“Švedska je bila u pravu, ostatak sveta je prevaren – Uznemirili su nekog ko ima moć?” naslov je teksta objavljenog na stranici Webtribune, u kojem se navodi da Švedska “mora biti uništena” zbog svog pristupa suzbijanju širenja zaraze SARS-CoV-2. U tekstu se ne objašnjava tko točno i kako prijeti Švedskoj, tek se spominju “vladajuće elite” kojima to navodno smeta. Ostatak objave hvali švedski model u borbi protiv širenja zaraze i navodi da su Šveđani blizu ostvarenja imuniteta stada.
Tekst je objavljen 19. srpnja (arhiviran ovdje), a riječ je o znatno skraćenoj verziji objave sa stranice Dokumentarac (arhivirana ovdje), koja je zapravo prevedena sa webzinea Unz Review: An Alternative Media Selection (a prenio ju je i Tehnocracy News). Ni u originalnoj objavi autora Mikea Whitneyja nije jasno tko i kako prijeti Švedskoj – osim ako se kritike u medjima smatraju “uništavanjem”, pa u tom smislu prijetnju Švedskoj predstavlja slobodno novinarstvo.
Švedska ima znatno više mrtvih od usporedivih zemalja
U objavi se navodi da “mjere izolacije ili društvene distanciranosti nema nikakve veze sa stopom smrtnosti, koja je viša kod jednih, a niža kod drugih”, pa se spominje da Švedska ima 543 smrtna slučaja na milijun stanovnika (podaci za 9. srpnja) i da je 90% smrtnih slučajeva u zemlji bilo među onima koji su stariji od 70 godina.
Podaci su točni, no ne govore puno o poziciji u kojoj se Švedska nalazi u odnosu na svoje skandinavske susjede, s kojima dijeli slična kulturna, geografska i socijalna obilježja. U Švedskoj je do 20. srpnja preminulo ukupno 5.639 osoba, dok ih je u susjednoj Danskoj preminulo 611, u Norveškoj 255, u Finskoj 328, a na Islandu 10 (podaci stranice Worldometers). Ako se Švedsku uspoređuje sa zemljama slične veličine stanovništva, broj umrlih je i dalje visok: Češka sa 10,7 milijuna stanovnika ima 359 umrlih, Grčka s istim brojem stanovnika ima 195 umrlih, a Portugal sa 10,2 milijuna stanovnika ima 1.691 umrlih.
Faktograf je već pisao o netočnim tvrdnjama da Švedska bez karantene ima manje umrlih od Covida-19 nego zemlje s karantenom, a podaci to potvrđuju i danas.
Nema znanstvenog konsenzusa o imunitetu stada za SARS-CoV-2
U objavi se zatim navodi: “Švedska nije bila toliko uspješna u zaštiti starijih ljudi u staračkim domovima, pa je veliki broj starijih i jako bolesnih preminuo. Švedska nije uspjela u tom pogledu i priznali su da nisu. Unatoč tome, neuspjeh u provedbi ne znači da je politika koje su se držali bila loša. Upravo suprotno. Švedska se odlučila na održivu politiku koja održava gospodarstvo živim, čuva atmosferu normalnosti i izlaže svoje mlade, rizične ljude infekciji, čime se stanovništvo približilo krajnjem cilju ‘imuniteta stada‘”.
Za ovu tvrdnju autor se poslužio jednim istraživanjem i tekstom objavljenom na stranici Off-Guardian, u kojem se negira mogućnost drugog vala zaraze i hvali švedski model pristupa pandemiji. Citira se nerecenzirano istraživanje “Individualne varijacije osjetljivosti ili izloženosti SARS-CoV-2 snižavaju vrijednost praga imuniteta stada”, u kojem se navodi da “većina procjena CV-a (koeficijent varijacije, op.a.) sastoji se između 2 i 4, raspona u kojem je prirodno stečen imunitet na SARS-CoV-2 može smjestiti populaciju preko praga imuniteta stada nakon što je samo 10-20% njezinih pojedinaca imuno”. Navodi se i da “proračuni iz sljedeće znanstvene studije prema podacima u Stockholmu pokazali su da je HIT (prag imuniteta stada, op.a.) u Švedskoj 17%“.
Za početak, pojasnimo da je riječ o matematičkim izračunima, koji u pristupu mogu imati homogeni ili heterogeni model. Homogeni model podrazumijeva da svi imaju istu razinu imuniteta, pa procjene govore da npr. 60% populacije mora biti rezistentno da bi se postigao imunitet stada. Heterogeni model pretpostavlja da među populacijom postoji različita razina imuniteta, pa i procjene o postotku variraju – po nekim studijama dovoljno je do 20% rezistentnih da bi se ostvario imunitet stada.
Iako se u tekstu objavljenom na Off-Guardian poziva na niz istraživanja (od kojih nijedno još nije recenzirano), treba napomenuti da ne postoji znanstveni konsenzus o tome koliko je rezistentnih u populaciji potrebno da bi se ostvario imunitet stada protiv SARS-CoV-2 (1, 2, 3, 4, 5). Dakle, tvrdnja da je Švedska blizu ostvarenja takvog kolektivnog imuniteta nije znanstveno utemeljena, već se priklanja samo određenim matematičkim modelima.
Podaci o imunitetu otvaraju nova pitanja
O tome koliko je Švedska udaljena od kolektivnog imuniteta, zasad se može još samo nagađati. Švedska Zdravstvena agencija u lipnju je objavila rezultate istraživanja koji pokazuju da su se antitijela protiv Covida-19 razvila kod oko 6 posto populacije (Reuters).
Kasnije istraživanje, provedeno na švedskom Institutu Karolinksa, pokazalo je i da bi ljudi kod kojih nisu pronađena antitijela mogli imati neku vrstu imuniteta na Covid-19. Prisustvo T-stanica (koje uništavaju zaražene stanice) pronađeno je kod dvostruko više ljudi nego antitijela (BBC).
Covid-19 je nova bolest, uzrokovana novim virusom, zbog čega još postoji puno nepoznanica. U ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću reći koji je udio populacije Švedske (ili bilo koje druge države) razvio imunitet na Covid-19. Nije poznato ni koliko bi točno ljudi trebalo razviti antitijela da se dobije tzv. imunitet stada. Nije poznato ni je li razvijeni imunitet trajan, odnosno koliko dugo traje.
Dva švedska epidemiologa sa Sveučilišta Umeå i Lund ponudili su nedavno ohrabrujuću tezu da širenje Covida-19 opada nakon što se virusom zarazi oko 20% populacije (The Conversation). Međutim, konkretnije činjenice vezane za razvijanje imuniteta protiv Covida-19 tek trebaju biti utvrđene budućim istraživanjima, o čijim će nalazima vjerojatno ovisiti i konačna ocjena uspješnosti švedskog pristupa suzbijanju Covida-19.
O dezinformacijama vezanim za pandemiju novog koronavirusa koje je Faktograf raskrinkao kao netočne možete čitati ovdje.
