Nakon što je nizozemska nevladina organizacija Lighthouse Reports objavila najnovije dokaze nasilnog ponašanja hrvatskih, grčkih i rumunjskih policajaca prema migrantima, Europska je komisija priopćila kako nacionalne vlasti moraju provesti istragu kako bi se utvrdile sve činjenice.
Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson rekla je kako postoje uvjerljivi dokazi za zlouporabu europskih sredstava koje Unija daje za upravljanje vanjskim granicama, a glasnogovornik Europske komisije Adalbert Jahnz najavio istragu o tome je li Hrvatska novac dobiven iz europskih fondova za nadzor granice koristila i za smještaj osoblja koji je sudjelovao u prisilnim protjerivanjima migranata.
Gotovo identičnu poruku ta je europska institucija uputila i prije godinu dana kada o problemu nasilja nad migrantima izvijestilo Dansko vijeće za izbjeglice (DCR). Njihovo izvješće bilo je samo jedno od nizu onih kojima je fokus sustavno i kontinuirano kršenje ljudskih prava migranata na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH), na što su već upozoravali nevladine Amnesty International, Human Rights Watch, Border Violence Monitoring, ali i brojni svjetski mediji (1, 2, 3, 4).
Nešto ranije te godine, u lipnju 2020., Guardian je objavio priču o tome kako su europski dužnosnici zataškali da je Hrvatska propustila nadzirati policiju na granici.
Povjerenica za unutarnje poslove Johanson, koja je izrazila zabrinutost radi izvješća, tada je izjavila kako su se hrvatske vlasti obvezale provesti istrage o izvještajima o zlostavljanjima na svojim vanjskim granicama, promatrati situaciju i informirati Komisiju o postignutom napretku.
Tim povodom obratili smo se Europskoj komisiji i MUP-u kako bi nam rekli nešto više o tome kako je izgledala ta suradnja u proteklih godinu dana te što je dosad utvrđeno.
Izvještaji Komisiji i istraga Ombudsmana
Hrvatska je, navodi Komisija, podnijela dva izvješća (u ljeto 2020. te u ljeto 2021.) koja se odnose na provedbu dvaju projekata. Prvi se provodio u razdoblju od rujna 2018. do studenog 2019. godine, a drugi u razdoblju od prosinca 2019. do studenog 2020. godine.
“Prvo hrvatsko izvješće je također podijeljeno s Europskim parlamentom u to vrijeme nakon zahtjeva za pristup dokumentima. Tehničko praćenje aktivnosti granične kontrole bilo je dio ovih izvješća, sa svrhom praćenja provedbe granične kontrole od strane hrvatskih vlasti potpomognutih ovim bespovratnim sredstvima. Ocjenjujući ta izvješća, Komisija je utvrdila da su bespovratna sredstva za hitnu pomoć provedena u skladu s odgovarajućim sporazumima o bespovratnim sredstvima”, odgovorili su nam iz Europske komisije, dok iz MUP-a nismo dobili nikakav odgovor.
Sličnu izjavu dobio je i Ured Europskog ombudsmana (odnosno pravobranitelja) koji je unazad godinu dana pokrenuo istragu protiv Komisije potaknut pritužbom međunarodne organizacije Amnesty International u kojoj je stajalo da je Hrvatska trebala uspostaviti mehanizam nadzora kako bi se osiguralo da su operacije upravljanja granicama u potpunosti usklađene s temeljnim pravima i pravom EU.
Ombudsman je tim povodom Komisiji uputio niz pitanja, među ostalima i ono o mehanizmu nadzora te imaju li dokaze da je taj mehanizam uspostavljen. Kako su nam odgovorili iz Ureda ombudsmana, nakon što je Komisija odgovorila na njihova pitanja zatraženo je još dodatnih pojašnjenja, npr. koje druge mjere Komisija ima kako bi potaknula Hrvatsku na poštivanje temeljnih prava migranata.
“Prošlog mjeseca održali smo sastanak s Komisijom radi razmatranja ovih dodatnih pitanja. Sastanak s Komisijom bio je vrlo konstruktivan i sada sastavljamo izvješće sa sastanka prije nego što odlučimo o našim sljedećim koracima. Ti će se sljedeći koraci vjerojatno dogoditi prije kraja godine”, odgovorili su nam.
Zadnji dokazi o nasilju hrvatske policije, navode, nemaju izravan utjecaj na istragu koja se trenutno provodi jer opći parametri istrage ostaju isti, a to je kako Komisija osigurava da hrvatska tijela poštuju temeljna prava tijekom operacija upravljanja granicom.
