“Zašto po ms medijima nema ni slovca o zbivanjima u Holandiji?”, zapitala se jedna čitateljica Faktografa aludirajući na velike prosvjede poljoprivrednika i farmera koji se trenutačno odvijaju u Nizozemskoj. Slični upiti stigli su Faktografu od još nekoliko zainteresiranih čitatelja.
Slične tvrdnje, tj. insinuacije da mediji skrivaju događaje u Nizozemskoj od javnosti, mogu se naći i na YouTubeu, npr. u ovom videu koji je pregledan više od 35 tisuća puta, kao i u objavama na Facebooku.
Prvo je potrebno reći da nije točno da masovni mediji ne izvještavaju o prosvjedima u Nizozemskoj. O tome su pisali i hrvatski mainstream mediji (Index, Novi list, Dnevnik.hr, Tportal, 24sata, Glas Istre), kao i oni strani (Reuters, Al Jazeera, DW, Euronews, AP news, Bloomberg, Independent).
Zašto prosvjeduju farmeri u Nizozemskoj?r
Prosvjedi poljoprivrednika i famera u Nizozemskoj počeli su u lipnju i traju već tjednima. Stočari u ovoj poljoprivrednoj i stočarskoj ‘velesili’ svoje nezadovoljstvo iskazuju na razne načine, pa su tako blokirali ceste, pred zgrade vlade i na ulice dolazili s traktorima i kravama, palili bale sijena, pred pragovima političara istovarali stajsko gnojivo (AP news).
Razlozi prosvjeda, činjenica da nizozemska vlada želi smanjiti emisije dušičnih spojeva i drugih zagađivača okoliša, nisu novi i muče farmere, kao i građevinski sektor, već nekoliko godina. Politico je tako prošle godine pisao o farmerima koji zbog novih okolišnih pravila nizozemske vlade prodaju svoje farme i napuštaju Nizozemsku te sele u Belgiju, Njemačku i Kanadu gdje mjere i propisi (barem za sada) nisu toliko strogi.
O čemu se točno radi? Nizozemska vlada, dakle, želi smanjiti emisije dušičnih spojeva koji zagađuju prirodu, a koje ta država – kao poljoprivredna i stočarska sila – proizvodi u velikim količinama. Vlada je ovu tranziciju nazvala “neizbježnom” (Euronews), a cilj je do 2030. godine smanjiti emisije zagađivača, posebno dušikovih oksida i amonijaka do 50 posto. U nekim područjima koji su blizu zaštićenih područja očekuje se smanjenje emisija ovih spojeva do 70 posto, a u nekim čak i do 95 posto. Prema procjenama same vlade, to znači da će oko 30 posto farmera morati zatvoriti svoje farme (DW).
Vlada je bila prisiljena djelovati nakon što su u proteklih nekoliko godina sudovi u Nizozemskoj počeli blokirati dozvole za infrastrukturne i stambene projekte, budući da Nizozemska nije ispunjavala svoje ciljeve smanjenja emisije štetnih spojeva.
“Priroda ne može čekati”
Kako piše DW, Nizozemska je formirala posebno ministarstvo nadležno samo za pitanja “prirode i nitrata” na čijem je čelu ministrica Christianne van der Wal. Ovo posebno ministarstvo formirano je početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac s problemom koji ozbiljno pritišće ovu poljoprivrednu naciju – previše dušičnih spojeva koji zagađuju i truju prirodu.
Sedamdeset posto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice, piše DW.
“Znam kakve ovo ogromne posljedice ima za farmere”, rekla je Van der Wal, predstavljajući plan u parlamentu sredinom lipnja. “To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može čekati.”
Vlada premijera Marka Ruttea ima jasnu većinu u parlamentu za provedbu tih planova i ne čini se da će od njih odustati.
Kako dalje piše DW, Nizozemsku pritišću dva problema – prvi su zatrovana zemljišta i narušena biološka raznolikost, a drugi su odluke europskih i nizozemskih sudova prema kojima se količina ovih spojeva mora znatno ograničiti.
Dozvole i tužbe
Nizozemska je 2015. godine, kako bi pokušala kontrolirati emisije štetnih plinova, uvela sustav u kojem se dozvole za gradnju daju projektima u kojima je dano obećanje da će ublažiti štetu koja je nastala zbog dušičnih spojeva (Reuters). Sustav se oslanjao na model koji je razvio nizozemski Nacionalni institut za javno zdravstvo i okoliš (RIVM), za izračun koliko dušika emitiraju razne aktivnosti i koliko doprinose zagađenju prirodnih rezervata.
