Ocjena točnosti

Vlada Horvata brani poraznim podacima o obnovi nakon potresa

Da obnova ne teče brzinom kojom bi trebala pokazuju i podaci koje je Vlada popisala kao odgovor na zahtjev opozicije za smjenu ministra.
foto HINA/ Tomislav Pavlek/ tp

„Mi ćemo saborsku raspravu iskoristiti kako bismo još jednom transparentno, s konkretnim brojkama, predstavili sve što je do sada učinjeno u vezi s obnovom od potresa, kako na području Zagreba i šire okolice, tako i na Banovini. Ova Vlada taj proces vodi odgovorno od samoga početka, iako se nitko od nas dosad nije susreo sa situacijom u kojoj nas je istodobno snašla globalna pandemija, dva razorna potresa u relativno kratkom vremenu, a sada i bujajuća inflacija. (…) No, ono što je važno za mene kao ministra i što ću još jednom ponoviti u Saboru jest da je obnova krenula u punom smislu te riječi“, kazao je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u intervjuu Večernjem listu.

Rekao je kako je sada nakon početnog zbrinjavanja ljudi krenula i konstrukcijska obnova te dodao:

„Naravno, sve će to iziskivati velike financijske obaveze, zbog čega je bilo važno pronaći i osigurati alternativne izvore financiranja, što smo također uspjeli“.

Vezano za Horvatove riječi kako Vlada proces obnove vodi odgovorno od samog početka, treba podsjetiti da je Vladi trebalo šest mjeseci od zagrebačkog potresa da se donese prvi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, da bi se nakon godine dana ustanovilo da zakon otežava proces obnove te je u jesen 2021. donesen novi.

Da obnova ne teče brzinom kojom bi trebala pokazuju i podaci koje je zapravo u obranu ministra Horvata, a kao odgovor na zahtjev opozicije za izglasavanje nepovjerenja tom ministru, iznijela sama Vlada.

Vlada je, podsjetimo, bez previše riječi, na nedavnoj sjednici usvojila dokument kojim staje iza ministra Horvata o čijem će se radu idući tjedan raspravljati u Saboru. Vlada u dokumentu polemizira s podacima koji su izneseni u opozicijskom prijedlogu, ali niti ovi koja ona iznosi ne pokazuju zavidne rezultate.

Tek je 22 posto podnesenih zahtjeva dobilo neki odgovor, a uglavnom su riješeni oni o dodjeli novčane pomoći

Kad je riječ o prvom potresu koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb i okolicu, do kraja siječnja ove godine u Gradu Zagrebu ukupno je pregledano 24.078 zgrada.

Zahtjeva za obnovu podneseno je 4.047, a donesenih akata je 755, što predstavlja tek 18,65 posto riješenih zahtjeva.

Nešto je bolja situacija s provedbom javnog poziva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu, gdje je podneseno 2.173 zahtjeva, a riješeno ih je 1.774, što predstavlja 81,64 posto.

U Krapinsko-zagorskoj županiji ukupno je pregledano 409 zgrada, podneseno je 253 zahtjeva, od kojih je tek nešto više od četvrtine rezultiralo donošenjem akata.

U Karlovačkoj županiji je od 216 zahtjeva riješeno njih osam, što je manje od četiri posto.

„Kada je riječ samo o Gradu Zagrebu, od objave Javnog poziva za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice, odnosno od 2. lipnja 2020. godine do 31. siječnja 2022. godine doneseno je ukupno 2.529 akata (40,66%), odnosno u 20 mjeseci je riješeno 126 zahtjeva mjesečno. Ovdje je važno istaknuti da se do Petrinjskog potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine postupalo samo po zahtjevima za obnovu s područja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, no nakon Petrinjskog potresa se moralo prerasporediti raspoložive resurse i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju te uzimajući u obzir i činjenicu da je Petrinjskim potresom prouzročena i šteta na području Grada Zagreba i ostalih županija, ne može se izolirano promatrati samo Grad Zagreb“, pravda se Vlada.

