Razotkriveno

Ukrajina nije isprovocirala rusku invaziju

Docentica na Hrvatskim studijima Jelena Jurišić tvrdi da je Ukrajina isprovicirala rusku invaziju granatiranjem Donbasa i najavom gradnje nuklearne bombe. To nije utemeljeno.
EPA/SERGEY DOLZHENKO

Jelena Jurišić, docentica na Odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija, dala je intervju za tjednik Novosti u kojem netočno i neutemeljeno tumači navodne razloge ruske invazije na Ukrajinu.

“Zašto je prekipjelo? Teško je reći sa sigurnošću, ali čini mi se da je kap koja je prelila čašu bilo bombardiranje pobunjenih regija Donbas i Lugansk protekli vikend. Zelenski je, uz to, u Munchenu rekao da Ukrajina namjerava ponovo sazvati potpisnike Budimpeštanskog memoranduma, izaći iz njega, opet postati nuklearna sila i napraviti bombu za što je dobio veliki aplauz koji je trajao gotovo punu minutu”, izjavila je Jurišić (arhivirano ovdje).

Izvještaj Specijalne misije za monitoring Ukrajine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) doista bilježi toga vikenda, od 18. i 20. veljače, natprosječni broj kršenja primirja u Donbasu. Ovaj rudama bogati kraj na istoku Ukrajine obuhvaća regije Donjeck i Lugansk s tzv. narodnim vladama, DPR i LPR.

Većina eksplozija dogodila se na strani koju kontrolira Ukrajina

No, većina eksplozija dogodila se strane crte razgraničenja koju kontrolira Ukrajina, a ne separatisti. U izvještajima su područja pod ukrajinskom vlašću titulirana su kao ona “pod kontrolom vlade”. U Donjecku su taj vikend  zabilježili 2.158 kršenja primirja, uključujući 1.100 eksplozija.

Većina slučajeva kršenja primirja zabilježena je 19. veljače ujutro u područjima istočno, istočno-jugoistočno i jugoistočno od Svitlodarska (pod kontrolom vlade, 57 km sjeveroistočno od Donjecka), uvečer i u noći 18. na 19. i 19. na 20. veljače u područjima sjeverno, sjever-sjevero-istočno i sjever-sjeverozapadno od Shyrokynea (pod kontrolom vlade, 100 km južno od Donjecka) i ujutro 19. veljače u blizini Staromykhailivka (pod kontrolom vlade, 15 km zapadno od Donjecka). U prethodnom izvještajnom razdoblju Misija je zabilježila 591 slučaj kršenja primirja u regiji.

Ovako OESS izvještava o zbivanjima u Lugansku, gdje bilježe 1,073 slučajeva kršenja primirja, uključujući 926 eksplozija:

Većina slučajeva kršenja primirja zabilježena je u područjima u blizini crte razdruživanja pokraj Stanytsia Luhanske (pod kontrolom vlade, 16 km sjeveroistočno od Luhanska) tijekom dana 19. veljače, te u područjima unutar i blizu područja razdruživanja u blizini Zolotea (pod kontrolom vlade, 60 km zapadno od Luganska) tijekom dana i navečer 18., 19. i 20. veljače.

Tko je pucao?

OESS ni u jednom od svojih izvještaja ne sudi koja je strana pucala. Njihova misija obuhvaća patrole, pregled terena i razgovore sa stanovništvom, ali zonu nadziru i desecima kamera postavljenih uz liniju razgraničenja te dronovima. Temeljem snimki i izlazaka na teren bilježe kakvo je naoružanje upotrebljeno (projektil, bomba, lako oružje), broj eksplozija i njihovu lokaciju.

Iz snimaka je moguće rekonstruirati gdje se projektili nalaze u odnosu na kameru, odnosno iz kojega smjera dolaze i kamo su upućeni. Ovakve snimke, primjerice, zabilježili su fiksnom kamerom u siječnju 2018. u Donjecku:

Temeljem tih podataka moguće je pretpostaviti tko je pucao i na koga. Međutim, ta informacija je dio internih izvještaja OESS-a, ne onih koji se predočavaju javnosti.

Budući da je Rusija jedna od članica OESS-a i o njenom pristanku ovisi postojanje misije za monitoring, kao i opseg te oblik podataka koji će se predočiti o rezultatima nadzora, ovi podaci nisu pušteni u javnost. Većina pripadnika misije OESS-a napustila je Ukrajinu i o produljenju mandata bi trebalo biti odlučeno do kraja mjeseca.

SAD optužuje Rusiju da laže

Spor oko izvora ove vatre zasigurno neće biti usuglašen između Ukrajine i Rusije, jer se međusobno optužuju. Zapadne sile, koje unisono podržavaju Ukrajinu, barem dio projektila koji je razarao područje pod kontrolom separatista pripisuju samim separatistima.

