Razotkriveno

Nije točno da je ruska invazija morala biti izvedena da bi se spriječio nadolazeći “pokolj” na istoku Ukrajine

Ruska akcija se nije koncentrirala isključivo na vojne ciljeve. Portal Logično slijedi uobičajeni arsenal ruske propagande.
EPA/SERGEY DOLZHENKO

Portalno Logično rusku invaziju na Ukrajinu prikazuje kao jedini mogući izbor da se „spriječi pokolj“ od strane „pronacističkih snaga“ nad „narodom Donbasa i Luganska“.

Članak o invaziji (arhiviran ovdje) počinje nekritičkim prenošenjem stavova ruskog Ministarstva obrane po kojem akcija nije usmjerena protiv civila.

„Informacije s terene govore da ruske oružane snage ne gađaju ukrajinske gradove, tako da nema prijetnje za civile, priopćilo je u četvrtak rusko Ministarstvo obrane.

Precizno oružje samo neutralizira vojnu infrastrukturu, mjesta protuzračne obrane, vojne zračne luke i zrakoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine, naglasila je obrana“, navodi se.

Napadani su i civilni ciljevi

Takve tvrdnje ruske strane, međutim, pokazale su se kao netočne.

Ruska vojska napala je niz ukrajinskih gradova, a s terena stižu i vijesti o civilnim žrtvama.

Brojni su mediji izvijestili kako je u jutarnjim satima u petak granatirana zgrada u samom Kijevu, prikazana i na naslovnoj fotografiji ovog teksta (1, 2)

Civilni ciljevi gađani su i u Harkivu, a tijekom dana izvješteno je i o granatiranju vrtića koje je korišteno kao sklonište u mjestu Okhtyrka te sirotišta u Volzelu. 

Ukrajinske vlasti zbog granatiranja civilnih ciljeva najavljuju kako će tražiti istragu Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. UN procjenjuje da je u dva dana invazije Ukrajinu napustilo više od 100 tisuća stanovnika.

Minsk II nije ispoštovala ni ruska, niti ukrajinska strana

„Dogovor iz Minska 2 je potkopala Ukrajina, samo što se to ne spominje. Koncentracija zapadnog oružje natjerala je Putina na ovaj radikalan, ali vjerojatno razumljiv potez. Vladimir Putin je imao dva izbora: ostaviti narod Donbasa i Luganska pronacističkim snagama koje su stvorile i financirale zapadne obavještajne službe ili spriječiti pokolj, što je upravo učinio kao i za Krim“, navodi se u članku Logičnog.

Dogovore iz Minska iz 2014. i 2015. godine nije do kraja ispoštovala niti jedna strana. Minsk II je predviđao niz mjera koje su uključivale prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, puštanje ratnih zarobljenika, kao i Ustavne promjene sa strane Ukrajine koje su dijelovima Donbasa trebale omogućiti određeni stupanj autonomije (oko kojeg nikad nije postignut dogovor), dok bi Ukrajina vratila kontrolu nad svojim istočnim granicama. Iako je došlo do stanovitog smirenja, borbe nisu nikada do kraja prestale. Prema procjenama UN-a, u razdoblju između 14. travnja 2014. i 21. veljače 2022. u istočnoj Ukrajini poginulo je između 14.200 i 14.400 ljudi, od kojih 3.407 civila, 4.400 ukrajinskih vojnika i 6.500 pripadnika pobunjenih naoružanih grupa. Ranjeno je 39.000 osoba, od kojih 7 do 9 tisuća civila.

Uoči opće invazije na Ukrajinu, Rusija je 21. veljače službeno priznala odmetnute pokrajine Lugansk i Donjeck te tamo poslala svoje trupe, da bi pritom ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio kako sporazumi iz Minska više ne vrijede, optužujući ukrajinsku stranu za njihovu propast.

Portal Logično slijedi ruski propagandni narativ u karakteriziranju Kijeva i ukrajinskih snaga kao „pronacističkih“ o čemu smo već pisali. Nikakvih naznaka nadolazećeg „pokolja“ koji se spremao u istočnim pokrajinama Ukrajine nije bilo, niti su na to upozoravale međunarodne organizacije.

Također, aneksija Krima nije izvedena zbog neposredne prijetnje „pokoljem“ nad tamošnjim stanovništvom, već je Putin kao odgovor na Euromajdan 2014. prekršio međunarodno pravo, želeći osigurati rusku mornaričku flotu koja je smještena na tom poluotoku. Većinsko rusko stanovništvo Krima izjasnilo se za priključenje Rusiji na referendumu upitne legalnosti.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.