Faktograf.hr

Samo činjenice

Industrijska konoplja u Hrvatskoj je u teoriji legalna, ali u praksi često nije

Uzgajivači industrijske konoplje u Hrvatskoj lako mogu završiti u zatvoru čak i ako nemaju kriminalne namjere. Problem je u nelogičnoj regulativi.
NickyPe/Pixabay

Koliko je tanka granica koja odvaja uzgajivača legalne industrijske konoplje od osumnjičenika za neovlaštenu proizvodnju i prodaju droga?

Pitanje je to koje se postavilo u medijima nakon što je zadarska policija utvrdila da je u slučaju uzgajivača konoplje iz Islama Grčkog količina tetrahidrokanabinola (THC), kanabinoida koji je glavni psihoaktivni sastojak marihuane, u dijelu nasada prešla preko dozvoljenih 0,2 posto.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Poljoprivrednik, o kojem se prošle godine pisalo kao o vlasniku najveće dalmatinske plantaže industrijske konoplje, tako je “preko noći” uz kaznenu prijavu završio u policijskom pritvoru, dok mu je sudac istrage Županijskog suda u Zadru odredio istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela.

Policija nije objavila o kojoj razini THC-a je riječ, već samo da se radi o “znatnom” odstupanju. Istovremeno, više je medijskih sugovornika tih dana upozoravalo kako je moguće da industrijska konoplja, zbog specifičnih vremenskih uvjeta s previše sunca i suše, “podivlja” u THC-u , odnosno, da razina tog spoja pređe dozvoljenih 0,2 posto. Marihuana kakva se prodaje na ilegalnom tržištu obično sadrži od 5 do 25 posto THC-a (1, 2).

Tim povodom pitali smo nadležne institucije da nam objasne što znači “znatnije” odstupanje od dozvoljene granice, a zanimalo nas je i koliko često se provode kontrole THC-a u biljkama i tko ih provodi?

Inspekcija

Nadzor nad proizvodnjom industrijske konoplje disperziran je na različita tijela te ga u Hrvatskoj provode poljoprivreda inspekcija, Ministarstvo unutarnjih poslova te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su nam da se uzgajivači upisuju u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje te da se ti podaci dostavljaju Ministarstvu unutarnjih poslova koje potom provodi nadzor površina zasijanim industrijskom konopljom te provjerava razinu THC-a.

Nadalje, dodaju kako poljoprivredna inspekcija obavlja nadzor nad provođenjem propisa Europske unije kojima se uređuje poljoprivredna proizvodnja konoplje.

Iz Državnog inspektorata su pak odgovorili kako kontrolu provode različita tijela te istaknuli kako Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi kontrolu na terenu i uzorkovanje konoplje na sadržaj THC-a.

Iz poljoprivredne inspekcije također dodaju kako je proizvođač koji podnosi zahtjev za površine koje se koriste za proizvodnju konoplje dužan dostaviti Agenciji za plaćanja kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu koje koristi te godine, kao i originale službenih oznaka certificiranog sjemena korištene na pakiranju (koje će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti).

Uloga APPR

Iz Agencije su nam pak odgovorili da je njihova zadaća kontrola površina, odnosno je li prijavljena površina prihvatljiva za potporu ili ne.

Pritom citiraju Uredbu EU po kojoj se površine koje se koriste za proizvodnju konoplje smatraju prihvatljivim hektarima samo ako sadržaj tetrahidrokanabinola u sortama koje se koriste ne prelazi 0,2 posto.’

“Agencija u slučaju kada se utvrdi da je razina THC viša od 0,3 posto obavještava MUP. Za 0,3 posto Agencija ne obavještava MUP budući da je to granična vrijednost i da je industrijska konoplja vrlo osjetljiva, kako u sušnim godinama te ona zasijana u krškim predjelima gdje zbog načina obrade mogu vrlo lako prijeći dozvoljenu granicu. Bez obzira na postotke, svi utvrđeni iznosi se šalju u Ministarstvo poljoprivrede”, odgovorili su nam.

Također napominju kako na svim parcelama na kojima je utvrđeno preko 0,2 posto THC-a neće biti isplaćena potpora.

Ove godine Agencija je obavila inspekciju na 34,40 posto svih površina pod konopljom za koje se tražio poticaj, odnosno, na ukupno 11 poljoprivrednih gospodarstava. Postotak THC-a u nijednom slučaju nije prešao dozvoljenu granicu.

Što kaže MUP?

Nešto detaljnije informacije dobili smo od MUP-a, odakle su nam se “požalili” kako su od 2019. godine “zamijećene određene negativne pojavnosti koje se očituju u smanjenoj mogućnosti nadzora nad uzgojem industrijske konoplje”.

Naime, 2019. godine izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga uveden je pojam industrijske konoplje koja podrazumijeva podvrstu konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 posto i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i koja nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

Tim je izmjenama omogućeno korištenje cijele biljke industrijske konoplje, dok su se prije mogle koristiti samo sjemenke. Promjena zakona otvorila je vrata korištenju te biljke u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva. Istovremeno su te izmjene poprilično olabavile kriterije koje proizvođači moraju ispuniti kako bi se bavili uzgojem industrijske konoplje.