Dok se blizu ukrajinske granice gomilala ruska vojska, potpredsjednica SAD-a Kamala Harris toga je vikenda, 19. veljače, na godišnjoj Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu artikulirala stav svoje vlade o lažnim povodima za napad na sljedeći način:

“Ruska agresija djeluje po vlastitom priručniku, a on nam je svima previše poznat. Rusija će tvrditi da ne zna i da je nevina. Stvorit će lažni izgovor za invaziju, a skupljat će trupe i vatrenu moć na vidljivom mjestu.”

Rat snimkama

Vladimir Putin je u ponedjeljak nakon toga rekao da ukrajinske vlasti “ne zanima mirno rješenje”, tvrdeći da Ukrajinci “pokušavaju uspostaviti blitzkrieg u Donbasu”. Tome u prilog trebala je poslužiti i poruka Denisa Pušilina, čelnika samoproglašene Donjecke Narodne Republike. On je objavio video u kojem najavljuje “hitnu” evakuaciju.

U jednom trenutku u videu Pušilin kaže “danas, 18. veljače”. Ali BBC-jeva analiza metapodataka pokazala je da je ovaj video nije snimljen u panici, niti 18. veljače, već unaprijed – dva dana ranije. To nije jedini materijal sumnjivog kredibiliteta vezan za stvaranje narativa o ukrajinskim napadima kojim se bavio BBC, ali i drugi mediji.

Reuters je, primjerice, prenio i da su separatisti optužili Kijev za teroristički napad i ubojstvo tri civila, improviziranom eksplozivnom napravom. Međutim, prizor automobila ne izgleda uvjerljivo.

Žrtve pronađene u automobilu imale su, kako tvrdi novinar televizije France24 James Creedon, rezove na glavi koje nalikuju posljedicama autopsije, a ne eksplozije što izaziva sumnju da su trupla donesena iz mrtvačnice. Nadalje, iako su razneseni prozori na automobilu, oko vozila nije bilo razbijenog stakla. Nije bilo ni registracijskih tablica, iako dio karoserije na kojemu stoje tablice nije raznesen. Rupe na karoseriji izgledaju kao da su napravljene mecima, a ne šrapnelima.

Povjerenje koje Jurišić daje ruskim tvrdnjama o ukrajinskim provokacijama tijekom vikenda uoči invazije zato u krajnjoj liniji treba uzeti s rezervom. U konačnici, i s druge strane stižu nepouzdani materijali o toku invazije (BBC).

Zelenski nije najavio gradnju nuklearne bombe

Tvrdnja da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u svom govoru na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu rekao da Ukrajina namjerava “opet postati nuklearna sila i napraviti bombu”, pak, nije točna..

Snimka govora ukrajinskog predsjednika dostupna je ovdje, a ukrajinski portal The Kyiv Independent objavio je i transkript čitavog govora na engleskom jeziku. Evo što je Zelenski rekao u Münchenu:

“Ukrajina je dobila sigurnosne garancije kako bi odustala od trećeg najvećeg svjetskog nuklearnog kapaciteta. Mi to oružje nemamo. Također nemamo nikakvu sigurnost. Također nemamo ni dio teritorija naše države koji je veći od teritorija Švicarske, Nizozemske ili Belgije. I što je najvažnije, nemamo milijune svojih sugrađana. Ništa od toga nemamo. Stoga, nešto ipak imamo; imamo pravo zahtijevati odustajanje od politike popuštanja kako bi osigurali sigurnost i mirovne garancije.

Ukrajina je od 2014. tri puta pokušala sazvati konzultacije s državama jamcima Budimpeštanskog memoranduma. Tri puta nismo uspjeli. Danas će to Ukrajina napraviti četvrti put. Ja ću kao predsjednik to napraviti prvi put. Ali i ja i Ukrajina to radimo zadnji put. Pokrenut ću konzultacije o okvirima Budimpeštanskog memoranduma. Ministar vanjskih poslova dobio je zadaću da ih sazove. Ako opet ne dođe do konzultacija ili ako njihov rezultat ne bude garancija sigurnosti za našu zemlju, Ukrajina će imati svako pravo vjerovati da Budimpeštanski memorandum nije važeći i da je upitan čitav paket odluka iz 1994. godine.

Također predlažem sazivanje summita stalnih članica UN-ovog Vijeća sigurnosti u narednim tjednima, uz sudjelovanje Ukrajine, Njemačke i Turske kako bi adresirali sigurnosne izazove u Europi i razradili nove, efektivne sigurnosne garancije za Ukrajinu. Garancije nam trebaju odmah, jer dok god nismo članica NATO saveza se zapravo nalazimo u sivoj zoni, u sigurnosnom vakuumu.

