Pod povećalom

Zbog sporog trošenja dva kredita Svjetskoj banci u dvije godine plaćeno je preko 1,3 milijuna eura “penala”

Iskorišteno je svega 1,1 posto kredita za obnovu nakon potresa i 11,6 posto kredita za reformu pravosuđa.
Pixabay

Državni proračun je u tri godine isplatio gotovo 1,44 milijuna eura za naknade na nepovučena sredstva po šest zajmova koji su ugovoreni s međunarodnim financijskim institucijama.

Više od tri četvrtine tih naknada odnosi se na „kaznene bodove“ koje je Hrvatska platila Svjetskoj banci, odnosno njenoj Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) tijekom 2021. godine za nepovučena sredstva po dva kredita ugovorena za projekte obnove nakon potresa te jačanje pravosudnog sustava.

Stoga je Državni ured za reviziju preporučio Ministarstvu financija „poduzeti aktivnosti prema korisnicima zajmova međunarodnih financijskih institucija, u cilju ubrzanja povlačenja sredstava po navedenim zajmovima te smanjenja plaćanja naknada na nepovučena sredstva zajmova u narednom razdoblju“.

U Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, kako navodi Državna revizija, iskazani su primici od zajmova međunarodnih financijskih institucija „u ukupnom iznosu od 3.338.197.663,00 kuna, ostvareni na temelju zaključenih ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama u prethodnim godinama“.

Naime, prilikom zaključivanja pojedinih ugovora o zajmovima s međunarodnim financijskim institucijama ugovora se plaćanje naknada na nepovučena sredstva zajma. U slučaju ovih zajmova ona iznosi 0,25 posto godišnje na iznos nepovučenih sredstava.

„Prema podacima Ministarstva financija, iz državnog proračuna je za naknade na nepovučena sredstva po šest zajmova međunarodnih financijskih institucija od 2017. do 2021. isplaćeno 1.437.895,00 eura, od čega su vrijednosno najznačajnije naknade na nepovučena sredstva zajmova plaćene u 2021. u iznosu od 1.101.184,00 eura odnosno 8.288.024,00 kuna“, navodi Državna revizija i zaključuje kako je to rezultat niske iskorištenosti pojedinih ugovorenih zajmova međunarodnih financijskih institucija.

Dva kredita ugovorena sa Svjetskom bankom nakon potresa

Niska iskorištenost ugovorenih zajmova odnosi se na dva kredita koje je Hrvatska ugovorila sa Svjetskom bankom nakon zagrebačkog potresa iz ožujka 2020. godine.

Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje sklopljen je u travnju 2020. godine, a nepunih mjesec dana kasnije Hrvatski sabor donio je zakon o potvrđivanju tog ugovora. Ukupna vrijednost zajma je 100 milijuna eura.

U srpnju iste godine s IBRD-om je potpisan Ugovor o zajmu za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva te je Hrvatski sabor donio zakon kojim se taj ugovor potvrđuje. Vrijednost tog zajma je 183,9 milijuna eura.

„Vrijednosno najznačajnije naknade u 2021. u iznosu od 555.055,00 EUR odnosno 4.171.471,00 kn plaćene su po ugovoru o zajmu iz 2020. za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva zaključenog s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD), a korisnici zajma su Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine“, navodi Državna revizija u svom izvješću. Od ukupno ugovorenih 183,9 milijuna eura zajma, do kraja 2021. godine iskorišteno je dva milijuna eura ‘ili 1,1 posto odobrenih sredstava zajma’“.

Kada je, pak, riječ o zajmu za Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje čiji su korisnici Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo financija, do konca 2021. godine „iskorišteno je 5.588.000,00 EUR ili 5,6 posto odobrenih sredstava zajma te su plaćene naknade za nepovučena sredstva zajma u 2020. i 2021. u ukupnom iznosu od 352.751,00 EUR odnosno 2.656.132,00 kn“.

Zajmovi trebaju biti iskorišteni do 2024. i 2025.

„S obzirom na značajno povećanje rashoda za naknade na nepovučena sredstva po zajmovima međunarodnih financijskih institucija u 2021. te s obzirom na to da je rok za korištenje pojedinih zajmova konac lipnja 2024. odnosno 2025., potrebno je ubrzati aktivnosti na povlačenju sredstava navedenih zajmova u cilju smanjenja plaćanja daljnjih naknada na nepovučena sredstva zajmova u narednom razdoblju“, ističe Državna revizija u svom nalazu.

Naime, zajam namijenjen pravosuđu može se iskoristiti do kraja lipnja 2025. godine, dok se zajam za projekt obnove nakon potresa i jačanje pripravnosti zdravstvenog sustava može iskoristit do kraja lipnja 2024. godine.

Državna revizija dala je uvjetno mišljenje na Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za 2021. godinu. Revizori su izvršenje proračuna češljali od 11. siječnja do 3. lipnja 2022. godine. No, od vremena kada su analizirali podatke o izvršenju proračuna većih pomaka u iskorištenosti zajmova Svjetske banke nije bilo.

Kada je riječ o zajmu za obnovu nakon potresa i jačanje pripravnosti zdravstvenog sustava, prema zadnjim podacima Ministarstva financija, i dalje je povučeno svega dvije milijarde eura zajma. U odnosu na vrijeme kada su revizori prikupljali podatke, naknada na nepovučena sredstva po tom zajmu skočila je za gotovo 225 tisuća eura.

Naime, prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo financija, do sada je za taj zajam plaćeno ukupno 780.027,38 eura naknade na nepovučena sredstva.

