Faktograf.hr

Samo činjenice

Da, i u Hrvatskoj umiru cijepljeni s dvije doze i to se ne krije

Portal Crodex netočno tvrdi kako se u Hrvatskoj skriva da i potpuno cijepljene osobe mogu umrijeti od Covida-19.
Izvor: Pixabay

Portal Crodex objavio je izrazito manipulativnu “vijest” o tome kako dvostruko cijepljeni umiru. Ova vijest je zastarjela na nekoliko nivoa, a služi stvaranju privida zataškavanja ove činjenice na domaćem terenu, nasuprot (naprednoj i transparentnoj) Švedskoj. U tekstu se navodi:

Zanimljivo je kako je sedmero preminulih štićenika doma bilo potpuno cijepljeno, odnosno primili su dvije doze. A kod nas takvih slučajeva nema.

U Švedskoj se o ovakvim stvarima izvještava faktično, bez senzacionalizma ili prikrivanja. I svakome je jasno da i cijepljeni šire zarazu i da mogu umrijeti.

Za početak, ova “vijest” je doslovno stara više od mjesec dana. Objavljena je u švedskom Expressenu 23. rujna, a Crodex ovo “otkriva” u prvim danima studenog.

Cjepiva ne štite od smrti

Nadalje, stara je vijest da ni jedno cjepivo ne štiti od smrti, već izaziva odgovor imunosnog sustava kako bi se organizam lakše izborio s infekcijom kada se sretne s patogenom. Pojedina cjepiva u stanju su suzbiti virus, što se dogodilo u slučajevima variole vere ili poliomijelitisa, čija divlja inačica gotovo ne postoji više na svijetu. No ove dvije bolesti nisu među zoonozama, što znači da im je sužen rezervoar za nove sojeve. Činjenica da je neki virus zoonoza otežava njegovu kontrolu procjepljivanjem ljudskih populacija.

Vakcine zbog promjenjive genetike virusa mogu imati ograničeno djelovanje usprkos neprestanom genetičkom “osvježavanju”, za što je primjer gripa. Zaštita cjepivom od gripe procjenjuje se na između 40 i 60 posto. Iz istog razloga cjepiva mogu biti i nemoguća, za što je još uvijek – i nakon 37 godina – primjer HIV.

U slučaju Covida, koji jest zoonoza, pokazalo se da cjepivo propušta, ali i štiti.

Štićenici domova za njegu starijih

Zašto se u državama s najvećim udjelom cijepljenih očekuje više slučajeva bolesti i smrti upravo među cijepljenima objašnjavali smo još ljetos. To se događa u više različitih zemalja, pa i u Švedskoj, Izraelu i Engleskoj. I cijepljeni obolijevaju i umiru, što se naziva probojem infekcije ili probojem cjepiva (vaccine breakthrough). Najosjetljivije su i dalje starije osobe, koje će usprkos cjepivu i dalje biti ranjivije od nekih necijepljenih osoba u tridesetim godinama života.

U predmetnom primjeru iz švedskog Överkalixa, radi se o skrbnicima staračkog doma. Tjedan dana prije smrti tih osmero štićenika, gotovo dvije trećine (65 posto) preminulih nakon pozitivnog testa na SARS-CoV-2 bili su štićenici domova za njegu starijih (Local). To nije dovelo do rasprave o beskorisnosti cjepiva, već o trećoj dozi.

Hrvatske zdravstvene institucije objavljuju udjele cijepljenih među teškim i smrtnim slučajevima

U nisko procijepljenim zemljama odnosi su nešto drugačiji – na štetu necijepljenih. Primjerice, od 50 preminulih u subotu u Hrvatskoj, njih 35 nije bilo cijepljeno, među kojima je i jedan 39-godišnjak, koji nije patio od drugih bolesti. No da i cijepljeni mogu umrijeti vidi se iz podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili Vladinih izvještaja o Covidu. Primjerice, u izvještaju objavljenom početkom listopada, cijepljeni s obje doze čine blizu 12 posto hospitalizacija.

Svaka sedma osoba preminula od Covida cijepljena je s obje doze.

Na 23. i 24. stranici vidljiva je detaljnija razrada, po dobi. Iz nje proizlazi da među cijepljenima s dvije doze nema preminulih, a mlađih od 60 godina.

Riječima Mirjane Kujundžić Tiljak, ravnateljice Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, koja je gostovala u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska“: “Svi mlađi od 55 godina koji su umrli od korone, a nisu imali druge bolesti, nisu bili cijepljeni”. Ona navodi i da je smrtnost smanjena, usprkos velikom broju infekcija.

Pored spomenutog, o umiranju dvostruko cijepljenih u hrvatskim bolnicama u medijima se izvještava još od početka srpnja.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.