Tempom od spomenutih 126 zahtjeva mjesečno, trebalo bi više od četiri godine samo da se riješe svi zahtjevi koji su, uz složenu proceduru, uspjeli biti podneseni na području Zagreba, pri čemu treba imati na umu da se do sada glavnina riješenih zahtjeva odnosila na uplaćivanje novčane pomoći, a da će sa stvarnom obnovom ići teže.

Na području Sisačko-moslavačke županije podneseno je 10.162 zahtjeva, a doneseno je 1.110 akata, odnosno riješeno je nešto više od 10 posto zahtjeva.

Zbirno, do 31. siječnja 2022. godine Ministarstvo je vezano za potrese zaprimilo 17.403 zahtjeva, od čega je njih 2.183 zaprimljeno po Javnom pozivu za novčanu pomoć te njih 15.269 po Zakonu o obnovi. Do 31. siječnja 2022. izdano je 3.763 odluka, rješenja ili zaključaka koji su proslijeđeni provedbenim tijelima za obnovu (Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu).

Riješen je dakle svaki peti podneseni zahtjev. Međutim, tu opet treba imati u vidu da se polovica tih riješenih predmeta odnosi na jednokratnu novčanu pomoć, ne na složeniju obnovu.

Sredstva osigurali, ali će ih morati vratiti?

Vezano za drugi dio Horvatove tvrdnje o osiguranim sredstvima, Vlada se u dokumentu hvali što je sve osigurala iz dodatnih izvora.

Važno je istaknuti, navode, kako je iz Fonda solidarnosti Europske unije, na temelju zahtjeva Vlade RH, dodijeljeno 683,7 milijuna eura pomoći za sanaciju štete temeljem potresa iz ožujka 2020. te 319,2 milijuna eura pomoći za sanaciju štete temeljem potresa iz prosinca 2020.

„Republika Hrvatska sklopila je Ugovor o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva. Ukupna vrijednost zajma iznosi 200 milijuna USD, od čega je 180 milijuna USD namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 15 milijuna USD za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te 5 milijuna USD za upravljanje projektom. Ističe se, nadalje, da je sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) poglavlje o financiranju obnove zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (poglavlje C6.1.). Unutar navedenog poglavlja ima više stavaka koji su vezani konkretno uz obnovu i potres pa se tako ističe točka C6.1. R1-I2 Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom gdje je planirano 4,4 milijardi kn“, navodi se.

Međutim, osim osiguranja sredstava bitno je i mogu li se ona iskoristiti, a tu i sama Vlada iznosi porazne postotke.

Kad je riječ o sredstvima Fonda solidarnosti za obnovu u Zagrebu, od odobrenih 5,1 milijarde kuna, temeljem podnesenih zahtjeva za naknadnu sredstava do kraja siječnja je, prema Vladinom dokumentu, isplaćeno 162,7 milijuna kuna, što je tek nešto više od tri posto sredstava.

U međuvremenu je, podsjetimo, Europska komisija najprije tvrdila da produženja roka neće biti te se sva sredstva moraju iskoristiti do kraja lipnja, da bi potom predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nakon današnjeg sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem na Twitteru napisala: “Razgovarali smo o obnovi koju pomaže i Europska unija nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Zbog izvanrednih okolnosti, Komisija će blagonaklono gledati zahtjev za produženje roka za korištenje novca iz Fonda solidarnosti za lipanj 2023. godine”.

Ministar Horvat i dalje tvrdi da će se sva sredstva iskoristiti.

U spomenutom intervjuu Večernjem listu ustvrdio je: „Razlog za optimizam nam daje sve veći broj zaprimljenih zahtjeva za nadoknadu sredstava, koji su danas na razini od gotovo 600 milijuna kuna. Tome valja dodati i podatak o dosad zaprimljene 564 prijave vrijedne 12,1 milijarde kuna, od čega je već sklopljeno 347 ugovora u vrijednosti 8,4 milijarde kuna“.

Zahtjevi za nadoknadu sredstava su se, znači, popeli na nekih 12 posto predviđenih sredstava, a do kraja prvog roka je svega četiri mjeseca.

 

Napomena: U tekst je naknadno uvrštena objava predsjednice Komisije na Twitteru.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.