Portal Webtribune.rs, čije netočne navode je Faktograf i ranije otkrio (1, 2, 3, 4), 27. lipnja objavio je članak (arhivirano ovdje) u kojem neutemeljeno tvrdi da čelništvo Rusije sa samo dva telefonska poziva može ostaviti SAD bez streljiva i granata, zbog nestašice rijetkog zemnog metala antimona važnog u proizvodnji vojne opreme.
Prema podacima servisa CrowdTangle, članak je na Facebooku podijeljen 140 puta, komentiran je 414 puta, a skupio je i 6336 “lajkova” odnosno drugih interakcija.
“Samo dva poziva iz Kremlja ostavit će SAD na duže vrijeme bez municije i granata. Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da za kratko vrijeme zaustaviti proizvodnju streljiva u SAD-u. Ovo je rekao politolog-orijentalista Semjon Bagdasarov”, stoji u naslovu i podnaslovu teksta Webtibuna, dok se u prvoj rečenici navodi da je u emisiji “Večer s Vladimirom Solovjovom”, taj politolog skrenuo pažnju na nedavni izvještaj Odbora za oružane snage američkog Kongresa.
Antimon je važan rijetki metal sa širokom primjenom
Ključan navod u tekstu je da bi SAD mogle ostati bez rijetkog metala antimona, koji ima široku primjenu u vojnoj industriji, ali i u mnogim drugim granama gospodarstva, kao što su industrija elektroničkih uređaja i baterijska tehnologija, a koristi se i u izradi tehnologija potrebnih za povećanje udjela obnovljivih izvora energije (poput solarnih panela i vjetroelektrana).
SAD su za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata rudarile antimon iz rudnika zlata u Idahu, no taj je rudnik prestao s radom 1997. godine te otada nema većeg domaćeg izvora antimona. Trenutno traje i inicijativa da se pokuša ponovno u pogon staviti taj zatvoreni rudnik od kuda bi crpili domaće rezerve antimona.
Kina je najveći proizvođač i najveći svjetski izvoznik antimona, no posljednjih godina gubi tržišnu poziciju od Rusije, drugog najvećeg svjetskog proizvođača, dok i Tadžikistan raste kao treći svjetski najveći opskrbljivač antimona (Statista).
Zastupnici traže povećanje zalihe rijetkih metala
Izvještaj američkog Kongresa, koji spominje portal Webtribune.rs, dio je šire inicijative američkih zakonodavaca iz Odbora za oružane snage koji žele povećati izdvajanje za Nacionalne obrambene rezerve rijetkih zemnih metala u proračunu za 2023. godinu, a u vezi s tim je i američko Ministarstvo obrane predložilo Kongresu da odobri 252 milijuna dolara za nabavu dodatnih rijetkih metala za rezerve. “Rezerve su dramatično rasprodane tijekom proteklih godina”, kazao je republikanac Seth Moulton za Defence News.
Na vrhuncu neizvjesnosti zbog Hladnog rata, 1952. godine, u tim zalihama bili su rijetki metali vrijedni čak 42 milijarde dolara, dok su sada smanjene na vrijednost od oko 888 milijuna dolara prošle godine, uglavnom zbog prodaje privatnom sektoru. Zakonodavci predviđaju da će one biti nesolventne do fiskalne 2025. godine. U SAD-u se fiskalna godine ne poklapa s kalendarskom nego traje od 1. srpnja do 30. lipnja.
U pismu republikanaca kongresnom pododboru traženo je dodatnih 264 milijuna dolara za rezerve u fiskalnoj 2023., a tvrdi se da su trenutno razine rezervi “neadekvatne kako bi zadovoljile natjecanje velikih sila” te su dodali i da one “nisu više adekvatne za pokrivanje potreba Ministarstva obrane za velikom većinom identificiranih metala u slučaju poremećaja u lancima opskrbe”.