Među razlozima ponovo Covid

„Na sporiju dinamiku povlačenja sredstava utjecala je pandemija Covid 19 kao i drugi potres koji je pogodio RH što je utjecalo da redefiniranje projektnih aktivnosti odnosno uključivanje novih kao i prvotnu provedbu procjene šteta i potreba“, navode iz Ministarstva financija.

Nakon razornog potresa na Baniji iz prosinca 2020. godine odlučeno je da će zajmom za projekt obnove nakon potresa biti obuhvaćena i izgradnja dvije škole na području Sisačko-moslavačke županije.

Kada je riječ o sredstvima za provedbu projekta učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje, situacija je nešto bolja. U odnosu na vrijeme kada je revizija promatrala zajam povučeno je dodatnih šest milijuna eura, zbog čega je i iznos naknade na nepovučena sredstva sporije rastao.

„Vezano za provedbu projekta učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje koji se također financira zajmom Svjetske banke u iznosu od 100 milijuna eura, do sada je povučeno ukupno 11.588.000,00 eura te plaćeno 468.078,25 EUR naknade na nepovučena sredstva“, odgovorili su nam iz Ministarstva financija. Pritom objašnjavaju kako je je i u ovom slučaju provedba značajnim dijelom bila usporena zbog Covid-19 pandemije.

Iz ministarstva financija navode kako je „bitno istaknuti kontekst i naglasiti da je naknada na nepovučena sredstva dio standardnih uvjeta zajmova međunarodnih financijskih institucija te svi zajmoprimci plaćaju navedenu naknadu po stopi od 0,25% dok god postoje nepovučena sredstva“.

Glavni razlog uvođenja naknade na nepovučena sredstva zajma je „osnažiti prihode Banke u razdoblju niskih kamatnih stopa kad su isti bili na silaznoj putanji“.

„Naime, međunarodne razvojne banke karakteriziraju iznimno povoljni financijski uvjeti (povoljniji od tržišnih) što je u razdoblju niskih kamatnih stopa značajno utjecalo na njihove (smanjene) prihode“, objašnjavaju iz Ministarstva financija koje je predstavnik zajmoprimca.

Iz Ministarstva financija ističu i da se tijekom razdoblja provedbe projekata sredstva sukcesivno povlače u skladu s dinamikom projektnih aktivnosti, „koja ovisi i razlikuje se od projekta do projekta, budući da su pojedini projekti po svojoj prirodi kompleksniji od drugih“.

Spora obnova

Obaveza plaćanja naknade na nepovučena sredstva zajma trebala bi biti motiv korisnicima da što više i što prije iskoriste dodijeljeni zajam kako bi „penale“ sveli na najmanju moguću mjeru. Međutim, i u ovom slučaju tempo korištenja sredstava pokazuje koliko se sporo provodi obnova nakon potresa, ali i reforme koje bi trebale ojačati učinkovitost pravosuđa.

Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine i Akcijski plan njegove provedbe doneseni su u ožujku ove godine. Akcijskim planom, među ostalim, definira se i potrošnja sredstava iz zajma Svjetske banke.

Prema Akcijskom planu, u ovoj godini bi se trebalo iskoristiti 19,6 milijuna kuna zajma dok bi u idućoj iznos skočio na 67,15 milijuna, odnosno 104 milijuna kuna u 2024. godini. Od 2022. do 2024. godine – za smanjenje administrativnog opterećenja u poslovanju poduzeća, širenje upotrebe elektroničkih usluga u pravosuđu, ubrzanje rješavanja predmeta na trgovačkim sudovima, smanjenje broja neriješenih predmeta starijih od 10 godina – trebalo bi biti utrošeno ukupno 190 milijuna kuna, dok je ukupni trošak projekta učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje 739 milijuna kuna.

Pravosuđe barem ima plan. Kada je, pak, riječ o 183,3 milijuna eura zajmu za obnovu nakon potresa i jačanje pripravnosti javnog zdravstva –  165,5 milijuna eura namijenjeno je za oporavak i obnovu nakon potresa, dok dio vezan uz pripravnost javnog zdravstva iznosi 13,8 milijuna eura. Ta sredstva trebala bi biti utrošena na projekte obnove KBC Zagreb ”Rebro”, Infektivne zarazne klinike Dr. Fran Mihaljević te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, obnovu i rekonstrukciju nove Strukovne škole u Petrinji i izgradnju nove Ekonomske škole u Sisku.

Međutim, svi ti projekti još su daleko od početka realizacije i za njih su za sada tek potpisani ugovori o izgradnji. Tako je na godišnjicu razornog potresa na Baniji, 29.prosinca 2021. godine, potpisan ugovor o izgradnji zgrade Ekonomske škole u Sisku te rekonstrukciji Srednje škole u Petrinji. Tri mjeseca kasnije potpisan je i ugovor o projektu obnove i rekonstrukcije KBC Rebro, takozvane Faze III strateškog dokumenta razvoja KBC-a starog gotovo desetljeće. Projekt je odgodio potres, ali će se financirati dijelom iz kredita Svjetske banke, a dijelom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Projekti namijenjeni obnovi Klinike za infektivne bolesti i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo  „Dr. Andrija Štampar“ tek su u povojima (1, 2, 3, 4).

Sve to ukazuje da će Hrvatska i dalje plaćati značajan iznos naknade na nepovučena sredstva za projekt obnove nakon potresa i jačanje pripravnosti javnog zdravstva. Gotovo dvije godine od potpisivanja tog zajma, iskorišteno je tek 1,1 posto odobrenog novca. Nešto bolja situacija je s pravosuđem, dvije godine nakon potpisivanja ugovora povučeno je 11,6 posto sredstava.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.