Europska konfederacija sindikata (ETUC), organizacija koja okuplja više od 90 sindikata diljem Europe, pozvala je Europsku komisiju da donese zakonsku regulativu koja bi se odnosila na rad za vrućina, odnosno, da odredi maksimalnu granicu temperature na radnom mjestu.
Zahtjev je to koji stiže uslijed toplinskih valova koji su pogodili Europu te u Španjolskoj uzrokovali smrt dvojice radnika koji su radili na otvorenom.
Uzevši u obzir da će nesnosna toplina zbog klimatskih promjena u budućnosti predstavljati sve češću realnost, ETUC poziva EU da zaštiti sve radnike koji su na svojim radnim mjestima u riziku od toplinskog stresa (The Brussels Times).
Procjena je da je već sad njih 23 posto najmanje četvrtinu radnog vremena izloženo visokim temperaturama, što se penje na 36 posto u sektorima poljoprivrede te na 38 posto u građevinarstvu (Eurofound).
Građevinari
Utjecaj visokih temperatura bilježi statistika koja se, u nekim državama, pokušava i zataškati.
Tako je BBC početkom lipnja objavio istraživačku priču o tome da Katar ne prijavljuje točan broj radnika migranata koji su, zahvaljujući temperaturama koje u toj državi idu iznad 50 stupnjeva, umrli od toplinskog udara.
Od 571 radnika iz Nepala koji su u periodu od osam godina u Kataru preminuli od kardiovaskularnih bolesti, njih 200 umrlo je zbog posljedica toplinskog stresa.
Prema podacima američkog Centra za istraživanje i obuku u građevinarstvu, neprofitne organizacije posvećenoj smanjenju ozljeda na radu, bolesti i smrtnih slučajeva u građevinskoj industriji, građevinski radnici čine samo šest posto radne snage te 36 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom na radu u SAD-u u periodu od 1992. godine do 2016. godine.
“U usporedbi sa svim građevinskim radnicima, statistički značajno povećan rizik od smrti povezane s toplinom pronađen je među Hispanoamerikancima, posebice radnicima rođenim u Meksiku. Zidari cementa imali su deset puta veću vjerojatnost da će umrijeti od vrućine, a krovopokrivači i pomagači sedam puta veću vjerojatnost”, stoji u izvješću Centra.
U hrvatskom zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi
Budući da su građevinski radnici među najizloženijima riziku od toplinskog stresa, obratili smo se Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH) jer nas je zanimalo dobivaju li pritužbe zbog rada na visokim temperaturama.
Odgovorili su nam kako su imali nekoliko slučajeva u kojima su se morali obraćati upravama društva upravo zbog takvih pritužbi.
Upravama se obraćaju u slučajevima kad sindikalni povjerenici u građevinskim tvrtkama ne uspiju riješiti pritužbe radnika s neposrednim rukovoditeljima, što se najčešće ipak dogodi.
Predsjednica Sindikata Jasenka Vukšić za Faktograf kaže da iz razgovora s radnicima na terenu zaključuju da stariji radnici te oni s kroničnim bolestima, naročito kardiovaskularnim, teže podnose visoke temperature.
Dodaje da su radnici koje rade na ekstremno visokim temperaturama, naročito vani na otvorenom, izloženi velikom riziku od sunčanog udara, sunčanice i opeklinama od izlaganja suncu. Toplinski udar može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme koji mogu imati smrtonosni ishod.
Vukšić kaže kako je Sindikat organiziran uglavnom u većim građevinskim tvrtkama gdje su povjerenici uključeni u dijalog oko uređivanja i poduzimanja mjera za unapređenje zaštite na radu, općenito, pa tako i oko rada na visokim temperaturama.
“Međutim, prema našim saznanjima iz neposrednih obilazaka terena, u manjim građevinskim tvrtkama koje ne zapošljavaju svoje stručnjake zaštite na radu, a radnici nisu sindikalno organizirani, često izostaju ne samo mjere zaštite od visokih temperatura nego i temeljna zaštita zdravlja i života radnika”, kaže Vukšić.
Poslodavci i odgovorne osobe trebaju voditi računa da se tijekom toplinskog vala organizacija rada i radno vrijeme te zaštitna oprema maksimalno prilagođavaju aktualnim radnim uvjetima, kaže nam Vukšić.
“Radno vrijeme se skraćuje, produžuju se pauze, radi se dvokratno; vodi se računa o zaštitnoj opremi – dugi rukavi, kape, zaštitne sunčane naočale, zaštitne kreme; osigurava se više pitke vode, rashlađeni prostori za vrijeme pauze”, dodaje.
Za sada u hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje .
