Inicijativa “Slobodni ljudi Zadar”, koja na Facebooku vodi istoimenu stanicu, postoji nešto manje od dva i pol mjeseca a već je na toj društvenoj mreži uspjela plasirati niz dezinformacija na temu pandemije i cjepiva. S njihovim objavama susreli smo se prilikom prosvjeda protiv uvođenja Covid potvrda u zdravstvenom sustavu, kada su predstavnici te inicijative protestirali s malim dijelom zadarskih medicinara koji su se potvrdama također protivili.
Stranica, koju na Facebooku prati nešto manje od 6000 ljudi, na dnevnoj bazi objavljuje sadržaj manipulativnog i dezinformativnog karaktera.
Tako je ovih dana na njihovom Facebooku osvanuo video govora u kojem američki kiropraktičar Bryan Ardis optužuje poznatog američkog imunologa i direktora Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Anthonyja Faucija za genocid i ubojstvo zbog primjene remdesivira u liječenju pacijenata oboljelih od Covida-19. Lijek, netočno tvrdi Ardis, izaziva zatajenje bubrega i druge teške nuspojave.
Video koji dijeli stranica Slobodni ljudi Zadar internetom je krenuo kružiti nešto ranije, krajem kolovoza ove godine kada je objavljen na stranici BitChute. Par mjeseci kasnije video je i stigao i do Hrvatske, gdje ga je na svom blogu (arhivirano ovdje) objavio Andrija Klarić, zagrebački vlasnik teretane koji je u javnosti poznat zbog protivljenja epidemiološkim mjerama i sudjelovanja na “Festivalu slobode”.
U snimljenom govoru Ardis tvrdi da je liječenje tim lijekom uvedeno planski kako bi se u bolnicama provodio masovni genocid, i to mu nije prvi put da širi dezinformacije na temu pandemije.
USA Today tako piše kako je on već jednom netočno tvrdio da Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) zdravstvenim djelatnicima uputio dopis u kojem nagovještava izbijanje bolesti poput polija u 2021. godini te da su sastojci u cjepivima naknadno izmijenjeni (1, 2).
Remdesivir i ebola
Kiropraktičar navodi kako je vodeći američki imunolog Fauci zagovarao korištenje remdesivira u liječenju Covida-19 pozivajući se na rezultate istraživanja koje se odnosilo na korištenje tog lijeka u liječenju ebole, a koje se provelo u Demokratskoj Republici Kongo. Rezultati su krajem 2019. godine objavljeni u poznatom New England Journal of Medicine, a cijelo istraživanje je koordinirao američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti, čiji je direktor Fauci.
“Pokazalo se da je remdesivir tijekom šest mjeseci odbor za sigurnost povukao iz danjeg istraživanja jer je ubio više ljudi nego i jedan od ostala tri lijeka. Uključujući Zmapp (eksperimentalni lijek) koji je bio ponuđen od FDA i NIH. Koliko je ljudi Remdesivir usmrtio? Usmrtio je 54 posto svih ljudi koji su primili lijek. Znate li koga njime liječe? Vaše voljene i one do kojih vam je stalo u ovoj zemlji”, navodi Ardis.
Istraživanje se odnosilo na testiranje četiri potencijalna lijeka za liječenje ebole, od kojih je jedan bio remdesivir. Rezultati su pokazali kako su se dva lijeka pokazala učinkovitijima – od onih pacijenata koji su primili lijek REGN-EB3 preminulo je njih 29 posto, a od onih koji su uzeli mAb114 – njih 34 posto. Nasuprot tome, 49 posto na ZMappu i 53 posto na Remdesiviru preminulo je tijekom studije. Budući da se kod ta dva lijeka pojavila veća stopa smrtnosti, ona su povučena iz istraživanja.
U razumijevanju ovih podataka treba uzeti u obzir i činjenicu da je ebola puno opasnija bolesti od Covida-19; procjene su da će oko 60 posto onih koji se zaraze tom infekcijom preminuti (Forbes).
Zbog toga Ardisova tvrdnja da remdesivir usmrtio više 54 posto ispitanika te da je ubio više ljudi nego ostali lijekovi, ne drži vodu jer statistika kaže da bi dio tih ljudi preminuo i bez liječenja remdesivirom.
Iako istraživanje provedeno u Kongu nije iznjedrilo lijek koji sa stopostotnom učinkovitošću liječi ebolu, nalazi su pokazali kako je stopa preživljavanja među pacijentima s niskom razinom virusa u krvi bila čak 94 posto kada su dobili REGN-EB3, a 89 posto kada su uzimali mAb114, što se smatra pozitivnim temeljem u nastavku istraživanja tih lijekova.