Iz tih je izvještaja jasno da SAD još uvijek imaju strateške zalihe rijetkih metala, pa i antimona. No, točno je da se u dokumentu dostupnom na stranicama američkog Kongresa posebno naglašava zabrinutost Odbora za oružane snage za buduću dostupnost antimona. Eksplicitno se traži obnavljanje zaliha ovog rijetkog metala, i to zbog “recentne geopolitičke dinamike s Rusijom i Kinom”. Očito je kako u Odboru za oružane snage američkog Kongresa strahuju da bi im Rusija i Kina mogle prekinuti lance dobave.
Antimon u SAD-u
“Prije svega, govorimo o antimonu. Do danas, lider u proizvodnji ovog polumetala je Kina – 100.000 tona godišnje, napomenuo je Bagdasarov. U Rusiji se izvlači oko 30 tisuća tona godišnje. Prema mišljenju eksperta, s velikim stupnjem vjerojatnosti, ni NR Kina ni Ruska Federacija ne snabdijevaju tako važan materijal svom geopolitičkom protivniku”, stoji u tekstu Webtribuna.
Prema izvješću Američkog geološkog društva za 2021. godinu, SAD zaista nije imala svoje rudnike antimona, ali je iz sekundarne proizvodnje uspjela proizvesti 4100 tona tog metala. Kako SAD godišnje troši oko 25 tisuća tona antimona, morali su uvesti 84 posto tog materijala i njegovih prerađevina. Najviše antimona SAD uvoze iz Kine, Belgije i Indije. U izvještaju se navodi i da je Kina najveći svjetski proizvođač antimona s proizvodnjom od 60,000 tona u 2021. godini.
Recikliranjem SAD dakle pokriva oko 15 posto svojih potreba za antimonom, od kojih se 40 posto koristi za tzv. retardante protiv požara, odnosno kemikalije koje se nanose na materijale kako bi se spriječilo zapaljenje ili usporilo širenje vatre, dok se za metalne proizvode, među koje spada i streljivo, troši 36 posto. Dodatnih 24 posto se troši za nemetalne proizvode.
Ima i drugih proizvođača antimona
“Iz tog razloga, SAD dobiva ono što želi od zemalja centralne Azije, gdje se Tadžikistan izdvaja velikim nalazištima antimona u regiji Sughd i Kirgistanu. S obzirom na to da su obje države članice Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), postojanje zajedničkih poduzeća s Amerikancima na njihovoj teritoriji postavlja određena pitanja. ‘Jedan poziv predsjedniku Rahmonu i SAD će izgubiti ovaj kanal. Još jedan poziv Kirgistanu, i to je sve – SAD će u principu ostati bez municije’, naglasio je ekspert”, stoji u tekstu Webtribuna.
Točno je da su i Kirgistan i Tadžikistan članice Organizacije sporazuma za kolektivnu sigurnost, u kojoj je i Rusija, kao što je i točno da je Tadžikistan treći svjetski proizvođač antimona s 13,000 tona izvađenih godišnje u 2020. i 2021. No ove države nisu među vodećim dobavljačima antimona za potrebe SAD-a, pa je nerealno očekivati da bi SAD ostale bez streljiva u slučaju da im Kirgistan i Tadžikistan prestanu isporučivati antimon.
Kao što smo već ranije naveli, SAD ima proizvodnju antimona iz sekundarnih izvora, ali i određenu količinu tog metala u svojim zalihama. Također, antimon postoji i u državama s kojima SAD imaju savezničke odnose. Prema izvještaju Američkog geološkog društva, američka bliska saveznica Australija je u posljednje dvije godine izrudarila više od 7 tisuća tona antimona, članica NATO-a Turska više od 2,6 tisuća tona, dok su procijenjene rezerve Kanade na 70 tisuća tona, a samog SAD na 60 tisuća tona.
Zbog svega toga, ali i činjenice da SAD imaju velike zalihe već proizvedene vojne opreme, neutemeljen je navod iz teksta portala Webtribune da čelništvo Rusije sa samo dva telefonska poziva može SAD ostaviti bez streljiva i granata.