Međutim, taj sustav nije zadovoljio okolišne grupe u Nizozemskoj koje su 2016. godine tužile državu i zahtijevale da uskrate izdavanje dozvola za širenje stočarskih gospodarstava blizu dva prirodna rezervata.
Radi se o usklađenosti s europskom Direktivom o staništima (eng. Habitats Directive) kojom se želi doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti u Europskoj uniji očuvanjem prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore. U sklopu Direktive osnovana je mreža Natura 2000 koja obuhvaća posebna područja očuvanja koja određuju zemlje EU-a Direktivom o staništima.
Dozvola za gradnju može se izdati samo projektima koji jamče da neće narušiti integritet područja, a iznimke se mogu raditi samo u slučajevima gdje je javni interes veći od interesa zaštite prirode te nema alternativnih mjesta za gradnju. U tim slučajevima, šteta po prirodu mora na neki način biti kompenzirana.
Nizozemska ima veliki broj prirodnih rezervata i zaštićenih područja, stoga joj posebni propisi o gradnji blizu takvih područja predstavljaju problem.
Slučaj je završio na sudu Europske unije koji je 2018. donio presudu protiv vlade i kritizirao sustav dozvola jer nije osigurano brže smanjenje emisije dušičnih spojeva. U prosincu 2019. sud u Nizozemskoj presudio je da vlada do kraja 2020. mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova za barem 25 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine (Euronews).
Dušično gnojivo
Stoka u urinu i fecesu proizvodi amonijak. Kako piše grupa autora u članku Utjecaj amonijaka na okoliš i zdravlje životinja, ostaci dušika u fecesu potječu od neprobavljenog dušika iz hrane i endogenog dušika koji potječe od mikrobiološke flore u probavnom traktu životinja.
Stoka emitira i plin amonijak budući da ne mogu razložiti dušik koji uzimaju u sklopu svoje hranidbe. Dušik se najčešće nalazi u urinu gdje je zapravo bezopasan. No, u fecesu goveda postoje enzimi koji kada se pomiješaju s urinom stoke, formiraju amonijak (AgroKlub).
Dušično gnojivo koje farmeri koriste se pak ispire s polja i završava u jezerima i obalnim područjima, što dovodi do cvjetanja mora i posljedično ubija život u moru (proces eutrofikacije). Dušikovi oksidi koji se prenose zrakom također mogu naštetiti ekosustavima.
U Nizozemskoj, međutim, više amonijaka dolazi iz urina stoke i stočnog gnojiva (Science). Nizozemska vlada je u prošlosti od stočara i poljoprivrednika tražila da koriste stočnu hranu koja sadrži manje proteina kako bi smanjili emisije amonijaka.
U Nizozemskoj je zbog intenzivnih poljoprivrednih praksi ovaj problem posebno izražen; farmeri često veliki broj grla drže na malim površinama. Farme u Nizozemskoj sadrže četiri puta više životinjske biomase po hektaru od prosjeka EU-a (Science). Poljoprivredni sektor zaslužan je za gotovo polovicu zagađenja dušičnim spojevima u toj državi.
Vladajuća koalicija u Nizozemskoj predvidjela je dodatna sredstva u iznosu od 24,3 milijarde eura s ciljem financiranja svih ovih promjena. One će, međutim, vrlo vjerojatno dovesti do toga da će farmeri morati drastično smanjiti grla stoke ili ih se u potpunosti riješiti. Poljoprivreda je u Nizozemskoj jedna od ključnih grana gospodarstva; samo je prošle godine izvezeno proizvoda povezanih s tom granom u vrijednosti 105 milijardi eura.
Neki zagovaraju da se Nizozemska usmjeri na cirkularnu poljoprivredu i stočarstvo – da farme proizvode samo onoliko gnojiva koliko im je potrebno za vlastita polja, da krave pasu travu umjesto da ih se hrani uvezenom sojom punom dušika i da svinje i perad jedu prehrambeni otpad. To bi značilo 50 posto manje životinja, kazala je za Science Natasja Oerlemans, voditeljica odjela za poljoprivredu pri World Wildlife Fund–Netherlands in Zeist.
Farmeri se oštrim mjerama nizozemske vlade protive te i dalje žestoko prosvjeduju (Politico). Zastupnica Caroline van der Plas je tako zbog eskalacije provjeda s premijerom Rutteom zatražila “hitnu debatu”. Još uvijek nije do kraja jasno kako će čvrsta vladajuća koalicija koju predvodi Rutte odgovoriti na prosvjede farmera. Policija je ovog tjedna zapucala na prosvjednike (Politico).
