Porezna uprava krenula je u veliku akciju nadzora oko 50.000 obrtnika paušalista zbog navodnih poreznih zloporaba, točnije prikrivanja nesamostalnog rada, najavljivali su bombastično mediji krajem listopada.
Nadzor je u međuvremenu počeo, a Porezna uprava je na svojim internetskim stranicama objavila upitnik koji se šalje paušalnim obrtnicima.
Pobunili su se mnogi, jer su se pitali zašto država – nakon liberalizacije propisa oko paušalnih obrta i podizanja poreznog praga – sada ide u njihovu kontrolu?
Zloupotrebe?
„Tijekom porezne reforme prepoznata je potreba za poticanjem razvoja malih poduzetnika ponajviše obrtnika koji samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost. Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja omogućene su im potpore za samozapošljavanje te su izmijenjeni propisi čime je proširen krug obrtnika koji dohodak mogu i žele utvrđivati u paušalnom iznosu. Međutim, primijećene su pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta“, piše Porezna uprava na svojim stranicama.
Također podsjećaju na zakonske odredbe sadržane u članku 12.a Općeg poreznog zakona i članku 27.a Zakona o porezu na dohodak i obilježja nesamostalnog rada. Iz Porezne uprave su za Faktograf također naveli da „pri utvrđivanju elemenata nesamostalnog rada svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni. Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla“.
Značajan rast broja korisnika
Prema podacima koje je Faktograf dobio od Porezne uprave, vidljiv je značajan rast broja obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez plaćaju paušalno u odnosu na ukupan broj obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Rast je bio s 3,53% u 2011. godini na 48,07% u 2021. godini. Najveći opseg provjera odnosit će se na porezne obveznike koji obavljaju djelatnosti J – Informacije i komunikacije, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i S – Ostale uslužne djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti te koji nisu obveznici fiskalizacije, budući da je najveći porast broja paušalnih obrtnika zabilježen upravo u tom djelatnostima.
Tko je dakle kriv? Osobe koje su otvarale paušalne obrte nakon što su pravila liberalizirana i porezni prag podignut na 300.000 kuna ili oni koji su ta pravila liberalizirali, pa onda, kako tvrde, utvrdili ‘pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta’?
HOK navodi da tako mladi ostaju u Hrvatskoj
Za Hrvatsku obrtničku komoru (HOK) stvari su jasne. Što se tiče razgraničenja toga što je poslovni odnos, a što prikriveno zaposlenje navode da je „u odredbama Općeg poreznog zakona pobrojano 18 indikacija koje mogu upućivati na prikriveno zaposlenje, i velik broj njih je dvojben po pitanju razlikovanja poslovnog odnosa i prikrivenog zaposlenja“.
U HOK-u rast paušalaca tumače željom i potrebom za „samoostvarenjem, realizacijom vlastitih poslovnih ideja te samostalnim raspolaganjem vremenom i novcem, a obrt se nametnuo kao najbolji mogući izbor, pogotovo zbog jednostavnosti registracije i poslovanja te niskog rizika u slučaju neuspjeha“.
Registracija obrta je u potpunosti besplatna i jednostavna, može se obaviti u par klikova mišem preko platforme e-Obrt, navode iz HOK-a te ističu da se obrtom „omogućava legalno poslovanje i samostalnost u raspolaganju vremenom i novcem, što sigurno pogoduje velikom broju mladih u njihovoj želji da ostanu u Hrvatskoj i ovdje ostvare svoje potencijale“.
Dodaju i da je “potrebna kontrola onih za koje postoji opravdana sumnja u zloupotrebu, a ne široko prema svima“. Protive se stvaranju „negativne medijske slike o obrtnicima koji su kao svoj način poslovanja izabrali zakonom dopušteno paušalno oporezivanje dohotka, kolektivno ih prikazujući kao ‘nepoštene’ čime se čini šteta njihovom ugledu i poslovanju. Uvođenje ovog upitnika osim što obrtnike administrativno opterećuje, prije svega ih diskriminira u poslovnom okruženju“.
Odvjetnica navodi kako se propituje svaki pojedini slučaj
Kada govorimo o kriterijima koje osoba mora zadovoljiti da ne bi pripala u kategoriju običnog radnog odnosa, odvjetnica Dora Ljevar pojašnjava da se stanje ocjenjuje u svakom pojedinom slučaju te da nema univerzalnog odgovora.