Prema ranijoj regulativi, industrijsku konoplju bilo je moguće uzgajati samo uz prethodno odobrenje ministra nadležnog za poljoprivredu, koje je bilo moguće izdati pravnoj ili fizičkoj osobi koja je bila upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te koja je namjeravala uzgajati konoplju na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu ili posjedu ili temeljem korištene poljoprivredne površine upisane u ARKOD sustav, na površini od jednog hektara.

Svatko može saditi

Nakon spomenutih zakonskih izmjena, pravna ili fizička osoba koja uzgaja industrijsku konoplju nije više dužna prije sjetve ishoditi dozvolu ministra nadležnog za poljoprivredu, već je dovoljno da se prije početka upiše u Evidenciju u kojoj samo treba navesti svoje podatke, broj katastarske čestice i površinu zemljišta namijenjenog za sjetvu konoplje, svrhu uzgoja i planirani datum sjetve.

Iz MUP-a napominju da trenutačna regulativa omogućuje uzgoj industrijske konoplje na površinama koje svojom veličinom ne mogu objektivno opravdati ekonomsku svrhu njenog uzgoja.

“Bilježimo povećanje broja nasada na brojnim mikro lokacijama koje je objektivno nemoguće nadzirati. Veliki broj proizvođača prijavio je izrazito male površine od cca 0,0001 ha. Iz katastra je razvidno da se na tim zemljišnim česticama nalaze stambeni i dr. objekti iz čega proizlazi da se konoplja vjerojatno uzgaja u kućama, gospodarskim zgradama ili staklenicima”, kažu nam iz MUP-a.

Sve više uzgajivača

Statistika potvrđuje da je proizvođača konoplje sve više, a broj prijavljenih površina za uzgoj industrijske konoplje sve manji. Tako je 2019. godine 225 uzgajivača sadilo biljku na 3227 hektara, dok je ove godine 555 uzgajivača prijavilo uzgoj na svega 772 hektara. Kod dijela njih pronađena je nedozvoljena količina THC-a.

“Do sada je 2021. godine od upisanih 555 pojedinaca i trgovačkih društava, uzgajivača industrijske konoplje, njih 145 (to se odnosi i na odgovorne osobe unutar trgovačkih društava) evidentirano za prekršaje i kaznena djela iz domena droga, što je 26 posto”, odgovorili su nam iz MUP-a.

Iz Udruge Kronoplja, koja se godinama bavi edukacijom, organiziranjem sajmova i konferencija te zagovaranjem zakonskih regulativa koje bi olakšale uzgoj industrijske konoplje, poručuju kako su brojke koje se odnose na uzgajivače i površine – irelevantne. Kako kažu, nekad se na manjoj uzgajanoj površini može generirati veća vrijednost.

“Točno je da se povećao broj proizvođača, međutim, to su ljudi koji uzgajaju za svoje potrebe i koji su odlučili zakonski regulirati svoj uzgoj. Pritom nemaju namjeru raditi protiv zakonskih propisa. Naravno da pritom ima zlouporaba, ali činjenica je da se su ljudi, nešto što su prije nabavljali ilegalno, sada počeli raditi za sebe. Mi zaista nemamo ništa protiv kontrole i procedure, ali procedure trebaju biti regulirane.  To ide i u korist nama koji se ovim poslom bavimo legalno i odgovorno”, kaže Gordan Masnjak iz Kronoplje.

Otkud granica od 0.3?

Nakon što je Europsko udruženje industrijske konoplje dugo zagovaralo promjenu regulative, Europski je parlament prošle godine izglasao povećanje dopuštene razine THC-a za industrijsku konoplju s 0,2 na 0,3 posto. Prijedlog je uključen u reformu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a njegovim je usvajanjem zaključeno službeno parlamentarno stajalište koje će se koristiti u pregovorima s Europskim vijećem i Europskom komisijom na tripartitnim sastancima koji su dio procesa usvajanja akata u EU.

Granične vrijednosti THC -a za industrijsku konoplju u Europskoj uniji prvi su put postavljene na 0,5 posto 1984. godine. Dopuštena razina kasnije je smanjena na 0,3 posto na temelju standarda koji je 1970-ih postavilo Međunarodno udruženje za taksonomiju biljaka (IAPT), i koji se temelji na radu američkih znanstvenika Ernesta Smalla i Arthura Cronquista koji su 0,3 posto odredili kao granicu između industrijske i indijske konoplje (HempToday).

Europska unija je 1999. dodatno pooštrila dopuštenu količinu THC -a za konoplju na 0,2 posto, međutim ostavila je državama članicama mogućnost da dopuste određena odstupanja od dopuštene granice.

