Faktograf.hr

Samo činjenice

Govornik s “Festivala slobode” na Facebooku širi dezinformacije o cijepljenju iz Australije

Trener fitnesa Andrija Klarić titlovao je i objavio video iz Australije u kojem se lažno tvrdi da cjepiva ubijaju mlade ljude.

Gotovo 500 ljudi u samo jednom danu podijelilo je video koji je titlovao i na svoj Facebook profil postavio Andrija Klarić, trener fitnesa i jedan od govornika na prosvjedu “Festival slobode”, ujedno jedan od aktivnijih širitelja dezinformacija o Covidu-19 na društvenim mrežama.

U videu je prikazana ženska osoba koja se predstavlja kao australska medicinska sestra, a koja novinarima na antivakserskom prosvjedu u Australiji govori da je pandemija lažirana i da cjepiva protiv Covida-19 ubijaju ljude.

“Znamo što se događa, znamo da je ovo planirano”, tvrdi navodna medicinska sestra da bi kasnije u videu dodala:

“Mediji su, oprostite poštujem medije, molim vas da počnete govoriti istinu i molim vas da nam pomognete kako bismo mi pomogli vama jer ste svi vi na meti. Svaka osoba je na meti”.

Za svoju tvrdnju, naravno, ne nudi nikakve dokaze. Od početka pandemije Covida-19 u javnost redovito izlaze teoretičari zavjere s tvrdnjama da je pandemija Covida-19 izrežirana ili isplanirana u svrhu ostvarenja nekakve uglavnom nedefinirane agende sjenovite globalne elite.

Radi se o izvanrednoj tvrdnji koja sa sobom nosi i izvanredan teret dokazivanja. Međutim, nitko od zagovaratelja teze da je pandemija zapravo “plandemija” ne nudi baš nikakvu činjeničnu osnovu za svoje tvrdnje. Nitko od njih ne nudi ni odgovor na pitanje kako bi uopće bilo moguće inscenirati globalnu javnozdravstvenu ugrozu, s obzirom da bi u takvu zavjeru morali biti uključeni milijuni znanstvenika, liječnika i političara. U tajnosti organizirati takvu operaciju logistički bi bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće.

“Bolnice su pune cijepljenih pacijenata. U redu? Imam prijatelje koji rade u jedinici intenzivne njege gdje je trenutno 30 od 38 pacijenata cijepljeno. To je činjenica”, govori se u videu.

Citiranu tvrdnju nije moguće provjeriti, ali moguće ju je ispravno kontekstualizirati. Čak i ako je na intenzivnoj njezi u nekoj od australskih bolnica u momentu ovog prosvjeda bilo znatno više cijepljenih nego necijepljenih pacijenata, to ne znači apsolutno ništa.

Poznata je stvar da cijepljene osobe također mogu oboljeti i umrijeti od Covida-19, iako je šansa za to znatno manja nego kod necijepljenih. Prema podacima britanskog Nacionalnog statističkog ureda stopa smrtnosti od Covida-19 među necijepljenim osobama je čak 32 puta veća nego među cijepljenima.

Da cijepljene osobe rjeđe završavaju u bolnici, pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. To, doduše, vrijedi za države koje imaju nizak udio cijepljenih osoba u populaciji. U zemljama koje su cijepile visok postotak populacije, za očekivati je da će se u bolnicama češće pojavljivati cijepljeni pacijenti (jer je cijepljenih osoba u ukupnom broju znatno više od necijepljenih). Australija, inače, spada među zemlje s visokim udjelom cijepljenih; prema podacima stranice Our World in Data, u Australiji je barem jednu dozu cjepiva primilo oko 75 posto građana.

“[Cjepiva izazivaju] ozbiljne nuspojave. Govorimo o 20-godišnjacima koji su umrli. Ništa se ne javlja u medijima. Miokarditis je rijedak, to je rijetka srčana bolest, a odjednom svaki treći 20-godišnjak ima miokarditis. Znati li kamo to vodi? Do transplantacije srca. Gdje ćemo u Australiji doći do srca uz najnižu stopu donora organa na svijetu?”, kaže se u videu.

Kada bi tvrdnja o masovnoj raširenosti nuspojava cjepiva bila točna, to bi se vjerojatno odražavalo i na službenoj statistici. Međutim, službeni podaci ne pokazuju “da svaki treći 20-godišnjak” zbog cjepiva odjednom ima miokarditis.

Nuspojave cjepiva u Australiji prati agencija AusVaxSafety. Na njihovim službenim stranicama može se doznati da je neku vrstu nuspojave cijepljenja prijavilo visokih 43,8% Australaca koji su nakon cijepljenja ispunili anketu o sigurnosti cjepiva.

Međutim, radilo se uglavnom o blagim nuspojavama, poput boli na mjestu uboda ili opće slabosti. Ozbiljnije nuspojave, tj. nuspojave zbog kojih su morali potražiti liječničku pomoć iskusilo je samo 0,9% anketiranih.

Detaljnija izvješća o sigurnosti cjepiva koja se koriste u Australiji, a radi se o cjepivima Pfizera, Moderne i AstraZenece, također ne pokazuju drastičan porast slučajeva miokarditisa među cijepljenim osobama.

Miokarditis, inače, jest jedna od mogućih nuspojava cjepiva protiv Covida-19, posebno među mlađim osobama. No slučajevi miokarditisa izazvanog cijepljenjem izuzetno su rijetki. Puno veća je mogućnost da će se miokarditis (tj. upala srčanog mišića) razviti kao posljedica oboljenja od Covida-19, nego kao posljedica cijepljenja. Prema podacima američkog CDC-a, oboljenje od Covida-19 povećava rizik od miokarditisa za čak 16 puta.

Na koncu, treba se osvrnuti i na tvrdnju da miokarditis “vodi prema transplantaciji srca”. To je samo djelomično točno. Prema podacima sa stranice američke Zaklade miokarditis, transplantacija se pojavljuje kao potreba kod između 1 i 8 posto pacijenata kojima je dijagnosticirana ova bolest.

Nije baš precizna ni tvrdnja da Australija ima “najnižu stopu donora organa na svijetu”. Ta stopa u Australiji nije visoka, ali daleko je od najniže na svijetu.

Prema podacima Međunarodnog registra donacije organa i transplantacija, ta stopa u Australiji u 2019. je iznosila 21,6 na milijun stanovnika što je stavlja na 16. mjesto među državama za koje postoji evidencija. Na vrhu te liste je Španjolska s 49 donora na milijun stanovnika, slijede SAD sa stopom od 36,88 donora, a na visokom trećem mjestu je Hrvatska s 34,63 donora na milijun stanovnika.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.