“Ne možemo komentirati što bismo mogli zaključiti u ovoj istrazi. Međutim, u slučajevima kada ustanovimo da je institucija na neki poseban način zakazala, obično dajemo prijedloge kako se u budućnosti može poboljšati”, odgovara Ombudsman koji dodaje kako se istraga zatvara u trenutku kada dobiju sva potrebna očitovanja.
Pakt i monitoring
U rujnu prošle godine Europska komisija predstavila je novi Pakt o migracijama i azilu koji se sastoji od zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga koji se odnose na migracijsku politiku i sustav azila Europske unije.
Pakt, kako stoji na stranicama EU, predviđa brži postupak azila na granici i eventualni brzi postupak vraćanja kako bi se ubrzalo donošenje odluka i povećala učinkovitost postupaka azila. Država koja ne želi primiti izbjeglice i migrante moći će preuzeti obvezu vraćanja osoba koje u nekoj od članica nisu dobile azil natrag u zemlju njihova porijekla. Osim toga, među ostalim, uvodi se neovisni mehanizam praćenja za osiguravanje poštovanja temeljnih prava.
U tom je kontekstu sredinom ljeta odjeknula vijest kako Hrvatska uspostavlja neovisni mehanizam monitoringa postupanja policije na granici, što je ministar Božinović potvrdio na sjednici dvaju saborskih odbora koja se 14. srpnja održala na temu migracija. Takav mehanizam nadzora morat će, prema Paktu, uspostaviti sve države članice.
Nacionalni mehanizam nadzora nad radom policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite, koji čine Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Centar za kulturu dijaloga i Hrvatski Crveni križ s radom je počeo još lipnju. Nakon što je Lighthouse Reports objavio snimke nasilnog postupanja policajaca na granicama, Nacionalni mehanizam je priopćio kako su od tad obavili nekoliko najavljenih i nenajavljenih promatranja na državnoj granici.
Jedno od njih vezano je za incidente o kojima je izvijestila RTL-ova emisija Potraga. Svoj dosadašnji rad i nalaze, poručili su iz tijela, iznijet će u prvom polugodišnjeg izvješću koje planiraju objaviti u studenom. (Večernji list)
MUP-ovi izvještaji EU
Početkom prošle godine Europski je parlament zatražio od Agencije EU za temeljna prava (FRA) pripremu izvještaja o stanju na granicama EU, s posebnim fokusom na problem prisilnih vraćanja i kršenja ljudskih prava migranata. Tom su prilikom iz MUP-a izvijestili Agenciju kako su zbog povećanog broja optužbi protiv policajaca povećali kapacitete u Službi za unutarnju kontrolu te u 2019. godinu dodatno zaposlili 61 osobu.
“Do 15. listopada 2020. Služba unutarnje kontrole razmotrila je 633 pritužbe, utvrdivši da je 75 osnovanih, a 132 djelomično osnovanih. U Hrvatskoj je na temelju istraga Služba za unutarnju kontrolu i Ravnateljstva policije 30 osoba sankcionirano”, navodi se u izvješću.
Tablica u nastavku koja se nalazi u izvješću otkriva podatak o tome o tome koliko se istraga provelo u periodu od početka 2019. do sredine listopada 2020. godine. Kako navodi FRA na temelju podataka koje joj je dostavio MUP, policija istražila ukupno 60 slučajeva navodnih vraćanja te uporabe sile, dok je državno odvjetništvo pokrenulo istragu u pet slučajeva.
U nastavku se navodi kako je Ministarstvo unutarnjih poslova RH također izvijestilo Agenciju da su tijekom 2019. i 2020. godine obavili 92 nadzorna posjeta policijskim postajama na vanjskoj granici. Osim toga, 2018. i 2019. godine izdana su i dva naloga u kojima se podsjeća policijske službenike na dužnost poštivanja temeljnih prava.
Pravobraniteljici onemogućen rad
U međuvremenu je Pučkoj pravobraniteljici, koja sada sudjeluje u Savjetodavnom odboru Nacionalnog mehanizma nadzora, uskraćeno pravo na podatke o osobama lišenima slobode i onima kojima je određeno bilo kakvo zadržavanje, zatvaranje ili smještaj u mjesto pod javnim nadzorom i koje ne mogu napustiti po svojoj volji.