Tako se u Italiji u uzgoju industrijske konoplje toleriraju odstupanja do 0,6 posto. Za taj postotak THC-a u Hrvatskoj bi uzgajivač industrijske konoplje zaradio kaznenu prijavu, odnosno država ga više ne bi tretirala kao poljoprivrednika nego kao kriminalca koji se bavi proizvodnjom droge. 

Međutim, razgraničenje između industrijske konoplje i indijske konoplje (više od 0,3 posto) nije napravljeno kako bi se konoplja sa psihoaktivnim učinkom razlikovala od one koja taj učinak nema, niti se taj postotak referira na mogućnost biljke da omami onog tko je konzumira.

Ernest Small, jedan od autora definicije, kasnije je objasnio kako pri postavljanju granice od 0,3 posto uopće nije razmatrana mogućnosti zlouporabe biljke, već se radi o brojki koja služi isključivo taksonomiji, tj. klasifikacijskom razlikovanju različitih sorti konoplje.

I sam Small napominje kako je 0,3 posto, iako su nacionalna zakonodavstva prihvatila tu brojku,  poprilično konzervativna granica kada je riječ o ograničavanju mogućnosti zlouporabe u uzgajanju industrijske konoplje. Naime, da bi se biljka konoplje mogla koristiti kao droga, tj. da bi kod korisnika nastao opojni efekt, potrebno je da sadrži otprilike 1 posto THC-a ili više.

Tako se u SAD-u – gdje je granica za THC postavljena na 0,3 posto – skoro jedna petina nasada industrijske konoplje uništi zbog prekoračenja tog limita.

Uzgajivači u sivoj zoni

Jure Zubak, koji također sudjeluje u radu Udruge Kronoplja, kaže nam kako su u sortnoj listi Europske unije navedene i neke talijanske i finske sorte koje svake godine prebacuju 0.2 posto, bez obzira u kojoj su državi posijane.

“Toga je EU svjesna, i po krutom tumačenju zakona, te sorte ne bi trebalo biti dozvoljene kod nas, niti u drugim državama EU. Rekao bih da, kada bi se regulator ozbiljnije prihvatio posla, u svakoj bi sorti mogao pronaći slučajeve da biljka prijeđe dozvoljenu granicu. Međutim, treba krenuti i od vlasnika sorti. Poljoprivrednici bi bili zaštićeni kada bi vlasnici sorti garantirali, uz odštetne zahtjeve, da sorta neće dati više od 0,2 posto. Ta je administrativna granica nelogična i samim vlasnicima sorti, kako će onda biti policiji i drugim administrativnim tijelima?”, pita se Zubak

Tomislav Zoranda, uzgajivač industrijske konoplje iz Roča koji se tim poslom bavi od 2014. godine i koji je sudjelovao u organizaciji Festivala industrijske konoplje u Humu, priča nam kako je upravo iz tog razloga uzgoj industrijske konoplje delikatan.

“Sjeme je uzgojeno da ne prebaci tu granicu i samo se u kontroliranom uzgoju može garantirati da ne bude prebacilo granicu od 0,2. Jedno su kontrolirani uvjeti ili indoor uzgoj u kojima vi namještate koliko sati želite da biljka dobiva svjetlost, a drugo je priroda na koju ne možemo utjecati”, kaže.

Zoranda često surađuje s uzgajivačima iz Slovenije za koje kaže da se godinama već godinama bore da se promijeni dopušten limit THC-a.

“Oni se bune jer se događa da ljude zatvaraju zbog sitnog prekoračenja. I sam znam nekoliko njih koji su već bili zatvarani radi toga, jer im je biljka dala 0,5 ili 0,6 posto THC-a. Radi toga su doživjeli neugodnosti – jednom su napravili raciju usred noći. Je li to zaista potrebno? “, pita se Zoranda.

Nereguliran CBD

Granica od 0,2 posto ograničavajuća je i za uzgajivače konoplje koji rade proizvode od CBD-a. Riječ je o još jednom sastojku konoplje koji nema psihoaktivan učinak, i za koji se smatra da pomaže u liječenju brojnih bolesti (iako većinu takvih tvrdnji tek treba dodatno potvrditi znanstvenim istraživanjima).

Iako proizvodnja CBD-a i njegovo stavljanje na tržište nije zakonom zabranjeno, uzgajivači i dalje imaju problem s kontroliranjem razine udjela THC-a u svojim biljkama. Vrlo je, naime, teško dobiti urod koji će istovremeno imati visoku razinu CBD-a i nisku razinu THC-a.

CBD se dobiva ekstrakcijom iz cvijeta biljke te se najčešće koristi kao ulje koje na tržištu postiže puno veću cijenu nego ono koje se dobiva iz sjemenki. Osim toga, sve veću popularnost dobivaju i CBD cvjetovi koji su se unazad dvije godine počeli prodavati u Hrvatskoj, iako europska i nacionalna regulativa ne dopušta potpuno legalno plasiranje CBD-a proizvoda na tržište.

Zbog toga se CBD cvjetovi, koji se mogu konzumirati pušenjem, na kioscima u Hrvatskoj prodaju kao “suveniri”.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.