Ponovo se šire davno opovrgnute priče da je SARS-CoV-2 blag virus zato što od njega umiru osobe koje boluju i od drugih bolesti.
Portal Crodex, pozivajući se na talijanski Il Tempo, prenosi sljedeću dezinformaciju (a vrlo sličnu vijest je na svojim web stranicama objavila i Slobodna Dalmacija):
Prema NOVOM izvješću (koje nije ažurirano od srpnja) Visokog instituta za zdravlje o smrtnosti od Covid-a, virus koji je bacio svijet na koljena ubio bi mnogo manje od obične gripe.
Čini se bizarno, ali prema statističkom uzorku medicinske dokumentacije koju je prikupio institut, samo 2,9% smrtnih slučajeva registriranih od kraja veljače 2020. bilo je posljedica Covid 19. Dakle, od 130.468 umrlih koje su registrirale službene statistike, u vrijeme pripreme novog izvješća, samo 3.783 bilo je zbog snage samog virusa…
Čak 67,7% imalo je više od tri bolesti zajedno, a 18% najmanje dvije zajedno
Portal propušta objaviti poveznicu na samo izvješće – umjesto toga, link čitatelja odvodi na Facebook stranicu portala Crodex. No, izvješće talijanskog zavoda za javno zdravstvo (ISS) javno je dostupno, jer se ona redovno objavljuju. Iz izvješća je vidljivo da navođenje podatka o “samo 3.783 preminula” od Covida nema puno veze s onim što u njemu doista piše.
Za početak, udio od 2,9 posto odnosi se na uzorak od 7.910 smrtnih slučajeva od ukupnih 130.468 zabilježenih u Italiji do tog trenutka. A sam ISS nazvao je ovakvu interpretaciju lažnom viješću.
❌Non è vero che solo il 2,9% dei #decessi attribuiti al #Covid19 è dovuto al virus
➡️Leggi le precisazioni sulle principali #fakenews relative all’ultimo Report decessi? https://t.co/7mIa5kmDf3 pic.twitter.com/zaMWtY5dUy
— Istituto Superiore di Sanità (@istsupsan) October 25, 2021
U svom priopćenju navode da izvješće ne navodi da je samo 2,9% smrtnih slučajeva pripisanih Covidu-19, već se postotak od 2,9% odnosi se na postotak pacijenata koji nisu imali dijagnosticirane druge patologije prije infekcije. To samo potvrđuje ranija saznanja da je postojanje kroničnih bolesti rizični faktor. Prema smrtovnicama ovih slučajeva Covid je odgovoran za daleko veći udio:
…COVID-19 je izravno odgovoran za smrt 89% osoba preminulih nakon pozitivnog testa na SARS-CoV-2.
Od početka pandemije bilježi se višak mortaliteta stanovništva, odnosno veći broj umrlih nego prethodnih godina, što se također periodično objavljuje, dodaju iz ISS-a. U Italiji se povodom ovog izvještaja pojavila i netočna vijest da je ISS promijenio statistiku, umanjivši broj preminulih od Covida.
Preskočen dio izvještaja o komplikacijama uzrokovanim Covidom
Ovo je dio izvještaja na koji se pozivaju autor Il Tempa, a onda i portal Crodex:
Ono što članak ne citira, a nalazi se na istoj stranici, samo niže je sljedeće:
Tu se navodi kako je čak 93,6 posto preminulih pretrpjelo akutni zastoj dišnog sustava, što se pripisuje komplikacijama zbog infekcije virusom SARS-CoV-2. Nadalje, otprilike četvrtini preminulih otkazali su bubrezi, petina je imala i sekundarnu infekciju, a oko desetine pacijenata pretrpjelo je i akutni miokarditis.
Novinari portala Open-online podsjećaju da čak 40 posto Talijana pati od više istovremenih kroničnih oboljenja i da je to udio koji će samo rasti. Prema podacima objavljenim 2017. godine, 24 milijuna Talijana bolovalo je od kronične bolesti, od kojih je 12,5 imalo barem dva takva oboljenja istovremeno.
