“Slobodni ljudi Zadar”, Facebook stranica istoimene inicijative koja je nastala kao odgovor na uvođenje Covid potvrda u zdravstvenom sustavu krajem prošle godine, i dalje povremeno širi dezinformacije (1, 2, 3).
Ovoga puta na stranici je objavljen video u kojem “predavanje” drži Ryan Cole, doktor koji sugerira gledateljima da tuže svog liječnika ako su oštećeni cjepivom.
“Nisu vam rekli o povećanju ovisnom o antiijelima; nisu vam rekli o rizicima od miokarditisa… Svaki liječnik koji to da, a ne da informirani pristanak, nehotice vas stavlja u najveće pokuse na čovječanstvu ikada. I tako su prekršili njihovu zakletvu”, stoji u opisu videa pregledanog 2,3 tisuće puta.
Tko je Cole?
Faktograf je i ranije pisao o Coleu i njegovim tvrdnjama da mRNA cjepiva izazivaju karcinom te da su cjepiva otrovna i opasna, što je netočno.
Dezinformacijama koje je širio bavili su se i drugi fact-checking portali. Portal FactCheck.org raskrinkao je tvrdnje da američka vlada namjerno prikriva efikasne tretmane protiv Covida-19 da bi natjerala što više ljudi da se cijepe, o ljekovitim svojstvima lijekova ivermektin i hidroksiklorokin te o tome da se zaraza Covidom-19 može prevenirati uzimanjem vitamina D.
Cole je inače član Republikanske stranke čiji ga je lokalni ogranak, zbog stavova o pandemiji, postavio za člana uprave Zavoda za javno zdravlje savezne države Idaho, dok on istovremeno na toj pandemiji zarađuje. Naime, on je također vlasnik i direktor privatnog laboratorija u Idahu u kojem se odvija testiranje na Covid-19.
Portal Idaho Capital Sun u svibnju ove godine je pisao kako je Cole dobio gotovo pola milijuna dolara od saveznih vlasti za jačanje laboratorijskih kapaciteta za testiranje koje na kraju nije potrošio u tu svrhu. Osim toga, prema pisanju istog lista, Cole je u dva slučaja pacijentima postavio krivu dijagnozu.
Informirani pristanak
Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) može se naći definicija informiranog pristanka, odnosno suglasnosti na primjenu određenog medicinskog postupka dijagnostike i liječenja te prijema u bolnicu.
“Prije davanja pristanka liječnici su Vam dužni dati dovoljno podataka o Vašem zdravstvenom stanju i liječenju kako biste mogli svojom slobodnom voljom odlučiti pristajete li na takvo liječenje ili ne pristajete. Liječnici prije potpisivanja vaše suglasnosti moraju utvrditi da li ste sposobni dati pristanak tj. utvrditi da ste sposobni razumjeti informacije koje su vam dali i donijeti odluku. Svoj pristanak dajete dobrovoljno i slobodno bez pritiska liječnika ili drugih osoba. Pristanak uvijek možete povući”, navodi HZJZ.
Svoj pristanak na liječenje u bolnici daje se pismeno, potpisom na formular kod primitka u bolnicu, dok se za izvanbolničko liječenje pristanak daje usmeno. Ako pacijent nešto ne razumije ili želi saznati više, on ima pravo prije potpisivanja suglasnosti postavljati pitanja i dobiti odgovore.
Kada je u prosincu 2020. godine počela imunizacija stanovništva protiv bolesti Covida-19, Ministarstvo zdravstva obratilo se javnosti oko toga treba li dati informirani pristanak prilikom cijepljenja.
“U okviru postojećih propisa i programa cijepljenja ne navodi se obveza potpisivanja obrazaca pristanka na cijepljenje prilikom cijepljenja protiv zaraznih bolesti, niti se zahtjeva potpisivanje obrazaca pristanka na cijepljenje protiv bolesti COVID-19. Prilikom cijepljenja ne koriste se niti se popunjavaju obrasci kojima bi odgovornost, materijalnu i kaznenu, prenosili na liječnike, niti postoji obveza potpisivanja istih niti od strane cjepitelja”, stoji u objavi ministarstva.
Ipak, kako navodi HZJZ, neke je stvari prije cijepljenja potrebno naglasiti liječniku, ljekarniku ili medicinskoj sestri.
“Potrebno je ukazati na prijašnje teške alergijske reakcije ili tešku akutnu bolest/infekciju s visokom tjelesnom temperaturom. Liječnik će prema danim informacijama zaključiti smijete li se cijepiti trenutačno dostupnim cjepivom ili je cijepljenje potrebno odgoditi”, navodi HZJZ.
To su ujedno i pitanja koja medicinski stručnjaci postavljaju osobama neposredno prije cijepljenja, koje je u Hrvatskoj i dalje dobrovoljno.
Informacije o sastavu cjepiva, rizicima te potencijalnim nuspojavama te kontraindikacijama za primanje cjepiva javno su dostupne na stranicama javnozdravstvenih ustanova te ih svatko može dobiti od svog liječnika ukoliko ih zatraži.
Za kraj, valja napomenuti da su miokarditis i perikarditis, upale srčane ovojnice, uistinu jedna od vrlo rijetkih nuspojava mRNA cjepiva proizvođača Pfizer/BioNTech te Moderna. Međutim, to nije nepoznata informacija.
Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) krajem prošle godine ocijenilo je da se ona javljaju kod jedne na 10 000 cijepljenih osoba, s tim da je rizik veći u muškaraca.
Unatoč tome, EMA je potvrdila da koristi primjene svih cjepiva protiv Covida-19 i dalje nadmašuju njihove rizike, posebice uzimajući u obzir rizik od same bolesti i povezanih komplikacija, kao i znanstvene dokaze koji pokazuju da cjepiva smanjuju smrtnost i hospitalizacije uzrokovane tom bolešću (HALMED).