Covid i remdesivir
Ardis spominje kako je Fauci također zagovarao korištenje remdesivira i na temelju studije koja je ispitivala kako na taj lijek reagiraju oboljeli od Covida-19, a koju je financirao proizvođač remdesivira, farmaceutska kompanija Gilead Sciences.
Podaci koje pritom ističe klasični su primjer cherry pickinga, odnosno, isticanja samo onih informacija koji se uklapaju u određenu teoriju te zanemarivanja ostalih koji tu teoriju zapravo opovrgavaju.
“Što su otkrili? Pogledajte ovo! 23% pacijenta je tijekom 10 dana imalo ozbiljne štetne posljedice, najčešće ozbiljne štetne posljedice su bile sindrom disfunkcije više organa što je definirano kao primarni uzrok smrti na svim odjelima intenzivne njege. Drugo, septički šok, akutno zakazivanje bubrega i hipotenzija. Kod 80% pacijenata liječenje remdesivirom jer moralo biti prekinuto jer im se stanje ili pogoršalo ili je pogoršalo prethodno stanje zakazivanja bubrega i zakazivanja više organa”, navodi kiropraktičar.
Studija koju spominje objavljena je u lipnju 2020. godine u New England Journal of Medicine. Od 53 pacijenta čiji su podaci analizirani, na početku istraživanja njih 30 bilo je na respiratoru dok je njih četvero primalo ekstrakorporalnu membransku oksigenaciju. Drugim riječima, osobe koje su sudjelovanje u ispitivanju lijeka već su bile hospitalizirane zbog teškog oblika Covida-19. Kako se navodi u istraživanju, srednja dob svih ispitanika bila je 64 godine.
Rezultati su pokazali kako je nakon primjene remdesivira poboljšanje kliničke slike zabilježeno kod 36 od 53 pacijenta, odnosno, kod 68 posto sudionika istraživanja. Na kraju ispitivanja, 7 od 53 osobe je preminulo, od kojih šest spada u onu skupinu ispitanika koja se u trenutku početka terapije nalazila na respiratoru. Podaci su to i informacije koje Ardis ne spominje dok se fokusira na činjenicu da je 12 od 53 ispitnika imalo teške nuspojave.
Pritom netočno navodi kako je kod 80 posto pacijenata liječenje moralo biti prekinuto jer im se stanje pogoršalo zbog zakazivanja bubrega i ostalih organa. Kako se navodi u istraživanju, kod četiri osobe (8 posto) liječenje je prekinuto zbog težih nuspojava.
FDA kaže “da”, WHO “ne”
FDA je autorizirala korištenje lijeka Veklury (remdesivir) još na proljeće 2020. godine, međutim on je puno odobrenje za liječenje Covida-19 dobio tek pola godine kasnije, u listopadu.
Agencija je tad u svom priopćenju navela kako je kontrolna skupina pacijenata oboljelih od Covida-19 koji su liječeni remdesivirom, istraživanju koje vodio Nacionalni institut za zdravlje (NIH), imala pet dana kraći oporavak od kontrolne skupine koja je dobila placebo. Ocjena se, osim istraživanja NIH-a, temeljila i na druga dva istraživanja koja su pronašla korist korištenja lijeka.
Odobrenje FDA stiglo je pet dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dala preporuku protiv korištenja remdesivira za liječenje Covida-19. Međutim, takva preporuka nije donesena zato što je remdesivir opasan, kako se manipulativno tvrdi, već zbog toga što, u istraživanju koje su proveli, nije dokazano da on pomaže u liječenju Covida-19.
Kako navodi AP, velika studija koju je vodilo WHO otkrila je da lijek nije pomogao hospitaliziranim pacijentima s Covidom-19. Međutim, ona nije uključivala placebo skupinu i bila je manje “rigorozna” od prethodnih koje su pronašle korist.
U kontekstu stava Svjetske zdravstvene organizacije oko remdesivira AP kao faktor ističe cijenu lijeka koja je, s obzirom na to da nijedno od provedenih ispitivanja nije otkrilo da remdesivir povećava mogućnost preživljavanja Covida, previsoka. Gilead naplaćuje 2.340 dolara za liječenje osoba koje su pokrivene državnim zdravstvenim programima u SAD-u te 3.120 dolara za pacijente s privatnim osiguranjem. Pritom iznos koji pacijenti plaćaju iz svog džepa ovisi o tipu osiguranja, prihodima i drugim čimbenicima.