Iznimno česta oboljenja s kojima se mirno može živjeti godinama
Na tom je tragu i reakcija znanstvenika iz ISS-a, profesora Ettora Mecciae na članak koji je objavio Il Tempo. Meccia navodi da su to iznimno česta kronična stanja koja se obično drže pod kontrolom lijekovima dulje vrijeme, ali u slučajevima infekcije pogoršavaju upalu:
Bez Covida bi većina od ovih 130.000 ljudi godinama živjela mirno, čak i s njihovim (kroničnim, op.a.) stanjima. I sigurno ne bi svi umrli kroz nekoliko tjedana od respiratornog zatajenja (93,6% komplikacija). Ne bi svi umrli od bilateralne upale pluća i akutne respiratorne krize ili akutnog zatajenja bubrega dva tjedna nakon infekcije virusom. Hipertenzija ne uzrokuje akutnu respiratornu krizu, ne uzrokuje multiorganski upalni sindrom. Ti ljudi nisu umrli od starosti, od dijabetesa, od visokog krvnog tlaka s kojim su godinama živjeli, nego od posljedica virusne infekcije.
Meccia navodi da se iz podataka ISS-a dâ iščitati kako je gotovo 20.000 ljudi u dobi od 20 do 70 godina sigurno umrlo od Covida.
To se čini malim u usporedbi s ukupnim brojem (od 130.000, op.a.), ali zamislite ako se pokaže da je 20.000 ljudi umrlo od nedavno odobrenog lijeka protiv migrene. Trebamo li nešto poduzeti ili ćemo slegnuti ramenima, pa toliko ih više gine u prometnim nesrećama? Činjenica je da ti ljudi bez Covida ne bi umrli.
Inače, prosječni očekivani životni vijek Talijana je veći od 83 godine.
Što to znači za Hrvatsku?
Činjenica da su osobe s komorbiditetima posebno ranjive na viruse nije posebnost ovog virusa, niti temelj za tvrdnju je bezopasan. Kada se ova priča pojavila prošle godine, podsjetili smo da Hrvatska, poput Italije, po starosti stanovništva vrlo visoko kotira na svjetskoj listi zemalja. Italija je druga po udjelu stanovnika starijih od 65 godina, a Hrvatska već osma.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti, a na vrhu su upravo ishemijske bolesti srca, s udjelom većim od petine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi kako su kardiovaskularne bolesti u 2016. godini bile su uzrok smrti u 45% slučajeva; umrlo je ukupno 23.190 osoba, 13.136 žena i 10.054 muškaraca. Četvrtina preminulih od srčanog udara umire u dobi do 64 godine.
Visoka je i prevalencija hipertenzije. Prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37%, što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti arterijskoga tlaka. Podsjetimo, to je najčešći komorbiditet u Italiji – čak 75 posto preminulih s COVID-om je imalo hipertenziju. Istraživanjima provedenim u Hrvatskoj 2003. g. (HZA) hipertenzija je zabilježena u 45,6% muškaraca i 43% žena odrasle dobi. Od toga je svega 58,6 % stanovnika svjesno svoje arterijske hipertenzije, od njih se liječi 48,4 %, a samo 14,8 % ih ima kontrolirani tlak.
Dijabetes i bolesti pluća
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2019. bilo 315.298 osobe sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti s udjelom od 5.4% u 2018. godini.
Ukupan broj utvrđenih slučajeva astme, KOPB-a i drugih kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti u djelatnosti opće medicine, prema podacima iz Hrvatskog zdravstveno – statističkog ljetopisa 2010. – 2014. godišnje je “plesao” oko stotinu tisuća.
Rak
Hrvatska već sada ima visoku smrtnost oboljelih od raka, koji se smatra vodećim javnozdravstvenim problemom u Hrvatskoj. U posljednjih se 15 godina godišnje u prosjeku dijagnosticira 11.760 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 10.150 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, potvrđeno je 23.650 slučajeva malignih bolesti (12.632 kod muškaraca i 11.018 kod žena) odnosno stopa incidencije iznosila je 566,6/100.000; 626,9/100.000 za muškarce i 510,2/100.000 za žene.
Sve ove osobe ranjive su na infekcije virusima, uključujući gripu i Covid-19.
