemom nedostatka radnika susreću zemlje u okruženju – Mađarska, Austrija, Njemačka, Italija ali i brojne druge zemlje.

“Nove investicija u turizam i otvaranje više desetaka hotela visoke kategorije dovele su do nedostatka kako sobarica, čistačica, konobara i kuhara, tako i managera u turizmu. Problem koji traje već nekoliko godina dodatno se pojačao jer je dio ljudi u pandemiji otišao iz turističkog sektora na neke druge poslove, najviše u poslove u graditeljstvu”, kažu nam u HGK koja se zalaže uvođenje vaučera u turizmu sličnim onima u poljoprivredi, čime bi se omogućio angažman dodatne radne snage za specifične segmente turizma.

Inspekcije

Budući da dio sezonskih radnika nije upoznat sa svojim radnim pravima, čije kršenje u konačnici rezultira nezadovoljstvom, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat turizma i usluga Hrvatske, u suradnji sa Sindikatom trgovine Hrvatske (STH) i HZZZ, ovo su ljeto pokrenuli kampanju namijenjenu sezoncima. Kampanja će se provoditi tijekom ovoga i sljedećeg ljeta, a kroz terenske akcije aktivista će radnicima diljem zemlje dijeliti letak u kojem su navedena njihova prava. 

U letku, među ostalim, stoji kako svaki radnik ima pravo na ugovor o radu u kojemu piše kolika je plaća kao i točan opis poslova, dnevni i tjedni odmor, isplatu cjelokupne plaće na račun i u roku navedenom u ugovoru, povećanu plaću za prekovremeni rad, rad nedjeljom ili blagdanom kao i za rad noću, dio plaćenoga godišnjeg odmora razmjeran trajanju ugovora, zaštitu na radu i zaštitu od diskriminacije.

A upravo se ta prava najčešće krše, kažu nam iz Državnog inspektorata. Njihovi su inspektori u periodu od početka svibnja do 9. kolovoza obavili ukupno 244 inspekcijska nadzora u područjima radnog odnosa u „Djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane“. Utvrdili su  postojanje osnovane sumnje u počinjenje 114 djela prekršaja, slijedom čega su izdali dva obavezna prekršajna naloga, devet prekršajnih naloga i podnijeli 45 optužnih prijedloga nadležnim sudovima. 

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Najčešće utvrđene nezakonitosti u navedenim inspekcijskim nadzorima odnosile su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka, neizdavanje radnicima pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, povrede odredbi propisa kojima je uređeno radno vrijeme (osobito prekovremeni rad) i odmori (osobito dnevni i tjedni), nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, nevođenje ili nevođenje na propisani način evidencija o radnicima.

U istom razdoblju,  inspektori rada Državnog inspektorata u istom su području po pitanju zaštite na radu, okončali 141 inspekcijski nadzor, uključujući pet nadzora povodom ozljede radnika, na temelju čega je doneseno 147 upravnih mjera. Najveći dio izrečen je u vezi ispitivanja sredstava rada, ispitivanja parametara radnog okoliša, organiziranja pružanja prve pomoći radnicima te na izradu procjene rizika.

Neizvjesnost

Državni inspektorat napominje da se prijave inspekciji najčešće podnose tek po završetku rada. O nevoljkosti radnika da prijave nepravilnosti govore nam i u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske.

“I mi kao sindikat bi mogli angažirati inspekciju. Međutim, kada priđete ljudima, bez obzira na njihovo nezadovoljstvo, oni vam neće ništa reći. Poprilično je neizvjesno što će donijeti jesen i zima, a oni su svjesni da će sad odraditi sezonu i zaraditi. Ljudi su protiv inspekcije, govore da je teško, ali da žele odraditi. Apsurdno, ali je tako”, kaže Andrić.

Uzrok šutnji leži i u činjenici da su ugostiteljske i turističke djelatnosti našli pod udarom nepredvidivosti koje je donijela kriza prouzrokovana Covidom-19, što je unijelo nesigurnost u taj sektor.

Kada su se na početku epidemije u Hrvatskoj dijelile potpore za očuvanje radnih mjesta, sezonski radnici u turizmu, koji bi po završetku sezone odlazili na Zavod za zapošljavanje, ostali su bez bilo kakvih primanja jer su potpore bile namijenjene očuvanju radnih mjesta stalno zaposlenih. (Poslovni dnevnik). Stalni sezonci, za koje je Vlada izdvojila sredstva za očuvanje njihovih radnih mjesta, unatoč bilo kakvoj pomoći, dobar dio godine ipak su živjeli s iznosom koji je niži od njihove normalne plaće.

Nepopularna zanimanja

Dio negativnih trendova na tržištu rada u turističkom sektoru odnosi se i na deprofesionalizaciju radne snage, te činjenicu da zanimanja poput konobara, kuhara i slastičara s godinama privlače sve manje učenika.

U Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje svake godine objavljuje HZZZ, i koje nastaju na osnovi statističkih podataka i  pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, te podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja, u obrazovne programe u kojima je ove godine trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika spadaju i oni za konobara, kuhara, pekara i slastičara. 

Osim toga, sezonske poslove, naročito one u području uslužnih djelatnosti, često odrađuju mladi ljudi, koji su, uz starije osobe, najugroženija skupina na tržištu rada. Mnogima od njih rad tijekom ljeta prilika je za popravljanje financijsku sliku, jednom dijelu njih sezonski je posao jedini koji rade, a dio njih su studenti koji se ne planiraju dugoročno baviti tim poslom.

 “Nekad je, recimo, konobar bio gospodin čovjek, a sada u ugostiteljskim školama od Opatije do Slavonije, u ovom trenutku nema zainteresiranih. Mladi su čuli od svojih roditelja o malim plaćama, sezonskom radu, neizvjesnoj budućnosti i jednostavno nisu zainteresirani za rad u ugostiteljstvu. A znamo koliko nam kvaliteta znači za turizam i koliko znači za BDP”, kaže Andrić. 

U Sindikatu smatraju kako će se situacija teško popraviti ako Vlada ne smanji PDV kako bi se poslodavcima ostavilo prostora za podizanje plaće. S druge strane, naglašavaju da pomaka neće biti i ako poslodavci ne shvate da moraju “odriješiti kesu” te umjesto samo u objekte – investirati i u ljude.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.