Kako se može naći na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), lijeku Veklury Europska komisija dala je zeleno svjetlo 3. srpnja 2020. godine donošenjem Provedbene odluke o izdavanju uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet.
Uvjetno odobrenje u ovom slučaju znači da je regulatorna procedura koja omogućuje raniju dostupnost lijekova za liječenje bolesti za koje još ne postoji odgovarajuće terapijsko rješenje olakšana.
Remdesivir ne uzrokuje zatajenje bubrega
Ardis nadalje navodi kako liječenje Covida-19 remdesivirom uzrokuje zatajenja bubrega. Točno je da se ističe potreba za praćenjem stanja bubrega kod pacijenata koje se liječi remdesivirom, međutim, ne postoje dokazi da taj lijek uzrokuje njihovo zatajenje.
Kako smo već izvještavali, Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) na svojoj sjednici održanoj u rujnu prošle godine započelo je ocjenu sigurnosnog signala temeljem prijava sumnji na akutno oštećenje funkcije bubrega u nekih bolesnika oboljelih od bolesti Covid-19 koji su liječeni remdesivirom.
Sigurnosni signal, pojasnili su tada iz HALMED-a “predstavlja informaciju o novoj ili nedovoljno poznatoj nuspojavi koja može biti uzrokovana primjenom lijeka te zahtijeva daljnju analizu.”
Za lijek Veklury, naveli su, “bubrežna toksičnost je ocijenjena u okviru zahtjeva za davanje odobrenja za stavljanje lijeka na tržište, primarno temeljem rezultata ispitivanja na životinjama”, odnosno “identificirana je u planu upravljanja rizicima kao važni potencijali rizik, za koji su potrebni daljnji podaci radi boljeg razumijevanja učinaka remdesivira na bubrege”.
O Ardisu i njegovom govoru pisao je i AP koji se referirao na njegove tvrdnje da lijek uzrokuje zatajenje bubrega te na tvrdnju da remdesivir uzrokuje skupljanje vode u plućima.
Kako je za AP rekao John Mellors, šef Odjela za zarazne bolesti na Medicinskom centru Sveučilišta u Pittsburghu, kod pacijenata koji su sudjelovali u ispitivanjima lijeka u liječenju Covida-19 nisu se pokazali nikakvi dokazi o oštećenju bubrega u usporedbi s grupom koja nije dobila lijek. Uostalom, navodi, prije nego što uopće krenu s terapijom, pacijenti se moraju podvrgnuti testovima bubrega i jetre kako bi bili sigurni da je lijek siguran za njih.
Hana El Sahly s hjustonskog Baylor College of Medicine, koja je sudjelovala u provedbi kliničkog ispitivanja koje je ispitivalo ulogu remdesivira u liječenju, također je za AP potvrdila kako studije nisu pronašle nuspojave lijeka koje se odnose na pluća ili bubrege.
“To su komplikacije težeg oblika Covida-19. Napravili smo studiju i ispitali remdesivir korištenjem placebo kontrole i randomizacije i ove nuspojave se nisu pojavile”, rekla je.
SAD i remdesivir
Ardis dalje navodi kako su Anthony Fauci i federalne agencije za lijekove otkupile sve rezerve tog lijeka u 2020. godini te onemogućile drugim zemljama da ga dobiju do listopada 2020. godine. Zbog toga su. tvrdi, SAD imale najveću smrtnost tijekom pandemije, veću nego bilo koja druga zemlja.
“Sve je ovo bio savršeni scenarij. Ovo su inscenirali da mogu ubiti ljude”, kaže Ardis.
Istina je da su SAD, koje su u tom trenutku bile jedna od zemalja najviše pogođenih novim koronavirusom, krajem lipnja objavile da kupuju 500.000 jedinica remdesivira, što čini praktično sve dostupne zalihe lijeka za tri mjeseca (Radio Slobodna Europa).
Međutim, SAD nisu zabranile drugim zemljama da ga dobiju kako bi provele scenarij masovnog genocida, već zbog zabilježenih infekcija i hospitalizacija od Covida-19, odnosno radi pokušaja smanjenja teških oboljenja sa smrtnim ishodom.
Osim toga, netočno je i da SAD imaju najveću zabilježenu smrtnost od Covida-19 u svijetu, za što Ardis krivi upravo remdesivir. To potvrđuju podaci objavljeni na stranici Statisa. SAD se po broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika nalaze na 17. mjestu, a kada se gledaju stope smrtnosti – na dalekom 97. mjestu (1, 2).