Razotkriveno

Gordan Lauc netočno tvrdi da su necijepljeni bolje zaštićeni nego cijepljeni

"Sada su necijepljeni puno bolje zaštićeni od cijepljenih", napisao je Gordan Lauc u novom pokušaju manipulacije statističkim podacima o širenju Covida-19.
screenshot N1

Molekularni biolog Gordan Lauc iznio je nedavno na Facebooku teoriju prema kojoj su cijepljene osobe u većoj opasnosti od Covida od onih necijepljenih. Poslužio se podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema kojemu broj cijepljenih među recentno hospitaliziranima nadmašuje broj necijepljenih. Konkretnije, cijepljeni su činili 60 posto hospitaliziranih, a necijepljeni samo 40 posto.

“Ovo je jako zabrinjavajuće. Tijekom 2022 godine (u periodu kada je postotak cijepljenih u Hrvatskoj neznatno povećan s 56% na 57%) došlo je do velikog pada učinkovitosti cjepiva. Sada su necijepljeni puno bolje zaštićeni od cijepljenih. Ne znamo zašto je tako, no činjenica je da je tako (barem prema podacima koje objavljuje HZJZ). A ne može se raditi o tumačenju da su ranjiviji više cijepljeni, jer se radi o periodu u kojem nije došlo do promjena u omjeru cijepljenih i necijepljenih”.

Jedno od objašnjenja koje je Gordan Lauc ponudio je i da “protutijela potaknuta cijepljenjem mRNA cjepivima imaju krive glikane”. Ipak, u ovom tekstu nećemo se baviti glikanima, već ponovo statistikom. Upitali smo HZJZ slažu li se, naime, s ocjenom da su necijepljene osobe bolje zaštićene od cijepljenih.

Protok vremena i omikron

Prema njihovom odgovoru, omjer 60:40 ne znači da su cijepljene osobe sada osjetljivije na Covid od necijepljenih.

“Ne. Osim samog cijepnog statusa važno je i gledati kada je osoba primila pojedinu dozu jer zaštita koju pruža imunološki odgovor potaknut cijepljenjem s vremenom opada. S obzirom da je masovno cijepljenje započelo u svibnju 2021. godine te neprekidno traje već godinu i tri mjeseca nekima od hospitaliziranih osoba koje su cijepljene zaštita koju pruža cijepljenje više nije adekvatna”, odgovaraju iz HZJZ-a.

Zabrinutost da će zaštita od cjepiva oslabiti vremenom nije novost. Čitavu 2021. godinu, kada je krenulo masovno cijepljenje, o tome se raspravljalo u kontekstu pada broja antitijela, ali i pojave novih varijanti virusa, a pogotovo onih sa značajno izmijenjenim proteinom šiljka prema kojemu su “baždarena” sva mRNA i vektorska cjepiva. Pored rasprave u znanstvenoj zajednici i medijima, provedene su i brojne studije [1, 2, 3].

Do kraja prve godine cijepljenja, 2021, omikron je sve to pojačao [1, 2, 3]. Broj izmjena na proteinu šiljka učinio ga je sposobnim da izbjegne ne samo imunitet od cjepiva, već i onaj priskrbljen infekcijom. Rizik od ponovne infekcije omikron varijantom je 5,4 puta veći nego kod delta varijante. Studija UK “SIREN” o COVID infekcijama kod zdravstvenih radnika procjenjivala je da prethodna infekcija pruža 85% zaštite od druge Covid infekcije tijekom 6 mjeseci. S omikronom je značajno pala.

Podjednak broj cijepljenih i necijepljenih među umrlima i na respiratorima

HZJZ smo upitali i kakav je omjer cijepljenih i necijepljenih kada govorimo o preminulima od Covida.

“Od 389 osoba koje su preminule tijekom kolovoza potpuno je cijepljeno 86 osoba, booster/dodatnu dozu primilo je 105, djelomično je cijepljeno 9 osoba, nisu cijepljene 184 osobe, a 5 osoba ima neispravan zapis o cijepljenju”, navodi Zavod. Prema ovim podacima, dakle, od Covida podjednako umiru cijepljeni i necijepljeni, usprkos protoku vremena i nešto većem udjelu cijepljenih u ukupnoj populaciji.

Slično je i s omjerom bolesnika koji su završili na respiratoru.

“Tijekom kolovoza bolnice su prijavile da su 104 osobe stavljene na respirator od kojih 51 nije primila niti jednu dozu cjepiva.”

Testiranje prilikom hospitalizacije

Upitali smo Zavod i povezuju li visok udio cijepljenih među hospitaliziranima s testiranjem pacijenata prilikom prijema na Covid. Umjesto direktnog odgovora, pojasnili su nam proceduru oko testiranja prilikom hospitalizacija.