To pravo nedvosmisleno, navodi se u izvještaju Pravobraniteljice, uključuje i nenajavljene obilaske policijskih postaja te pristup podatcima o iregularnim migrantima koji su u njima zadržavani.
“Međutim, i ove, kao i prijašnje dvije godine, MUP to uskraćuje. Naime, tijekom 2020. smo, sukladno ovlastima iz Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu (ZNPM), nenajavljeno obišli VI. PP Zagreb, PGP Cetingrad i PGP Hrvatska Kostajnica te niti u jednoj od njih nismo imali pristup evidencijama o postupanju s iregularnim migrantima koje se vode u informacijskom sustavu MUP-a, uz obrazloženje da za to nemamo ovlast, odnosno lozinku, a nije nam bilo omogućeno niti dobivanje ispisa traženih podataka”, navodi se u izvješću te dodaje kako je pristup pomoćnim neslužbenim evidencijama omogućen tek u PGP Hrvatska Kostajnica.
Pravobraniteljica je u 2020. otvorila 39 predmeta zbog nezakonitog postupanja prema migrantima te inicirala četiri sastanka s Europskom komisijom. Na nekima su nazočili i predstavnici MUP-a.
“Osim toga, održana su i dva sastanka s MUP-om bez prisustva EK, upravo zbog uskrate podataka. MUP, međutim, ustraje na svom tumačenju tvrdeći da ZNPM zbog nedorečenosti treba mijenjati, pri tome ne uzimajući u obzir odredbe OPCAT-a (Izbornog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja), i zanemarujući da su međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni po pravnoj snazi iznad zakona”, navodi Pravobraniteljica.
Broj postupanja
Prema Godišnjem izvješću o migracijama i azilu za RH, u 2020. godini evidentirano je 29.094 slučajeva postupanja prema osobama za koje je utvrđeno da su nezakonito prešle državnu granicu što predstavlja porast za 43,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prvih pet zemalja podrijetla osoba koji su nezakonito prešli državnu granicu su Afganistan (čiji državljani 30 posto svih nezakonitih prelazaka granice) zatim Pakistan, Bangladeš, Maroko i Sirija.
Piritom je tijekom 2020. godine zabilježeno ukupno 698 kaznenih djela iz članka 326. Kaznenog zakona koji se odnosi na protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH ili drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma, a broj počinitelja je 692. Tijekom 2019. godine zabilježeno je 946 takvih kaznenih djela, a 983 počinitelja.
Smanjenje otkrivenih kaznenih djela MUP objašnjava mjerama koje su uvedene za suzbijanje epidemije Covida-19 te razbijanjem krijumčarskih lanaca uslijed međunarodnih policijskih istraživanja.
Nezadovoljstvo Paktom
Više od 70 organizacija za zaštitu ljudskih prava, među kojima je i Centar za mirovne studije, izrazilo je zabrinutost kako novi Pakt o migracijama i azilu donosi rizik da se njime poveća usmjerenost na eksternalizaciju, odvraćanje, detenciju i vraćanje migranata. Smatraju kako nije iskorištena prilika da se zakonodavnim prijedlozima temeljito reformira Dublinski sustav jer odgovornost za ocjenu zahtjeva za azil u praksi i dalje ostaje na prvoj zemlji dolaska.
Nevladine organizacije ističu i kako se Paktom predlaže šira uporaba postupaka na granici, koji uključuju dužu detenciju. Navode kako se prijedlozima reforme, umjesto korigiranja odgovornosti među državama članicama EU, povećava pritisak na države članice koje se nalaze na vanjskim granicama EU-a i na zemlje zapadnog Balkana. Osim toga, smatraju da je predloženi postupak na granici zasnovan na dvije pogrešne pretpostavke – da većina osoba koje dolaze u Europu nema potrebu za zaštitom i da se zahtjev za azil može ocijeniti lako i brzo.
Rasprava o novom Paktu o migracijama i azilu odvija se u vrijeme posljednjih priprema za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor.
Početkom srpnja ove godine Europski je parlament usvojio rezoluciju u kojoj se navodi kako je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak, ali je i poziva da ukloni utvrđene nedostatke, osobito u pogledu osposobljavanja osoblja, broja osoblja i kapaciteta za zaštitu kopnene granice te da ustraje u procjeni poštovanja temeljnih prava nakon izvješća nevladinih organizacija i medija o zlostavljanju, nasilju i prisilnim vraćanjima (Tportal).