„No, postoje kriteriji kada je u pitanju paušalni obrt i uvjeti koje morate zadovoljiti kako obrt ne bi bio klasificiran kao običan radni odnos. Inspekcija donosi odluke od slučaja do slučaja i postoji jako puno faktora o kojima vlasnik paušalnog obrta mora razmišljati kad kreira svoje poslovanje i poslovne odnose s klijentima. Obrt treba imati više klijenata, no ne postoji specificiran broj, a nije ni dovoljno da imate više od jednog klijenta. Ako imate dva klijenta može se pretpostaviti da je riječ o prikrivenom radnom odnosu, a ne o samostalnom radu, ako se uz ostale okolnosti utvrdi da se ti klijenti prema obrtniku ponašaju kao poslodavci, a obrtnik prema njima kao njihov zaposlenik. S obzirom na to da se bavim savjetovanjem paušalnih obrtnika, ali i kompanija koje surađuju s njima, iz iskustva mogu reći da sve ovisi od slučaja do slučaja“, kazala je za Faktograf.
Iz Porezne uprave su nam rekli da je u ovom trenutku na temelju postavljenih kriterija postupkom provjere obuhvaćeno 6,42 % paušalnih poreznih obveznika (3.771 od ukupno 58.769 paušalnih obrta – stanje na dan 11.10.2021.). Od tog broja je poslano 3224 (85,8%) poziva na popunjavanje Upitnika NR radi provjere ima li elemenata kriterija nesamostalnog rada, a PU je zaprimila oko 83% popunjenih Upitnika NR.
Vlada je, dakle, poreznim izmjenama omogućila pojačan ulazak u paušal, a sada je krenula u pojačanu kontrolu. Ljevar na to kaže da se samozapošljavanje potiče na različite načine, „i to je dobar način za legalizaciju sive ekonomije, no zakonska regulativa ima neke praznine i ponekad nije jasna, a ponekad se ne može svaka životna situacija regulirati zakonom. Svaki problem se može prevenirati uz adekvatnu pomoć i savjetovanje, ali i postaviti poslovne procese na način koji će biti usklađen s regulativom“.
Provođenje nadzora nije ništa novo i ovo nije prvi put da se kontroliraju paušalni obrtnici, dodaje Ljevar, a prema njenom iskustvu, ako je osoba dobro pripremljena, ima sve potrebne argumente i prati regulativu, ne treba strahovati od poreznog nadzora.
„Bitno je znati da regulativa nije striktna, što ima i svoje dobre, ali i loše strane. Ovo omogućuje i veću razinu fleksibilnosti i razumijevanje od strane Porezne uprave, ali, ponavljam, postoji velika razlika ako se nenamjerne greške događaju kad zakonska regulativa nije posve jasna i ako netko uistinu zlorabi zapošljavanje putem paušalnog obrta“, ističe.
Stoga, ako je netko, recimo, dao otkaz u firmi i potom nastavio suradnju isključivo s tom istom firmom, ali putem paušalnog obrta, možda ima razloga za brigu.
U HOK-u činjenicu da regulativa nije striktna vide kao problematičnu i ističu da upravo „sva ‘obilježja kriterija’, a osobito ‘kontrola ponašanja’ iz prvog podstavka u smislu kontrole ‘što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva’ ostavljaju previše prostora slobodnoj procjeni, različitoj od jedne do druge osobe koja će provoditi kontrolu“. Smatraju da je upravo tom odredbom stvorena prevelika pravna nesigurnost u kojoj pravni subjekt nikada do kraja ne može biti siguran radi li nešto propisno ili nepropisno.
Kontrola se odnosi i na kompanije koje posluju s vlasnicima paušalnih obrta
„Ako se ustraje na primjeni obilježja kriterija za procjenu nesamostalnog rada, u cilju jednakih uvjeta za sve gospodarske subjekte, ovakva ograničenja treba izričito primjenjivati i za slučajeve korištenja usluga obavljenih od strane pravnih osoba, sukladno postojećem članku 12. Općeg poreznog zakona. Korištenje poreznih pogodnosti i prikrivanje nesamostalnog rada jednako se može pojaviti i kod obveznika poreza na dobit, kao i kod prekogranične poslovne suradnje, te Hrvatsku obrtničku komoru zanima zašto u pokretanje ovakve vrste nadzora nisu uključena trgovačka društva i ostali gospodarski subjekti“, dodaju.
Ljevar kaže da „ne treba zaboraviti da se ova kontrola i inspekcija odnosi i na kompanije koje posluju s vlasnicima paušalnih obrta. Oni solidarno odgovaraju za obveze paušalista, tako da će za razlike u porezima i doprinosima biti odgovorni svi koji u tome sudjeluju. Odgovornost leži na obje strane, neovisno o tome kako je i na čiji nagovor došlo do tog načina poslovanja“.
Međutim, koliko će kompanije solidarno sudjelovati još nije jasno.
Na naše pitanje koliko je kazni dosad naplaćeno, u kojem iznosu te od koga (paušalnih obrtnika ili poslodavaca), iz Porezne uprave su nam odgovorili da „budući da su postupci još uvijek u tijeku u ovom trenutku ne raspolažemo s informacijom u koliko slučajeva će doći do utvrđivanja takve obveze“.
