U brojnim Facebook grupama i korisničkim profilima zadnjih je mjeseci dijeljena ilustracija koja navodno prikazuje ljudsku ćeliju snimljenu “pomoću elektronske kriomikroskopije i nuklearne magnetske rezonance”.
Na Facebooku je ova ilustracija, uglavnom uz isti netočni opis, podijeljena više tisuća puta.
Puni opis uz ovu ilustraciju u najvećem broju slučajeva glasi: “Ovako izgleda ljudska ćelija, slikana pomoću elektronske kriomikroskopije i nuklearne magnetske rezonance.” Na drugim pak Facebook adresama korisnici su malo više pustili mašti na volju pa navode: “Ovako izgleda jedna ljudska ćelija! Galaksija postoji u svima nama. Najdetaljniji prikaz ljudske ćelije do danas, dobijen radiografijom, nuklearnom magnetnom rezonancom i krioelektronskom mikroskopijom. Svako ljudsko biće je napravljeno od 30-40 trilliona ovih galaktičkih gemova.”
Opis koji prati naslovnu ilustraciju, međutim, nije točan. U pitanju nije ljudska ćelija, nego se radi o ilustraciji koja prikazuje životinjsku ćeliju. Pritom nije riječ o fotografiji ili snimku načinjenom “elektronskom kriomikroskopijom i nuklearnom magnetskom rezonancom”. Ova ilustracija životinjske ćelije autorski je rad australskog ilustratora Russella Kightleya, a napravljena je prije dvadeset godina, kao edukativni poster za BioCam.
Sam autor upoznat je s činjenicom da se njegova ilustracija na društvenim mrežama dijeli u pogrešnom kontekstu, o čemu je Kightley i pisao na svojoj internetskoj stranici.
“Negdje od 12. do 24. travnja 2021. godine viralno se dijelila moja stara ilustracija. To se ponovo dogodilo negdje oko 21. srpnja, kao drugi val. I kao u slučaju koronavirusa, popraćena je dezinformacijama. (…) Ilustracija je nastala prije dvadeset godina, za potrebe edukacijskog postera za BioCam. Trebalo mi je šest tjedana da je izradim, koristeći program Painter”, navodi autor ilustracije u tekstu pod naslovom “Životinjska ćelija PONOVO ide viralno”.
S obzirom da je ovo djelo Russella Kightleya zainteresiralo korisnike društvenih mreža na raznim stranama svijeta, o ilustraciji životinjske ćelije i netočnim informacijama koje je prate pisali su brojni fact-checkeri u inozemstvu, kao što su primjerice Reuters, AFP, LeadStories…
