Portal splitskog dnevnog lista Slobodna Dalmacija krajem srpnja 2022. objavio je članak u kojem se neutemeljeno tvrdi da ljudi koji su primili cjepivo protiv Covida-19 u slučaju zaraze ostaju zarazni duže nego ljudi koji se nisu cijepili.
“Novo istraživanje pokazalo da su ljudi koji su primili cjepivo protiv koronavirusa duže zarazni od onih koji nisu, a posebno iznenadili docijepljeni”, naslov je članka koji je krajem srpnja objavljen na portalu Slobodne Dalmacije (arhivirano ovdje).
“Studija objavljena u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine pokazala je da su ljudi cijepljeni protiv Covida-19 ostali zarazni virusom duže vrijeme od onih necijepljenih. Razlika u zaraznosti posebno je bila izražena između necijepljenih i osoba koje nisu primile docjepljivanje”, piše Slobodna Dalmacija i poziva se na članak objavljen na američkom portalu The National Pulse (arhivirano ovdje).
Za početak treba reći da je The National Pulse, na koji se poziva Slobodna Dalmacija, izvor vrlo niske razine kredibiliteta. Prema bazi podataka Media Bias/Fact Check, radi se o izrazito pristranom mediju koji promovira američku ekstremnu desnicu te učestalo objavljuje dezinformacije.
The National Puls se u svom članku poziva na studiju objavljenu u uglednom znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine (NEJM). U pitanju je zapravo pismo koje je NEJM-u poslala skupina liječnika zaposlenih u bolnicama u američkoj saveznoj državi Massachusetts.
Oni su uredništvo NEJM-a izvijestili o studiji koju su provodili između srpnja 2021. i siječnja 2022. godine. U istraživanju je sudjelovalo 66 pacijenata; 32 ih je bilo zaraženo delta sojem, a 34 omikron sojem novog korona virusa.
U njihovom istraživanju pokazalo se da omikron soj u ljudskom organizmu ostaje nešto dulje nego delta soj, tj. da su osobe zaražene omikronom zapravo dulje zarazne od onih koji su se zarazili delta sojem novog koronavirusa. Nije, međutim, utvrđeno ono što tvrdi Slobodna Dalmacija: da cijepljene osobe dulje ostaju zarazne nego necijepljene.
Štoviše, u dopisu koji su poslali NEJM-u, eksplicitno se tvrdi da tako nešto nije uočeno. Evo citata:
“U ovoj longitudinalnoj kohorti sudionika, od kojih je većina imala simptomatsku, blagu infekciju Covid-19, kinetika propadanja virusa bila je slična kod infekcije omikronom i delta infekcije. Iako se pokazalo da cijepljenje smanjuje učestalost infekcije i težinu bolesti, nismo pronašli velike razlike u srednjem trajanju izlučivanja virusa među sudionicima koji nisu bili cijepljeni, onima koji su cijepljeni, ali nisu docijepljeni, i onima koji su cijepljeni i docijepljeni boosterom”.
Dezinformacija koju je prenijela Slobodna Dalmacija rezultat je pogrešnog tumačenja gornjeg grafa, koji je priložen studiji čiji su rezultati objavljeni na stranicama NEJM-a, upozorava Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u centru za infektivna istraživanja Helmholtz u Njemačkoj.
“Slobodna Dalmacija nije izmislila brojke – prenijela je ono sto su ovi u National Pulse pisali. A ovi u National Pulse nisu sasvim izmislili cifre, jer ih se u grafikonu D može otprilike naći za 10 dana po infekciji, ali su pogrešno (svjesno ili nesvjesno iz neznanja) interpretirali dvije stvari. Kao prvo, ovo je studija s malim brojem slučajeva, ukupno oko 60, a onda i malim brojem ljudi u svakoj grani. Interval pouzdanosti, statistička mjera koja se koristi da definira koliko je srednja vrijednost precizna, je vrlo širok i to se vidi u slici D, koju prenose oba članka (i u NEJM i u National Pulse). Stoga je jasno da dolazi do ogromnih preklapanja između grupa, a razlike nisu statistički, a onda ni medicinski značajne.
Druga je greška da se u National Pulse fokusiraju na trajanje PCR-a, iako su u studiji radili daleko kvalitetnije (i tehnički zahtjevnije) mjerenje, a to je kultivacija virusa iz uzoraka (slika E), koja daleko bolje definira je li bris nosa bio infektivan. Tu vidimo još manje razlika između skupina. Taj dio se u The National Pulse posve prešućuje.
Najironičnije jest da poanta studije uopće nije bila da definiraju razlike između cijepljenih i necijepljenih. Njihov cilj je bio da definiraju je li preporuka CDC-a da se period karantene skrati s 10 na 5 dana po infekciji (koju su izdali kad se pojavio omikron) imala smisla. Njihovi rezultati su pokazali da su uzorci bili možda čak i malo dulje infektivni u omikronu nego u delti (grafikon C) i da ta preporuka nije bila dobra, jer je povećala šansu da se ljudi vrate iz izolacije u društvo dok su još mogli širiti virus. Taj dio Slobodna Dalmacija uopće nije prenijela, iako je glavni zaključak koga autori studije naglašavaju (i koji je po svoj prilici bio razlog da su svoje rezultate mogli objaviti u NEJM-u)”, objašnjava Čičin-Šain.