“Osobe koje se testiraju prije hospitalizacije pod dijagnozom koja nije Covid-19, a na testu prije te hospitalizacije budu pozitivne ostaju kod kuće do isteka izolacije, osim ako se ne radi o kliničkoj slici Covid-19 koja zahtjeva hospitalizaciju. Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti prioritetne su skupine za testiranje. Dodatno, i drugi bolesnici koji zahtijevaju medicinsku skrb, ako se na temelju trijaže procijeni visoki rizik izloženosti infekciji”, navodi HZJZ, pojašnjavajući zašto bolnice ne testiraju sve zaprimljene pacijente.

“Zbog nemogućnosti provođenja dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim BAT ili PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta. Ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i slično. Ako zdravstvena ustanova ima BAT ili PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika”, navodi HZJZ.

Procijepljenost po dobi

Kada se govori o Laucovoj primjedbi da se “ne može se raditi o tumačenju da su ranjiviji više cijepljeni”, nije na odmet spomenuti o kakvim se omjerima i ovdje radi. Doista, u ovom trenutku potpuno je cijepljeno 55,5 posto ljudi u Hrvatskoj, dok je dodatnih 1,7 posto cijepljeno samo jednom dozom. I točno je da se postotak cijepljenih nije dramatično mijenjao. Međutim, najranjivije su skupine cijepljene u omjerima koje nadmašuju stope čitavog stanovništva.

Koliko su stariji ljudi više procijepljeni od opće populacije, vidi se u dobno-spolnoj piramidi koju također objavljuje HZJZ.  A na tri dobne skupine naših najstarijih sugrađana odlazi gotovo 83 posto svih Covid smrti. Najveća je skupina od 80 do 89 godina, gdje je većina preminulih žena, zatim skupina od 70 do 79 godina te ona od 60 do 69 godine, u kojima prevladavaju muškarci.

Dobna raspodjela preminulih u Hrvatskoj 28. kolovoza izgledala je ovako:

Procijepljenost muškaraca u dobnoj skupini od 70 do 74 godine je čak 93 posto, a u grupi od 75 do 79 iznosi 77.58 posto. Kod žena iznosi do 84 odnosno 69 posto.

U skupini od 80 do 84 godine obuhvat je nešto manji, ali i dalje veći od 57 posto. Za muškarce je 77, a žene 64 posto. A u sljedećoj dobnoj skupini, iznad 85 godina, za muškarce iznosi 79, a za žene do 60 posto.

U skupini od 60 do 64 procijepljeno je oko 68,5 posto muškaraca i žena, a u skupini od 65 do 69 godina cijepljeno je 80,3 % muškaraca i 78,5 % žena.

Razlike u procijepljenosti među različitim dobnim kohortama su, dakle, drastične i značajno odstupaju od opće stope procijepljenosti populacije. U ovim brojkama krije se i ključ razumijevanja Laucove statističke manipulacije: ako u dobnoj skupini starijih osoba imamo otprilike 70 posto cijepljenih i 30 posto necijepljenih, a među hospitaliziranima i umrlima ima otprilike jednaki broj cijepljenih i necijepljenih, to i dalje znači da cjepivo pruža određenu razinu zaštite.

Kad cjepivo ne bi pružalo baš nikakvu zaštitu, onda bi među mrtvima i hospitaliziranima bilo više cijepljenih nego necijepljenih, jer je u ukupnoj dobnoj kohorti starijih osoba broj cijepljenih znatno veći nego broj necijepljenih. Kad bi Laucova tvrdnja da su necijepljeni bolje zaštićeni nego cijepljeni bila točna, ta razlika bila bi još i dodatno izražena. Da Laucova tvrdnja nije točna, vrlo jasno ilustrira sljedeći grafički prikaz HZJZ-a:

Drugim riječima, činjenica da je trenutno broj hospitaliziranih i umrlih trenutno otprilike podjednak među cijepljenima i necijepljenima ne znači da su necijepljeni bolje zaštićeni od cijepljenih, već da izvorno Covid cjepivo protiv omikron soja novog koronavirusa pruža slabiju zaštitu nego protiv ranijih sojeva. Slabija učinkovitost cjepiva posljedica je mutacije virusa i slabljenja stečenog imuniteta s protokom vremena.

U više navrata provođene su studije koje su pokazale da izvorno Covid cjepivo pruža određenu razinu zaštite od zaraze čak i protiv omikrona, ali ta zaštita vrlo brzo kopni, tj. traje samo nekoliko mjeseci. Razina zaštite stoga ovisi i o broju doza koje je osoba primila, tj. vremenu koje je prošlo od zadnjeg cijepljenja.

Raspravlja se o tezi da cjepivo pruža bolju i širu zaštitu čak i od prirodne infekcije; prethodna infekcija se u doba omikrona uspoređuje s jednom dozom cjepiva; još nerecenzirana istraživanja navode da je hibridni imunitet usporediv s busterom. No, nesporno je da su potpuno cijepljene osobe bolje zaštićene od Covida-19 u usporedbi s osobama koje nisu cijepljene, posebno ako su zadnju dozu cjepiva primili nedavno.
Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.