“Od neformalnih akata na koje se redovito pozivamo u dijalogu s poslodavcima i tražimo da ih poslodavci primjenjuju spomenula bih Smjernicu za rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura koju je izradio Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Preporuke prilikom rada u uvjetima visokih temperatura Zavoda za unapređivanje zaštite na radu 2016. godine”, rekla je Vukšić.
Prema navedenim Preporukama, poslodavac je obvezan procjenom rizika utvrditi mjesta rada na kojima je radnik izložen visokim temperaturama, donijeti mjere smanjenja tih rizika te educirati radnike o prevenciji i zaštiti od mogućih posljedica.
Fizički najzahtjevnije radove treba planirati tako da se izbjegne razdoblje dana od 11 do 16 sati, odnosno, teži dio poslova premjestiti u hladnije dijelove dana ili godine. Potrebno je i voditi brigu o zaštiti osjetljivih skupina radnika, provoditi više kraćih stanki, omogućiti dovoljno tekućine te osigurati zaštitnu opremu.
Socijalne nejednakosti
Kako se navodi u nedavnoj analizi Europskog sindikalnog instituta (ETUI) autorice Claudie Narocki, povećanje broja prijema u bolnicu sa smrtnim ishodom tijekom toplinskih valova uglavnom je povezano s radom na visokim temperaturama.
“Na dane kada je temperatura od 30 do 33ºC, istraživači su otkrili da je ukupni rizik ozljeda na radu veći za pet do sedam posto nego onih dana kada su temperature 15,6. Kada je temperatura iznad 38ºC, ukupni rizik od ozljeda je deset do 15 posto veći”, stoji u studiji.
Uz građevinske radnike, toplinskom stresu izloženi su i radnici u sektorima kao što su poljoprivreda, vrtlarstvo i održavanje cesta, kao i radnici u zatvorenim – osobito oni koji rade u blizini opreme koja proizvodi toplinu.
Kako se navodi u studiji, vjerojatnost izlaganja toplinskog stresu na radnom mjestu odražava postojeće socijalne nejednakosti – fizički radnici niskokvalificiranih zanimanja s niskim primanjima u većoj su opasnosti od toplinskog stresa. Osim toga, radnici s niskim primanjima izloženiji su toplinskom stresu i na putu do posla, bilo da do njega idu pješice ili u vozilima bez klime, ali i u svojim domovima, koji su često loše toplinski izolirani i ne posjeduju klima uređaje.
Prema nedavno objavljenoj analizi Američke geofizičke unije, radnici s nižim primanjima diljem svijeta suočavaju se sa 40 posto većom izloženošću toplinskim valovima od onih bogatijih. Do 2100. godine stanovništvo zemalja s niskim dohotkom suočit će se s 23 dana više toplinskih valova godišnje u odnosu na druge zemlje. Mnoge naseljene regije s niskim prihodima nalaze se u već toplim tropima, a očekuje se da će njihova populacija još dodatno rasti.
Ograničenja
Istraživanje koje je proveo ETUC pokazalo je da samo nekoliko europskih zemalja ima zakone koji štite radnike tijekom toplinskih valova.
U Belgiji je određena granica od 29°C za lagano fizičko opterećenje, 26°C za umjereno teško fizičko opterećenje, 22°C za teško fizičko opterećenje i 18°C za vrlo teško fizičko opterećenje. U Mađarskoj je to 31°C za sjedeći i laki fizički rad, 29°C za umjereni fizički rad te 27°C za težak fizički rad.
Slovenija i Latvija su zakonski odredile da temperatura zraka u radnim prostorima ne smije biti viša od 28 °C. Maksimalna radna temperatura za rad na otvorenom u Crnoj Gori je 36°C.
Za razliku od EU koja još nije najavila donošenje uredbe koja bi odredila maksimalnu radnu temperaturu, SAD su još prošle godine najavile donošenje takvih propisa.
Naime, predsjednik Joe Biden naredio je donošenje standarda koji bi se odnosili na prilagodbu radu na ekstremnim vrućinama te je zatražio od Uprave za zaštitu na radu i zdravlje Ministarstva rada uspostavljanje propisa koji bi se primjenjivali na otprilike 32 milijuna ljudi koji rade na otvorenom.
Osim posljedica za ljudsko zdravlje, velike vrućine čine i ekonomsku štetu.
Centar za otpornost Zaklade Adrienne Arsht-Rockefeller Atlantskog vijeća procjenjuje da će gubitak uzrokovan visokim temperaturama iznositi najmanje 100 milijardi dolara godišnje, s tim da bi se taj broj mogao udvostručiti do 2030. godine.
Visoke temperature će, prema predviđanjima Međunarodne organizacije rada, do 2030. godine utjecati na to da će oko dva posto radnih sati diljem svijeta biti “izgubljeno” jer će biti prevruće za rad, ili će radnici, zbog visokih temperatura, morati usporiti tempo (Politico).
