„Pozdravljam odluku Vlade, odnosno prijedlog odluke koji se danas našao na sjednici Vlade, da se konačno obustavi novo zapošljavanje državnih službenika. Čini se da su naša upozorenja, o tome da je takav mastodont i stalni priljev novih ljudi u ovakvoj situaciji krize nemoguće održavati, konačno shvatili ozbiljno. I drago nam je zbog toga, i drago nam je da vlada ide u smjeru, a taj smjer treba pojačati, da prije svega stegne vlastiti džep“, kazala je Marija Selak Raspudić, saborska zastupnica Mosta.
Točno je da je Vlada na sjednici održanoj 17. ožujka donijela dvije odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama te u tijelima državne uprave i drugim stručnim službama Vlade (Vlada, točka 10.).
Novo zapošljavanje zabranjeno je zadnjih 13 godina
Međutim, zastupnica Mosta nije u pravu kada govori kako je Vlada “konačno obustavila” novo zapošljavanje državnih službenika i tako poslušala upozorenja te stranke. Novo zapošljavanje u državnim i javnim službama bilo je zabranjeno i prije Odluka koje je Vlada donijela na ovotjednoj sjednici. Točnije, ta odluka kontinuirano traje punih 13 godina.
Prvu odluku o zabrani zapošljavanja donijela je vlada Jadranke Kosor u srpnju 2009. godine (1, 2). Ta je odluka vrijedila do donošenja proračuna za 2010. godinu, kada je donesena nova odluka o zabrani novog zapošljavanja.
Sve kasnije vlade odluku generalno nisu ukidale, već je dolazilo do njenih izmjena i razdvajanja na dvije odluke o zabrani zapošljavanja (u državnim i javnim službama). Zabrana zapošljavanja odlukama je regulirana do 2020. godine.
Odluke u 2020. i 2021. zamijenio Zakon o izvršavanju proračuna
U 2020. i 2021. godini zabrana zapošljavanja regulirala se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.
„Proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zabranjuje se novo zapošljavanje te prijam službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme ako im se sredstva za rashode za zaposlene osiguravaju iz općih prihoda i primitaka odnosno iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“, određuje se člankom 49.a Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2020. godinu.
Tim se zakonskim člankom navodi i iznimka prema kojoj je novo zapošljavanje službenika i namještenika dopušteno ako za to postoje opravdani i obrazloženi razlozi, pri čemu je potrebno dobiti prethodnu suglasnost nadležnog ministra.
U 2021. godini također je Zakonom o izvršavanju državnog proračuna (člankom 58.) bila propisana zabrana zapošljavanja. Kada je riječ o iznimkama za zapošljavanje, prethodna suglasnost se trebala dobiti od „čelnika nadležnog razdjela organizacijske klasifikacije“.
Zakonima o izvršenju proračuna za 2020. i 2021. godinu bilo je propisano i da za njihova važenja neće primjenjivati odluke o zabrani zapošljavanja. Kako Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2022. godinu nije propisana zabrana zapošljavanja, u primjenu su ponovo stupile stare odluke.
Međutim, kako objašnjava Vlada, te odluke „sadržajno ne odgovaraju sadašnjim potrebama“. Stoga su na ovotjednoj sjednici donesene nove odluke kojima se regulira zabrana zapošljavanja, odnosno iznimke u kojima je novo zapošljavanje moguće.
Zastupnica Mosta, govoreći o tome kako je Vlada prihvatila njihova upozorenja, prisjetila se i kako predsjednik Vlade nije znao koliko je novih službenika u njegovom mandatu zaposleno.
„Podsjetit ću da sam u siječnju premijeru Plenkoviću postavila pitanje koliko je ukupno zaposleno novih službenika u njegovom mandatu i on nije znao. Našom vlastitom analizom i putem zastupničkih pitanja mi smo došli do broja oko 15 tisuća ljudi u protekle četiri godine“, rekla je Selak Raspudić.
O toj tvrdnji pisali smo ranije. Naime, iako je Selak Raspudić iznijela točne brojke o rastu zaposlenih koji se plaćaju iz proračuna, nije ulazila u strukturu zaposlenih. Kad se u obzir uzme i taj faktor, vidi se da uglavnom nije riječ o državnim službenicima, već o novozaposlenima u zdravstvu, socijali i školstvu
