„S obzirom na rekordni broj zaposlenih od samostalnosti u Republici Hrvatskoj, koji pokazuje rezultate od milijardu i 640 milijuna trenutno zaposlenih, s obzirom na rekordni niski broj nezaposlenih, s obzirom na kontinuirani rast plaća, mirovina, svih ostalih socijalnih davanja, s obzirom na rekordnu turističku sezonu, govorit ću upravo o turizmu“, kazala je Majda Burić, saborska zastupnica HDZ-a, govoreći u Saboru.
Osim što joj se potkrao lapsus s milijardama i milijunima, Majda Burić kada govori o zaposlenima ne koristi podatke o zaposlenima za koje je zadužen i koje prati Državni zavod za zapošljavanje, već zapravo koristi broj osiguranika koje vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Već smo ranije ukazivali kako predstavnici HDZ-a podatke o osiguranicima netočno prikazuju kao podatke o broju zaposlenih (1, 2).
Prema zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 3,88 milijuna osoba. Značajan je to pad od 1991. godine kada je imala 4,78 milijuna (1, 2, 3).
Državni zavod za statistiku koncem mjeseca objavit će privremene podatke o broju zaposlenih u lipnju. Prema zadnjim dostupnim podacima DZS-a u svibnju je bilo zaposleno ukupno 1 592 190 osoba.
Raste broj osiguranika, ali nije rekordan
HZMO je prije nekoliko dana objavio prve podatke o broju osiguranika na dan 30. lipnja ove godine. Prema tim podacima u Hrvatskoj je ukupno osigurano 1 640 770 osoba.
„Riječ je o povećanju broja osiguranika za 2,80 posto, odnosno 44 658 osiguranika više u odnosu na 30. lipnja 2021. te 6,43 posto, odnosno 99 157 osiguranika više nego 30. lipnja 2020. U odnosu na 2019. godinu, bilježi se 2,96 posto osiguranika više nego u 2019., odnosno 47 187 osiguranika više“, objavio je HZMO.
Prema podacima HZMO-a, najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju lipnja ove godine evidentiran je u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i na malo te građevinarstvu.
U odnosu na lipanj prošle godine, najveći porast broja osiguranika vidi se u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (15 606), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (4 655), prerađivačkoj industriji (4 612) te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (4 440).
„Ako se brojke usporede s onima prije dvije godine (lipanj 2020.), sada je 26 200 osiguranika više u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Pozitivan rast bilježi se i u djelatnosti građevinarstva, sada je 11 153 osiguranika više nego u 2020. i 3 629 osiguranika više nego u 2021. godini, u prerađivačkoj industriji, 10 134 osiguranika više nego u 2020., kao i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 9 032 osiguranika više nego u 2020. godini“, naveli su iz HZMO-a.
Netočno je, međutim, da je riječ o rekordnoj brojci od samostalnosti Hrvatske.
Hrvatska je 1991. godine imala ukupno nešto manje od 1,84 milijuna osiguranika. Točnije, te je godine ukupno bilo osigurano 1 839 265 osoba. Rane ’90-te obilježio je rat, a potom i prelazak na tržišno gospodarstvo, odnosno pretvorba i privatizacija tijekom koje su mnoge tvornice zatvorene, a radnici ostali bez posla.
Broj osiguranika je tako već 1992. godine pao na nešto više od 1,72 milijuna da bi u 1993. godini ukupan broj osiguranika bio na razini 1,69 milijuna. Ti podaci vidljivi su iz Statističkih informacija HZMO-a (1, 2). No, već je 1994. broj osiguranika pao na 1,62 milijuna da bi godinu dana kasnije pao na 1,57 milijuna.
Od 1994. godine do lipnja ove godine, samo je na kraju 2008. godine zabilježeno više od 1,6 milijuna osiguranika. Na kraju prosinca 2008. godine bilo je osigurano 1 604 848 osoba. To je godina u kojoj je buknula zadnja velika ekonomska kriza. Njene posljedice bile su vidljive i na broju osiguranika već u 2009. godini kada je taj broj pao na 1,53 milijuna.
Broj nezaposlenih najniži od početka samostalnosti
Što se tiče registrirane nezaposlenosti, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u svibnju je ukupno bilo nezaposleno 109 838 osoba. Podaci za lipanj bit će objavljeni ovih dana. Kada se gledaju podaci o broju nezaposlenih na godišnjoj razini trenutni broj nezaposlenih doista je najniži od 1991. godine na ovamo (1, 2, 3).
