„Zašto lažete da želite raspuštanje Hrvatskog sabora kada i vi i ja znamo da klubovi koji su to potpisali nisu svi na raspravi ovdje. Članovi tih klubova kada se glasa o ministrima nisu u stanju doći iskazati svoj stav (…) Na prijedloge koje vi iz oporbe dajete niste u stanju kao takozvana ujedinjena oporba skupiti više od 50 zastupnika prilikom glasanja, a kao ima vas 74. Zašto obmanjujete hrvatsku javnost da želite raspuštanje Hrvatskog sabora. Ako želite dokazati da to nije točno, pa podnesite ostavke“, poručio je Miro Totgergeli, saborski zastupnik HDZ-a, Peđi Grbinu, predsjedniku SDP-a, očitujući se na njegovo obrazloženje prijedloga odluke o raspuštanju Hrvatskog sabora.
Saborski zastupnici u petak su, u objedinjenoj raspravi, raspravljali o dva prijedloga odluke o raspuštanju Sabora. Jedan prijedlog za raspuštanjem pokrenuli su klubovi zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), Socijaldemokrata, Centra i Građansko-liberalnog saveza, Fokusa i nezavisnih zastupnika, Hrvatske seljačke stranke (HSS) i Radničke fronte (RF), Istarskog demokratskog sabora (IDS) i zastupnika Zeleno-lijevog bloka, a u ime predlagatelja obrazloženje je dao Grbin.
Drugi prijedlog za raspuštanje Sabora podnio je Klub zastupnika Mosta.
Na Totgergelijeve riječi reagirao je Grbin.
„Poštovani kolega, da zastupnici oporbe podnesu ostavke, to dobro znate, to ne bi dovelo do raspuštanja Sabora. To bi dovelo samo do toga da vas 77 koji tvorite vladajuću većinu, plus pokoji žetončić, ovdje mogu uživati bez da ih itko išta pita, propituje. E neće. Neće moći!“, kazao je Grbin.
No, rasprava o tome tko će se samoraspustiti nije stala na tome. U nju se uključila i HDZ-ova zastupnica Vesna Bedeković.
„Ja imam prijedlog za vas. Ako ne znate raditi, ako vam se ne da raditi, vi se raspustite. Resetirajte se“, među ostalim je poručila Bedeković Grbinu.
U žaru rasprave, saborski zastupnici kao da su zaboravili kako se uređuje pitanje izbora zastupnika u Hrvatski sabor pa time i pitanje prestanka mandata zastupnika prije isteka vremena.
Što kaže zakon
Izbor zastupnika u Hrvatski sabor uređen je Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Sabor biraju na vrijeme od četiri godine, a mandat im počinje na dan konstituiranja Sabora te prestaje na dan konstituiranja novog saziva Sabora.
Mandat zastupnika nije obvezujuć i oni nisu opozivi. Za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obnašanje dužnosti koja se prema odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor smatra nespojivom što je regulirano 9. člankom zakona. U tom slučaju, odnosno za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti, mandat zastupnika je u mirovanju te ga zamjenjuje zamjenik.
Prema zakonskim odredbama, zastupniku mandat prestaje prije isteka vremena u slučaju da podnese ostavku, ako mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, ako je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci te smrću.
„Zastupnika čiji je mandat prestao, te zastupnika kod kojeg je nastupila nespojivost istodobnog obnašanja dužnosti ili mirovanje mandata na temelju pisanog zahtjeva, zamjenjuje zamjenik zastupnika“, propisano je. Zamjenik zastupnika, nadalje, počinje obnašati zastupničku dužnost nakon što Sabor „utvrdi nastup zakonskih pretpostavki za primjenu instituta zamjenjivanja“.
Zakon propisuje i da po prestanku obnašanja nespojive dužnosti zastupnik nastavlja obnašanje zastupničke dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata u Saboru, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Sabora u roku od osam dana od prestanka nespojive dužnosti. Mirovanje zastupničkog mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Nastavljanje obnašanja zastupničke dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata zastupnik može tražiti jednom u tijeku trajanja zastupničkog mandata.
Nadalje, Zakon propisuje kako zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupničkog mandata, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje. Ono ne može trajati manje od šest mjeseci, a za vrijeme mirovanja zastupnika zamjenjuje zamjenik. I mirovanje zastupničkog mandata prestaje osmog dana od kada je podnio pisanu izjavu o ponovnom obnašanju zastupničke dužnosti.
Samo većina zastupnika može raspustiti Sabor
Kada bi oporbeni zastupnici podnijeli ostavke, odnosno „raspustili se“ kako to traže Totgergeli i Bedeković, ne bi se dogodilo ništa, tj. na njihova mjesta u Saboru sjeli bi njihovi zamjenici s izbornih lista.
Tako je točna Grbinova poruka da ne bi došlo do raspuštanja Sabora kada bi oporbeni zastupnici dali ostavke. No, nije točno da bi u tom slučaju u Saboru ostali samo predstavnici parlamentarne većine, jer bi na mjesto svakog oporbenog zastupnika koji je dao ostavku došao zamjenik.
Prema zakonskim odredbama, Sabor se može raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ali samo ako to odluči većina svih zastupnika. Sabor se može raspustiti i u slučaju izglasavanja nepovjerenja Vladi te u slučaju da se u zadanom roku ne donese državni proračun. Međutim, i u tim slučajevima bi se većina zastupnika morala usuglasiti oko želje da se izađe na izvanredne parlamentarne izbore.