Što još možemo napraviti odmah? Nastaviti podržavati Ukrajinu i njene obrambene kapacitete. Osigurati Ukrajini jasnu europsku perspektivu, alate za podršku koji su dostupni državama kandidatima te jasan i sveobuhvatan vremenski okvir za pridruživanje NATO-u. Možete podržati transformaciju naše zemlje, osnovati fond za stabilnost i rekonstrukciju Ukrajine, pokrenuti program opskrbe Ukrajine najnovijim naoružanjem, mašinerijom i opremom za našu vojsku, vojsku koja štiti čitavu Europu. Možete razviti učinkovit paket preventivnih sankcija za obeshrabrivanje agresije. Možete jamčiti energetsku sigurnost Ukrajine, osigurati njenu integraciju u energetsko tržište EU kad se Sjeverni tok 2 bude koristio kao oružje.”

Predsjednik Ukrajine, dakle, nije najavio da njegova država namjerava graditi nuklearnu bombu. Nije ni eksplicitno kazao ni da će Ukrajina izaći iz Budimpeštanskog memoranduma, već da će to napraviti ako potpisnici sporazuma i četvrti put budu ignorirali ukrajinski poziv na razgovor.

Budimpeštanski memorandum na koji se Zelenski referira je sporazum iz 1994. godine, kojim je Ukrajina pristala odreći se nuklearnog arsenala naslijeđenog nakon raspada SSSR-a. Jamci sporazuma su Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, a iste sigurnosne garancije kao Ukrajina su tada dobili i Bjelorusija i Kazahstan.

Ukrajinski nuklearni arsenal time je prešao pod kontrolu Rusije, a Ukrajincima je zauzvrat zajamčeno da će se poštivati njihova nezavisnost i suverenitet u postojećim granicama, da će se potpisnici sporazuma suzdržavati od prijetnji ili korištenja sile prema Ukrajini, da će se suzdržati od ekonomskog pritiska kako bi utjecali na ukrajinske odluke, da će se suzdržati od korištenja nuklearnog oružja u Ukrajini te da će se odmah tražiti postupanje Vijeća sigurnosti UN-a ako Ukrajina postane žrtva agresije ili prijetnje nuklearnim oružjem.

Sva navedena obećanja je, naglasimo još jednom, Ukrajincima dala upravo Rusija. Obveze preuzete Budimpeštanskim memorandumom Rusija je stoga prekršila još 2014. aneksijom Krima i podrškom pruženom proruskim separatistima u Donbasu, da bi ovogodišnjom invazijom na Ukrajinu samo potvrdila kako se ne namjerava držati preuzetih obveza.

Je li Ukrajina ikad najavila da će proizvesti bombu?

Dva dana nakon govora koji je Zelenski održao u Münchenu, ruski predsjednik Putin je osudio navodnu ukrajinsku najavu o gradnju nuklearnog oružja.

“Znamo za izjave u kojima je bilo rečeno da Ukrajina namjerava razviti vlastita nuklearna oružja i to nisu prazne prijetnje”, citira Putinove riječi ruska državna novinska agencija TASS u izvještaju od 21. veljače.

Ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform 23. veljače prenijela je tvrdnju Oleksija Danilova, sekretara ukrajinskog nacionalnog vijeća za obranu i sigurnost, koji je kazao da Ukrajina nema namjeru razvijati nuklearnu bombu.

“Predsjednik nije govorio o razvoju nuklearnog oružja. Predsjednik je ukazao na ispunjanje sigurnosnih uvjeta iz Budimpeštanskog memoranduma od strane svih potpisnika. Ti su sigurnosni uvjeti tamo popisani u zamjenu za naše odricanje od nuklearnog oružja. S na to obzirom da smo se odrekli svog nuklearnog oružja, svog nuklearnog potencijala, potpisnici su se obvezali da će osigurati našu nezavisnost”, rekao je Danilov dodavši kako “nigdje nije vidio ni pročitao” tvrdnju da će Ukrajina proizvesti nuklearnu bombu.

Ipak, nije točno ni da ukrajinski dužnosnici nikad nisu govorili o proizvodnji nuklearnog oružja. Takvu je mogućnost u travnju 2021. sugerirao (ali ne i eksplicitno najavio) ukrajinski ambasador u Njemačkoj, u razgovoru za njemački javni radio.

“Ili smo dio saveza poput NATO-a i dajemo svoj doprinos osnaživanju ovakve Europe ili imamo samo jednu drugu opciju: ponovo se naoružati. Kako drugačije bismo mogli jamčiti svoju obranu?”, izjavio je tada ukrajinski ambasador Andrij Melnik (Al Jazeera).

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.